Antropolozi u južnoameričkoj državi Peru nedavno su naišli na stravične ostatke onoga što mediji sada opisuju kao najveću svjetsku grobnicu masovnog žrtvovanja

Stručnjaci na terenu su očito otkrili šokantne dokaze o masovnim grobnicama u kojima su plemenske drevne kulture odbacile tijela žrtvovanih životinja i djece, čija su srca groteskno istrgana iz tijela tih nevinih bića kao gesta „podmirivanja bogovima“.

Prema cirkulirajućoj priči, svrha ovih drevnih životinjskih i ljudskih događaja žrtvovanja bilo je uvjeriti “bogove” da stanu na kraj ekstremnim vremenskim događajima kao što je El Nino koji su se događali u to vrijeme – u uvjerenju da, ako se bogovima omogući tekuća opskrba krvlju kao sredstvo plaćanja, da će se loše vrijeme smiriti.

Takav je mitski folklor kojem bi se današnji ljudi rugali kao još jednom udžbeničkoj primjeru primitivnog barbarizma na djelu – i nečemu što je odavno napušteno kao rezultat ljudskog prosvjetljenja i “napretka”.

Da li je ta vrsta nasilja kroz žrtovanje ljudi kao pomirljiv čin nagrade božanskim bićima zapravo danas istinski prestala? Jedva.

Pobačaj i čedomorstvo su samo moderne tehnike ljudske žrtve kojima se zadovoljavaju “bogovi” preko neželjenih trudnoće, prenaseljenosti, klimatskih promjena i “reproduktivnih prava”.

Vidite, iako ljudi danas uglavnom ne postavljaju javne oltare gdje režu srca najranjivijih članova društva pred okultnim kipovima ili drugim religijskim relikvijama, oni u suštini obavljaju ista djela vjerskog obožavanja, svaki put kada posjećuju “hramove” za Planirano roditeljstvo, i time omogućavaju ritualno prinošenje ljudskih žrtava putem pobačaja ili čedomorstva.

Ako doista razmislite o tome, ideja ubijanja vlastitog djeteta kao “rješenja” za neželjenu trudnoću, na primjer, ili jednostavno izražavanje vlastitih “reproduktivnih prava” kao žena, zapravo se ne razlikuje od ubojstva iste te djece ispred divovske piramide kao “rješenje” za loše vremenske uvjete.

Zapravo, mnogi zagovornici pobačaja sada tvrde da je jedini način ublažavanja “prenaseljenosti”, za koju kažu da uzrokuje globalno zagrijavanje i klimatske promjene, ubojstvo djece putem pobačaja ili čedomorstva.

Da bi se riješili svjetski problemi, drugim riječima, liberali žele ritualno žrtvovati što je više moguće nedužne djece suvremenom bogu klimatskih promjena – baš kao što su drevni Peruanci žrtvovali svoju djecu drevnom bogu klimatskih promjena.

Istina je u tome da je platforma sustava za pobačaj zapravo samo modernizirana i “rafinirana” verzija iskonskog paganizma Kulta smrti u drevnom Peruu. Sve je to gotovo identično, osim činjenice da je današnji “Kult smrti” rebrendiran pod nazivima poput “progresivizam”, i njegovi “sveti tekstovi” ažurirani nazivima poput “Green New Deal”.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Biskup katoličke crkve Engleske je izdao deset zapovijedi kako bi zaštitio ljude od potencijalne zloupotrebe Umjetne inteligencije

Oxfordski biskup Steven Croft, koji sjedi u Domu Lordova, organizirao je odbor za Umjetnu inteligenciju (AI) i pozvao Vladu i tehnološku industriju da ozbiljno shvate etičke implikacije napretka AI.

Iako je AI često pozdravljana kao budućnost gospodarskog razvoja, postoje mnogi koji su oprezniji u ovom unapređenju tehnologije.

Biskup Steven Croft je objavio je svoje “zapovijedi” za rješavanje takvih zabrinutosti u političkoj raspravi u Londonu prošlog tjedna.

