Švedske državne škole mogle bi izbaciti drevnu i srednjovjekovnu povijest iz kurikuluma kako bi napravile mjesta za postmodernizam i “demokratske vrijednosti”, prema kontroverznom novom prijedlogu koji je naljutio mnoge Šveđane

Povijest „drevnih civilizacija, od prapovijesti do oko 1700. godine“ izostala je u predloženom novom nastavnom programu za švedske državne škole u korist usredotočenosti na modernu povijest i društvene znanosti, rekla je Anna Westerholm, voditeljica odjela za nastavni program Švedske nacionalne agencije za obrazovanje za portal Svenska Dagbladet u četvrtak.

“Rasporedi zbijenih sati ne ostavljaju mjesta za to, zato izbacujemo te predmete”, rekla je.

Povijest je već de-prioretizirana kroz „opsežno brisanje”, prema portalu SVD i formativna razdoblja poput Rimskog carstva i vikinškog doba sada će biti uklonjeni zajedno u korist temama kao što su imigracija, okoliš i klima, izazivanje normi, “Kritička teorija”, demokratske vrijednosti i “rodne uloge”.

Naglasak će biti na “postmodernističkom pogledu” na društvo, a ne na klasičnu filozofsku tradiciju, izvještava SvD, a sati povijesti će se fokusirati na zapadnjački kolonijalizam, nacionalizam i trgovinu robljem.

Westerholm je zaključila da pokušaj ubacivanja previše programa povijesti u školski kurikulum često prisiljava nastavnike da prekinu nastavu prije nego što su uopće uspjeli preći u Drugi svjetski rat – što znači da učenici propuštaju saznati nešto i o poslijeratnom razdoblju.

Pored toga, nastavnici i učenici žalili su se da su kriteriji za ocjenjivanje “komplicirano protumačeni” i “dugi i složeni.”

“Boli i nas promjena programa iz povijesti”, suosjećala je Westerholm, inzistirajući da je agencija napravila prilično temeljit pregled načina na koji se sadržaj i sati podudaraju” i otkrila da uklanjanje drevne i srednjovjekovne povijesti “najmanje boli.”

Ideja je potaknula profesore i obrazovne stručnjake na akciju. Profesor povijesti Dick Harrison, obraćajući se Aftonbladetu, ideju je nazvao “bizarnom i zbunjujućom”, dok je kritičarka književnosti Dagens Nyheter Maria Schottenius ovu ideju nazvala “ludom” i upozorila da će to uskratiti učenicima povezanosti s njihovom baštinom.

“Ako ne znate drevnu povijest, ne možete ni poštovati budućnost” – rekla je za SvD znanstvenica društvenih znanosti i drevne kulture Jenny Wallensten sa Švedskog instituta u Ateni, nazivajući novi prijedlog “apsurdnim.”

“Brisanje antike iz nastave povijesti? Jako loše”, tvitnuo je bivši ministar obrazovanja Jan Bjorklund dodajući da je “isti prijedlog došao i kad sam bio ministar, ali sam ga zaustavio.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Škola u Velikoj Britaniji bila je prisiljena ispričati se nakon što je od grupe učenika zatraženo da napišu oproštajno samoubilačko pismo u sklopu vježbe na nastavi engleskog jezika

Jedan “šokirani” roditelj požalio se nakon što su učenici škole Cheney u Headington-u, dobili zadatak u sklopu nastave.

U izjavi, škola je navela da joj je “vrlo žao zbog bilo kakvih nevolja koje su nastale”.

Učenicima u dobi od 15 i 16 godina u školi Cheney School u Headingtonu, Oxfordu, zadan je zadatak kao dio proučavanja klasične engleske igre “Inspector Calls” JB Priestley-a.

Vježba na nastavi održana je na “Svjetski dan prevencije samoubojstva”.

Jedna majka, koja je tražila da ju se ne imenuje, rekla je za BBC News da je projekt bio “veliki neuspjeh”, otkrivši da je ostala “istinski šokirana”, nakon što ju je dijete obavijestilo o tome što su pisali na nastavi.

Stvarni zadatak bio je naslovljen: „Zamislite da ste mlada žena iz 1912. godine koja je napisala samoubilačko pismo onima do kojih joj je stalo.„

Roditelj, koji navodno ima rođaka koji je pokušao samoubojstvo, napisao je pismo ravnatelju škole u Engleskoj, dodajući da “nije bilo upozorenja, ni podrške, ni ohrabrenja.”