Biskup Croft postao je zabrinut nakon što je saslušao činjenice moći tehnologije dok je sjedio u odboru Lordova, prethodno upozorivši da “svaki razvoj Umjetne inteligencije postavlja nova pitanja o tome što znači biti čovjek”.

Govoreći na kongresu ‘Umjetna inteligencija i robotika: inovacije, financiranje i prioritet politike’, biskup je stvorio svoje vlastite zapovijedi za AI. Croftove zapovijedi usredotočene su na zaštitu podataka, etiku, kriminalnu subverziju i ograničenja na snagu AI za “uništenjem”.

Zapovijedi sadrže opće savjete kao što su “AI bi trebao biti dizajniran za sve, i koristiti čovječanstvu”. “Primjena AI bi trebala služiti za smanjenje nejednakosti bogatstva, povećanje zdravlja i mogućnosti”, i AI ne bi trebao “potkopati vrijednosti naše demokracije”.

Umjesto da bude čimbenik ekonomskog dobitka, biskup smatra da bi AI trebao biti “… usmjeren prema najhitnijim problemima s kojima se suočava čovječanstvo”.

Popis sadrži neizbježnu referencu na revoluciju robota, upozoravajući: “Autonomna moć da se ozlijedi ili uništi nikad ne bi smjela biti osposobljena za umjetnu inteligenciju.” (RT)
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Sirijska vojska napreduje brzinom od 30-40 kilometara dnevno, izjavio je novinarima general-pukovnik Sergej Rudskoj, načelnik operativnog stožera Generalštaba Oružanih snaga Rusije

On je naglasio da su iznenadnost i brzina djelovanja padobranskih jedinica, kao i učinkovitost gađanja ciljeva koju vrši sirijska artiljerija i ruski ofenzivni helikopteri Ka-52, omogućili mogućnost brzog raspoređivanja glavnih snaga vladinih snaga u gradu El Kderu i njegovo zauzimanje bez gubitaka.

“Formacije Daesu-a u ovom području u potpunosti su uništene. Sirijska vojska napreduje brzinom od 30-40 ili više kilometara dnevno”, rekao je Rudskoj na brifingu.

On je dodao da je sirijska provincija Alep potpuno oslobođena od terorista.

“Tijekom proteklog mjeseca u Siriji je došlo do fundamentalnih promjena. Vladine trupe su uz podršku ruskih zrakoplovnih snaga postigle ozbiljan uspjeh i nanijele značajan poraz velikoj grupi Daesu-a u središnjem dijelu Sirije. Od terorista je potpuno oslobođena provincija Alep”, istaknuo je.

Od militanta je oslobođeno 50 naselja i više od 2,7 tisuća četvornih kilometara sirijskog teritorija.

“U napadu vladinih trupa na Savanet, opkoljena je velika skupina terorista Daesu-a na području grada Akerbat. Nastavljaju se ofenzivne akcije za stezanje obruča. U najskorije vrijeme grad Akerbat će biti oslobođen”, rekao je on.

Sirijske trupe također su krenule ofanzivu na Dejr el Zor.

Prema njegovim riječima, nakon akcija sirijske vojske oslobođeni su gradovi Koma, Bir Kdem, naftno polje Membidža, a nastavlja se ofanziva kod Tejbe i stvara još jedan obruč.

“Nakon deblokade Dejr el Zora bit će uništene glavne snage terorističke skupine Daesu”, rekao je Rudskoj.

On je naveo da je rusko zrakoplovstvo u kolovozu u Siriji izvršilp 990 borbenih letova i izvelo 2.518 zračnih udara.

“Zračno-kozmičke snage Rusije su u kolovozu izvršile ukupno 990 borbenih letova. Po zapovjednim mjestima, položajima, skladištima, bazama za pretovar i kampovima teorista izvedeno je 2.518 zračnih napada. Uništeno je 40 jedinica oklopne tehnike, 106 vozila s velikim kalibarskim mitraljezima i do 800 terorista”, zaključio je on.
 
(sputniknews.com)

NE KRIJE DA SE ŽELI OSLOBODITI OGRANIČENJA KOJE JE AMERIKA NAMETNULA PORAŽENOM JAPANU

Japan počinje graditi “novu zemlju” koja će sama određivati ​​svoju budućnost – objavio je Shinzo Abe.

Japanski premijer je imao u vidu da se 2017. navršava 70 godina od trenutka kada su Sjedinjene Države njegovoj zemlji nametnule “mirotvorni ustav”, a Abeova vlada želi ga izmijeniti i da stekne veću samostalnost u vojnim pitanjima.

Zato je i naglasio: “Vrijeme je da gledamo u budućnost, u narednih 70 godina. I da počnemo graditi novu zemlju. Naša budućnost nije ono što nam netko treba dati. Mi, Japanci, sve ćemo napraviti svojim rukama”.

Abe je najavio da će se promjene početi inicirati već sa zimsko-proljetnim zasjedanjem nacionalnog parlamenta koje će započeti 20. siječnja.

Pritom je naglasio da neće predlagati izvanredne parlamentarne izbore.
 
(fakti.org)

Hawking je dao brojna upozorenja usmjerena izravno nesavjesnoj vladajućoj eliti

Poznati znanstvenik Stephen Hawking upozorio je kako je čovječanstvo u opasnosti da uništi samo sebe unutar slijedećih 100 godina dok ubrzano napreduje u područjima znanosti i tehnologije.

Dok je napredak sam po sebi dobar, on istovremeno stvara “nove načine na koje stvari mogu krenuti po zlu”. Naveo je nuklearni rat, globalno zatopljenje i genetski preuređene viruse kao moguće uzročnike naše propasti koje smo sami stvorili.

Ovo nije prvi put da Hawking upozorava kako se lako možemo suočiti s kataklizmom koju smo sami stvorili. Tako je već godine 2014. izjavio je kako bi umjetna inteligencija mogla “dovesti do kraja ljudske vrste”.

Hawking je naglasio kako je on nakon svega ipak optimist, te da vjeruje kako možemo nadvladati probleme s kojima bi se čovječanstvo moglo suočiti. Ali ako se najgore ipak dogodi, jedan od načina na koji bi mogli osigurati preživljavanje ljudske vrste bio bi koloniziranje drugih planeta, poput Marsa.

Tako što ipak najvjerojatnije neće biti stvarnost sve do barem slijedećeg stoljeća. Navodeći kako je globalna katastrofa “gotovo sigurna” u sljedećih tisuću ili deset tisuća godina, Hawking stoga tvrdi kako će slijedećih 100 godina biti najopasnije, jer ćemo postajati tehnološki sve napredniji ali bez sigurnog utočišta na nekom drugom planetu.

“Iako su šanse da se našem planetu dogodi neka velika katastrofa dosta male ako se promatra svaku godinu pojedinačno, s vremenom se vjerojatnost povećava, i postaje gotovo pa sigurna stvar za tisuću do deset tisuća godina. Ali nećemo biti u stanju uspostaviti samodovoljne kolonije u svemiru barem još slijedećih 100 godina, pa taj period moramo biti jako pažljivi”, objašnjava Hawking.

Unatoč tome, poznati znanstvenik tvrdi kako je ovo za znanstvenike “sjajno doba za živjeti”, posebno za teoretske fizičare poput njega samoga, s bezbrojnim novim otkrićima koja samo čekaju da se dogode.

Hawkingova najnovija teorija o crnim rupama je da iste sadrže ‘dlačice’ na svom obzoru događaja, granici nakon koje ništa, pa niti svjetlost ne može pobjeći gravitaciji rupe. Te dlačice mogle bi sadržavati informacije o crnoj rupi, i pomoći riješiti paradoks ‘gubitka informacija’.
 
(net.hr/uredio:NSP)

Gotovo polovica svih radnih mjesta mogla bi biti automatizirana pomoću računala u roku od slijedeća dva desetljeća i “niti jedna vlada se priprema za to niti je spremna” za tsunami društvenih promjena koje će uslijediti.