Od tada se škola ispričala „za sve uzrokovane neugodnosti“ i ustrajala na tome da se vježba „realizira na osjetljiv način“, tvrdeći da je zadatak pisanja pregledan i „u skladu s tim prilagođen“.

Nije prvi put da je dotična vježba upletena u istu kontroverzu. U 2015. godini, učenici u dobi od 14 i 15 godina iz srednje škole Beauchamps u Wickfordu u Essexu zamoljeni su da također napišu pismo samoubojstva kao dio domaće zadaće.

Novi-Svjetski-Poredak.com

U Chicagus se 11-godišnja djevojčica bori protiv leukemije koristeći kanabis kako bi ublažila nuspojave uzrokovane konvencionalnim medicinskim terapijama protiv raka

Djevojčica pod imenom Ashley Surin, navodno je razvila poremećaj i napadaje epilepsije nakon više rundi iscrpljujuće kemoterapije – i jedino što zaista pomaže su kapljice i flasteri kanabisovog ulja koje koristi za ublažavanje napadaja.

Sada se obitelj mora boriti protiv školskog sustava u Chicagu zbog prava njihove kćeri da pohađa školu – nakon što su joj bezdušni dužnosnici zabranili odlazak u školu zbog potrebe za biljnom medicinom.

Nesumnjivo je da je djevojčica koristila bilo koju drugu vrstu lijekova za napadaje, školski sustav joj ne bi zabranio pohađanje nastave. Dok je medicinska marihuana legalna u Chicagu, postojeći zakoni sprečavaju učenike da koriste ili posjeduju kanabis dok su u školi.

Iako je očito da učenici ne bi smjeli pušiti marihuanu u razredu – dopuštanje 11-godišnjem preživjelom pacijentu oboljelom od raka da nosi flaster ili uzima kapljice ulja kanabisa kako bi se spriječili napadi, daleko su drugačije okolnost, zar ne?

Kako izvješćuje Daily Mail, njezina obitelj u Chicagu sada tuži školski okrug kako bi se borili za pravo njihove kćeri da pohađa školu.

Liječnici su mladoj djevojci propisali medicinski kanabis krajem 2017. godine kako bi liječili njezinu epilepsiju koja se pojavila nakon kemoterapije.

Četiri godine iscrpljujućeg liječenja raka leukemije ostavile su joj iscrpljujuće napadaje epilepsije. Leukemija je rak krvi i najčešći je oblik raka kod djece mlađe od 15 godina. Kemoterapija koja se koristi za liječenje djece može povećati rizik od napadaja ili poremećaja epilepsije.

Iako su flasteri kanabisa i kapljice ulja konačno pomogli Ashley da bude dovoljno zdrava da se vrati u školu, okružni dužnosnici u Chicagu sada joj stoje na putu.

Andy DuRoss, načelnik školskog okruga Schaumburg, objasnio je da zakon o medicinskoj konoplji u saveznoj državi Illinois sprječava uporabu medicinske marihuane u krugu škole. DuRoss je dodao da, iako su dužnosnici zabrinuti za Ashleyjino zdravlje, ovaj zakon mora biti prihvaćen i ne može joj zakonski dopustiti da prisustvuje nastavi.

No, obitelj je bila odlučna pomoći svom djetetu, te nisu prihvatili “ne” kao odgovor. Prema njezinim roditeljima, prilikom nedopuštanja 11-godišnjaku da ide u školu, okrug krši “Zakon o obrazovanju osoba s invaliditetom” i “Zakon o građana s invaliditetom”. Konačno, roditelji kažu da smatraju da je taj takozvani zakon neustavan.

Prema izvješćima, državni odvjetnik u državi Illinois izjavio je kako Ashley može pohađati školu samo nekoliko dana nakon pokretanja sudske tužbe.

Školski dužnosnici su pristali dati lijek djevojčici nakon što su dobili dodatna objašnjenja od državnog odjvetnika. Dok se državni zakon ne riješi, Ashley Surin može slobodno pohađati školu i uzimati lijekove koji su joj potrebni da spriječi napade epilepsije.

No koliko zakoni bili strogi, sve veći broj djece se liječi od poremećaja napadaja epilepsije (koji mogu biti opasni po život) s uljem kanabisa i drugim srodnim proizvodima.

Osim anegdotskih priča o djeci koja su se gotovo izliječila od napadaja epilepsije uz pomoć kanabisa, nakon godina neuspješnih farmaceutskih tretmana, postoji sve veći broj znanstvenih dokaza koji podupiru terapijske prednosti biljke.