Današnja analiza budućnosti kroz 2014. utjecaja tehnologije na ljudsko društvo oslikava prilično sumornu sliku budućnosti.

Ona kaže, inovacija (zvana “eliksir napretka”) je uvijek rezultirala gubitkom radnih mjesta, obično su gospodarstava na kraju uspjela razviti nove poslove za te radnike kao kompenzaciju, kao što je bilo u industrijskoj revoluciji u 19. stoljeću, ili revoluciji proizvodnje hrane 20. stoljeća.

No, ritam promjena ovaj put čini se da je bez presedana, tvrdi autor. A rezultat je ogromna količina neizvjesnosti za razvijena i nedovoljno razvijena gospodarstava o tome gdje će slijedeća ‘izgubljena generacija’ naći posao.

On citira istraživanje Oxford Martin škola iz 2013. koja procjenjuje da bi 47% svih radnih mjesta moglo biti automatizirano u sljedećih 20 godina:

“Naši rezultati upućuju na to kako tehnologija ide naprijed, nekvalificirani radnici će se prerasporediti na zadatke koji su neosjetljivi na informatizaciju – npr. odnosno, zadaće koje zahtijevaju kreativnu i socijalnu inteligenciju. Da bi ti radnici pobijedili u toj utrci, oni će morati steći kreativne i socijalne vještine”, kaže studija.

The Economist također ističe da je trenutna razina nezaposlenosti nevjerojatno visoka, ali da je “ovaj val tehnološkog poremećaja na tržištu rada tek počeo”.

Konkretno, The Economist ukazuje na nove tehnologije poput vozača automobila, poboljšanih kućanskih naprava, brže i učinkovitije online komunikacije i analize na području u kojima se ljudi brzo nadomještaju. I dok su novi projekti inovacija služe milijardama ljudi, oni zapošljavaju samo nekoliko ljudi – npr. Instagram, prodan Facebooku u 2012 za 1 milijardu dolara, zapošljava samo 30 ljudi u to vrijeme.

Ti zaključci odjekuju i na drugim poljima. Druga studija, objavljena je 17. siječnja prema kompaniji Aruba Networks, ističe koliko se brzo tradicionalni radni modeli mijenjaju.

Ona kaže da 72% Britanaca sada vjeruje da rade učinkovitije kod kuće, te da je 63% njih potrebno WiFi mreža da bi dovršili svoje zadatke – nije loše za tehnologiju koja jedva standardizirana prije 10 godina.

U nedavnom intervjuu Brynjolfsson je rekao: “Tehnologija je oduvijek uništavala radnih mjesta, i ona je uvijek stvarala nova radna mjesta, i to je funkcioniralo ugrubo u posljednjih 200 godina, ali s početkom 1990-tih, zaposlenost stanovništva je doista počela sa rapidnim padom i to je to. Nezaposlenost sada pada s litice, i ne vraća se nazad. Mislimo da bi fokus politike trebao biti upravo na to sada, kako smisliti i riješiti to. “

BBC je također producirao izvješće koje je ranije ovog mjeseca koja je tvrdila, u blagim tonove, da “roboti koji dolaze – kradu naše poslove”.

“Umjetna inteligencija (AI) je ugrađena u tkivo našeg svakodnevnog života,” kaže šef na Singularity University, Neil Jacobstein.

“Oni se koriste u medicini, u pravu, u dizajnu i cijeloj automobilskoj industriji.”

Izvješće je također istaknulo promjene koje će utjecati na radna mjesta svih vrsta – od kineske tvornice Hon Hai koji je najavila planove za zamjenu 500.000 radnika s robotima u slijedeće tri godine, pravnici, kirurzi i radnici u javnom sektoru.

Mišljenja ostaju podijeljeni oko utjecaja i budućnost tehnoloških inovacija na tržištu radnih mjesta, i nejednakosti bogatstva. The Economist tvrdi da vlade imaju odgovornost prema inovacijama u obrazovanju, oporezivanju i sveobuhvatnom napretku, iako rješenja nipošto nisu očita ili bez neizvjesnosti.

Jedan robot u Hrvatskoj je zatvorio 25 radnih mjesta

Austrija, koja nije najnaprednija na svijetu, na 10.000 stanovnika ima 100 robota, a Hrvatska – četiri.

Paradoks naše ekonomije. Danas je teško uspoređivati iskustva uspješnih zemalja s visokim stupnjem robotizacije i zaostalu hrvatsku industriju. Primjerice, Bojan Jerbić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, istaknuo je kako se Austrija (koja nije najnaprednija na svijetu) može pohvaliti sa 100 robota na 10.000 stanovnika, dok u Hrvatskoj na isti broj imamo – četiri robota. Pritom treba voditi računa kako postoji visok stupanj korelacije između industrijalizacije, odnosno povećanja učinkovitosti u industriji, s općim uspjehom nacionalne ekonomije.

Međutim, posebni paradoks hrvatske ekonomije u tome je što viša učinkovitost, odnosno robotizacija u Hrvatskoj neće dovesti do masovnog zapošljavanja čak i ako dođe do dramatičnog povećanja ukupnog opsega proizvodnje, istaknuo je Darko Crha iz Data-linka na okruglom stolu “Proizvodnja se vraća kući”. Samo jedan njihov robot koji su sastavili od uvoznih dijelova te razvili domaće vrhunsko integracijsko rješenje omogućio je zatvaranje 25 radnih mjesta. Ne otvaranje. I to je bila investicija koja se vlasniku vratila u samo godinu dana.

Zvonimir Mršić, predsjednik uprave Podravke, samo je potvrdio tezu da nažalost uz povećanje konkurentosti naših kompanija neće doći do snažnog zapošljavanja. Otvaranje samo jednog radnog mjesta u visokoautomatiziranoj farmaciji današnjice stoji čak milijun eura. Automatizacija znači smanjenje broja radnih mjesta, upozorio je Mršić te svoje teze potkrijepio i primjerom prehrambene tvornice Podravke koja je nekad zapošljavala 1200 ljudi, dok nakon modernizacije ima posla za samo tri stotine zaposlenih uz tri i pol puta više kapacitete.

Roboti počeli uzimati radna mjesta i u marketingu

Nakon što u Amazonu i DHL-u leteći dronovi polako zamjenjuju poštare, čini se da se čovječanstvo susreće s još jednim velikim posezanjem tehnologije u radna mjesta. Dok se u prvom slučaju radi manje-više o čisto fizičkom radu, u drugom čak i o djelomično intelektualnom.

Riječ je o robotu koji za marketinšku agenciju premierhealthagency.com radi na prodaji zdravstvenog osiguranja metodom pozivanja potencijalnih kupaca na telefon. Priču je otkrio novinar magazina Time kojeg je nazvala djevojka ugodnog glasa i počela ga ispitivati o njegovom osiguranju, sve dok nije shvatio da je riječ o – robotu.

Nakon što ju je pitao ako je ona prava osoba ili robot, odgovorila je da je prava osoba i nasmijala se. Ali kada ju je pitao da kaže “ja nisam robot”, to nije učinila nego je ponavljala “ja sam prava osoba” i “možda imamo problema s linijom”, uvijek identičnim tonom.

Predstavila se kao Samantha West, a ako je riječ doista o robotu, provjerilo je nekoliko novinara Timea koji su je nazivali natrag i postavljali joj jednostavna pitanja na koja nije znala odgovore, kao na primjer “koje povrće se nalazi u juhi od rajčice”. Također su otkrili da, nakon što dobije odgovore na svoja pitanja, Samatha proslijeđuje telefon pravom čovjeku koji sklapa ugovor.

Iako je jedan zaposlenik tvrtke obećao novinarima da će provjeriti ako za njih radi osoba pod imenom Samantha West, to nikad nije učinio, a u međuvremenu internetska stranica premierhealthagency.com više ne funkcionira, dok je Samanthin telefon stalno zauzet, piše Time.