Nema sumnje da će primjena kanabisa za medicinsku uporabu nastaviti rasti, ali hoće li zakoni ići u korak s tim, još se ne nazire na horizontu?

Novi-Svjetski-Poredak.com

Profesor s Oxforda kaže da nedostatak sna može utjecati na dugoročno pamćenje

“Tjeranje ljudi koji su mlađi od 55 godina da rade prije 9 sati ujutro jednako je mučenju”, tvrdi jedan od vodećih engleskih stručnjaka za spavanje, doktor Paul Kelley. „Forsiranje ljudi da rade od 9 do 5 umara ih i stvara im stres, a to je uzrokovano upravo nedostatkom sna“, kaže Kelley.

Profesor s Oxforda tvrdi kako to može utjecati na smanjenu učinkovitost u radu kod ljudi koji još nisu navršili 55 godina, jer upravo su to godine kad nam počinje trebati puno manje sna nego ranije, prenosi Daily Mail.

Kelley kaže: „Ne možemo promijeniti svoj 24-satni ritam. Ne možemo naučiti da ustajemo u određeno vrijeme. Vaše će se tijelo jednostavno prilagoditi sunčevoj svijetlosti, a vi toga nećete ni biti svjesni. Ovo se odnosi i na postupanja u bolnicama i zatvorima. Oni bude ljude kad oni žele i daju im hranu koju ljudi ne žele jesti. Ljudi nekako jednostavno postaju poslušniji, ali takav nedostatak sna zaista je pravo mučenje.”

Doktor Kelley, koji honorarno radi i u Klinici za istraživanja na Institutu za spavanje i neuroznanost na Oxfordu, kaže kako je potrebno promijeniti vrijeme početka nastave i posla, koji bi bili više prilagođeni našem tjelesnom satu.

Mladi su posebno ranjiva skupina

San je najpotrebniji mladima.

Kelley kaže kako je ova promjena potrebna, a pozvao se na rezultate istraživanja o 24-satnom ritmu kojemu su ljudi svakodnevno izloženi. Tijelo u mozgu ima takozvani „glavni pejsmejker“ kojeg pokreću posebni receptori u oku, a on onda utječe na cijelo tijelo.

Nedostatak sna, dokazano je, utječe na dugoročnu memoriju i nedostatak pažnje koji se može javiti, a čak potiče i pretjeranu konzumaciju alkohola i droga.

Također, može uzrokovati ljutnju, stres, frustracije, impulzivnost, debljanje, visok krvni tlak, a i probleme s mentalnim zdravljem. Mladi ljudi posebno su ranjiva skupina – zbog čega Kelly tvrdi da bi nastava u školama trebala počinjati tek u 11 sati ujutro. “Zbog ta dva sata, koliko im se oduzima od spavanja, dolazi i do slabijih rezultata u školi”, tvrdi Kelley.

Kako se djeca približavaju pubertetu, potrebno im je sve više sna kako bi njihovo tijelo moglo normalno funkcionirati. Adolescentima navečer treba puno više vremena da zaspu, a znanstvenici takvu pojavu nazivaju WMZ ili jednostavno “produljenjem održavanja budnosti”.

Kelley i njegovi kolege tvrde kako „upravo zbog toga i mi, a i adolescenti, ne možemo tek tako odlučiti da ćemo otići ranije spavati, jer je naš mozak još uvelike budan.“ S povećanjem količine sna, adolescenti će učinkovitije učiti, a imat će i manje problema s ponašanjem, tvrde stručnjaci.

Promjena koja je potrebna vrlo je jednostavna

Dali su im mogućnost da odluče kad će počinjati i koliko će trajati nastava.

Ovakva promjena u svakodnevnoj rutini relativno je jednostavna i ne zahtjeva nikakve revolucionarne tehnološke metode, testiranja niti velike izdatke. Manja studija provedena u Srednjoj školi u North Tynesideu otkrila je kako su se rezultati testova kod učenika poboljšali za oko 20 posto, od kad je vrijeme početka nastave s 8:50 sati ujutro pomaknuto na 10 sati.

Ministarstvo obrazovanja Velike Britanije složilo se s ovakvom metodom i sada dopušta ravnateljima škola da sami odluče u koliko će sati počinjati, a u koliko završavati nastava. Glasnogovornik ministarstva je rekao: „Svim smo školama dali slobodu kontrole trajanja nastave, jer oni sami najbolje znaju što je dobro za njihovu zajednicu.“
 
(telegram.hr/uredio:nsp)