Prema pisanju drugih portala, koji su krenuli provjeriti ako je ovakva tehnologija moguća, jedna od opcija je da nije riječ o robotu, nego o stvarnoj osobi sa stranim naglaskom koja je unaprijed snimila moguće rečenice za razgovor. Prema istraživanjima, naime, Amerikanci ne reagiraju dobro na marketinške pozive ljudi koji imaju neameričke naglaske.
 
U intervjuu, Bill Gates je potvrdio da će program zamijeniti velik broj radnih mjesta u narednih nekoliko desetljeća. Studija Oxforda sugerira da je gotovo polovica radnih mjesta u opasnosti od automatizacije. Je li tvoje radno mjesto sigurno?

 
(huffingtonpost.co.uk, novilist.hr, vecernji.hr, youtube.com/uredio:mag.Alfred Bošković)

Clive Hamilton u knjizi Requiem for a Species: Why We Resist the Truth About Climate Change opisuje sumorno olakšanje koje slijedi nakon prihvaćanja činjenice da je “katastrofalna promjena klime praktički neizbježna”.

Ovo odustajanje od “lažne nade”, kaže on, podrazumijeva intelektualno i emocionalno znanje. Intelektualno znanje se može steći. Suočavanje s ovim drugim je teže, jer treba prihvatiti činjenicu da će naši bližnji, uključujući i našu djecu, kroz nekoliko desetljeća – ako ne i godina – skoro sigurno biti osuđeni na neizvjesnost, mizeriju i patnju.

Emocionalno prihvatiti predstojeću katastrofu, iskreno shvatiti da elita na vlasti neće racionalno odgovoriti na devastaciju ekosustava, podjednako je teško kao prihvatiti vlastitu smrtnost. Najveća egzistencijalna borba našeg vremena jeste da razumijemo ovu užasnu činjenicu – intelektualno i emocionalno – i da nastavimo pružati otpor silama koje nas uništavaju

Ljudski rod, pod vodstvom Europljana i Euro-Amerikanaca, već 500 godina divlja planetom, pustoši, pljačka, eksploatira i zagađuje Zemlju – pritom istrebljujući domorodce koji mu se nađu na putu. Ali igra je završena. Tehnološki i znanstveni napredak koji je industrijskim elitama omogućio život u neprevladanoj raskoši – kao i vojnu i ekonomsku premoć – sada radi protiv nas.

Manija za neprestanom ekonomskom ekspanzijom i eksploatacijom pretvorila se u prokletstvo, u smrtnu presudu. Ali čak i dok nam se ekonomski i ekološki sustav raspada, nakon najvrelije godine u naših 48 kontinentalnih država za 107 godina otkad se mjere temperature, mi nemamo ni emocionalne ni intelektualne kreativnosti da isključimo mašinu globalnog kapitalizma. Vezali smo se za paklenu mašinu koja grabi naprijed, kako pokazuje izvješće Nacionalne savjetodavne komisije za klimatske procjene i razvoj.

Kompleksne civilizacije imaju lošu naviku da se samounistavaju. Antropolozi kao što su Joseph Tainter u knjizi The Collapse of Complex Societies, Charles Redman u Human Impact on Ancient Environments i Ronald Wright u Kratkoj povijesti napretka opisuju poznate obrasce koji sustav dovode do sloma. Jedina razlika je u tome što ćemo ovoga puta povući za sobom čitavu planetu. Poslije ovog konačnog kolapsa, neće biti novih teritorija za eksploatiranje, novih civilizacija za osvajanje, ni novih naroda za porobljavanje. Duga borba između ljudskog roda i planete završit će se tako što će ostaci ljudskog roda naučiti bolnu lekciju o nesputanoj pohlepi i obožavanju samih sebe.

“Postoji poznati obazac po kome su civilizacije jedna za drugom dozlogrdile prirodi, neumjerenom eksploatacijom sredine, pretjeranim naseljavanjem i razmnožavanjem,” rekao mi je Wright u telefonskom razgovoru, javljajući se iz svoje kuće u Kanadi, “One se obično ruše ubrzo nakon što dostignu period najveće slave i prosperiteta.”

Ovaj obrazac vrijedi za mnoga društva, između ostalih Rimsko, starih Maja i Sumerana iz današnjeg južnog Iraka. Ima mnogo drugih primjera, uključujući i manje zajednice kao što je ona na Uskršnjem otoku. Upravo su one stvari koje jednom društvu kratkoročno omogućuju napredak, osobito novi vidovi eksploatacije okoliša poput irigacije, dugoročno dovode do katastrofe, uslijed nepredviđenih komplikacija.

Ovo u Kratkoj povijesti napretka nazivam “zamkom napretka”. Pokrenuli smo toliko složenu industrijsku mašineriju, utemeljenu na ekspanziji, da sada ne znamo kako da preživimo u oskudici i kako stabilizirati svoje zahtjeve od prirode. Nismo uspjeli stabilizirati broj ljudi. On se utrostručio tijekom mog života. A taj problem dodatno pogoršavaju rastuća razlika između bogatih i siromašnih i koncentracija bogatstva na vrhu, koja jamči da nikad neće biti dovoljno resursa za raspodjelu. Danas ima više ljudi koji žive u teškoj bijedi – oko dvije milijarde – nego što je početkom prošlog stoljeća bilo ukupno ljudi na svijetu. To nije napredak. “

“Ako odbijamo rješavamo probleme na uređen i racionalan način, prije ili kasnije će nas snaći neka velika katastrofa”, kaže on, “Ako budemo imali sreće, ona će biti dovoljno velika da nas prodrma, ali ne toliko velika da nas zbriše. To je najviše čemu se možemo nadati. Moramo nadići našu evolutivnu povijest. Mi smo lovci iz ledenog doba, samo obrijani i u odijelima. Ne ide nam razmišljanje na duge staze. Radije ćemo da se prežderem mesom mrtvih mamuta tako što ćemo cijelo krdo potjerati preko litice, nego što ćemo naučiti kako se čuva krdo, pa da i mi i naša djeca možemo se hranimo dok smo živi. Ovo je skok koji naša civilizacija mora izvesti. I nećemo uspjeti. “

Wright, koji u svom romanu A Scientific Romance prikazuje budući svijet razoren ljudskom glupošću, navodi “ukorijenjene političke i ekonomske interese” i nesposobnost ljudske imaginacije kao dvije najveće prepreke za radikalnu promjenu. Krivi smo svi mi koji trošimo fosilno gorivo, koji se izdržavamo kroz formalnu ekonomiju, kaže on.

Suvremena kapitalistička društva, tvrdi Wright u knjizi What Is America?: A Short History of the New World Order, nastala su tako što su europski osvajači opustošili urođeničke kulture na američkom kontinentu od 16. do 19. stoljeća, upotrebljavajući afričke robove kao radnu snagu koja je zamijenila urođenike. Više od 90 % posto urođeničkog stanovništva stradalo je od boginja i drugih epidemija koje ranije nisu imali. Španjolci nisu pokorili nijednu veliku zajednicu prije nego što je ona desetkovana boginjama; u prvom pokušaju, Asteci su ih potukli.

Da se Europa nije dokopala zlata Asteka i Inka, da nije okupirala zemlju i prenijela produktivne usjeve iz Novog svijeta na europske farme, razvoj industrijskig društva u Europi bio bi znatno sporiji. I Karl Marx i Adam Smith su ukazivali da je dotok bogatstva iz Sjeverne i Južne Amerike omogućio industrijsku revoluciju i pokretanje suvremenog kapitalizma. Iscrpljivanje Sjeverne i Južne Amerike, ističe Wright, označilo je početak orgije europske ekspanzije. Industrijska revolucija dala je Europljanima tehnološki napredno oružje, što je omogućilo daljnja osvajanja, pljačke i ekspanziju.

“Iskustvo relativno lakih 500 godina ekspanzije i kolonizacije, konstantnog preuzimanja novih teritorija, dovelo je do suvremenog kapitalističkog mita da je moguće se širiti beskonačno”, kaže Wright, “To je apsurdan mit. Živimo na ovoj planeti. Ne možemo odemo nigdje drugdje. Moramo svesti naše ekonomije i prohtjeve od prirode na prirodnu granicu, ali imali smo 500 godina kada su Europljani, Euro-Amerikanci i drugi kolonisti preplavili i zauzeli svijet.

Ovaj petstogodišnju razdoblje navodi nas da takvu situaciju smatramo ne samo lakom za održavanje, već i normalnom. Vjerujemo da će sve uvijek biti veće i bolje. Moramo shvatiti da je ovaj dugi period ekspanzije i prosperiteta bio anomalija. Rijetko kada se dešavao u povijesti, i nikad se više neće ponoviti. Moramo čitavu civilizaciju prilagoditi shvaćanju da živimo u ograničenom svijetu.

Ali mi to ne radimo, jer nosimo pretežak ideološki teret, previše mitoloških verzija namjerno iskrivljene povijesti i duboko usađeno uvjerenje da je bit suvremenosti u tome da imaš više. Antropolozi ovo zovu ideološka patologija, pogubno uvjerenje koje izaziva slom i nestanak društava. Ovakva društva nastavljaju se glupo ponašaju jer ne umiju da promjene način razmišljanja. Tu se mi danas nalazimo. “

Kako sunovrat bude postajao sve očigledniji, ako nam je povijest nekakva učiteljica, i mi ćemo poput nekadašnjih društava u nevolji potražiti utočište u “kriznim kultovima”, kako ih nazivaju antropolozi. Nemoć koju budemo osjećali u ekološkom i ekonomskom kaosu oslobodit dodatne kolektivne zablude, poput fundamentalističke vjere u boga ili bogove koji se vraćaju na Zemlju da nas izbave.

“Klonula društva često sebe obmanjuju da će obavljanjem nekih rituala sve grozne stvari nestati”, kaže Wright. “Brojni su primjeri toga kroz povijest. U prošlosti, ovi krizni kultovi uhvatili su korijena u narodima koje su došljaci kolonizirali, napadali ili ubijali, koji su izgubili kontrolu nad svojim životima. U tim ritualima oni vide mogućnost vraćanje izgubljenog svijeta, koji doživljavaju kao nekakav raj. Traže povratak na staro. Krizni kultovi proširili su se među američkim Indijancima u 19. stoljeću, kada su bizoni i Indijanci istrebljivani, prvo lovačkim puškama pa onda mitraljezima. Ljudi su počeli da vjeruju, kao u Plesu duhova, da će suvremeni svijet – bodljikava žica, željeznica, bijelci, mitraljezi – nestati samo ako oni budu radili prave stvari. “

“Svi mi imamo u osnovi istu psihološku aparaturu”, kaže Wright, “Zbog nje nam slabo ide dugoročno planiranje i ona nas tjera da se hvatamo za iracionale zablude kada smo suočeni s ozbiljnom prijetnjom. Pogledajte kako ekstremna desnica vjeruje da će se, ako se država skloni, vratiti izgubljeni raj pedesetih godina. Pogledajte kako dozvoljavamo da naftna i plinska eksploatacija divlja, kada znamo da je fosilna ekonomija samoubilačka za našu djecu i unuke. Rezultat se već osjeća. Kada na velikom dijelu planete budu propali usjevi, imaćemo masovnu glad i slom poretka. To nas čeka ako se ne izborimo sa klimatskim promjenama. “

“Ako ne uspijemo u ovom velikom eksperimentu, gdje su primati postali dovoljno inteligentni da vode računa o vlastitoj sudbini, priroda će slegnuti ramenima i reći da je bilo zabavno neko vrijeme dati primatima voditi laboratorij, ali da je to ipak bila loša zamisao”, kaže Wright.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(pescanik.net, youtube.com/uredio: nsp)