Po prvi puta otkad se vodi ta statistika, broj osoba starijih od 100 godina u Japanu premašio je 70 tisuća, navodi se u vladinom izvješću objavljenom u petak u kojemu se dodaje da broj stogodišnjaka raste već 49. godinu zaredom

U Japanu živi ukupno 71 238 stogodišnjaka

Ukupno 71 238 stogodišnjaka živi u Japanu, što je porast od dva posto u odnosu na prošlu godinu, a od tog broja 88 posto su žene, navodi se u izvješću Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, objavljenom uoči dana poštovanja prema starijim osobama, koji se obilježava u ponedjeljak te je državni praznik.

Japan je 1963. godine, kada se počela voditi statistika, imao 153 stogodišnjaka, a do danas taj broj strelovito raste.

Već 1998. u Japanu je bilo preko 10 tisuća stogodišnjaka, a 2012. godine preko 50 tisuća.

Najstarija osoba ima 116 godina

Kane Tanaka (116), stanovnica Fukuoke u jugozapadnom japanu, trenutno je najstarija osoba na svijetu, prema Guinnessovoj knjizi rekorda.

Japan se suočava sa sve težim demografskim izazovovom, nakon višedesetljetnog povećanja životnog vijeka, uz smanjenje nataliteta.

Prema procjeni tokijskog Nacionalnog instituta za istraživanje populacije i sigurnosti, 2060. godine će ljudi stariji od 65 godina činiti 38,1 posto populacije, a 2015. su činili 26,6 posto.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(index.hr)

Pretilost je složeno medicinsko stanje u kojem je višak tjelesne masti već nakupljen i može prouzročiti štetne učinke na zdravlje

Obično se definira indeksom tjelesne mase i procjenjuje se u smislu raspodjele masti i ukupnih kardiovaskularnih čimbenika rizika.

Prema podacima prikupljenim u Nacionalnom istraživanju o zdravstvenoj prehrani i prehrani, najmanje dvije od tri odrasle osobe smatraju se da imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pate od pretrpljene pretilosti.

Nedavno, između 2005. i 2014. godine, došlo je do značajnog povećanja učestalosti ovog stanja kod muškaraca i žena.

Samo u SAD-u 39,8 posto stanovništva je pretilo. Procjenjuje se da je godišnji medicinski trošak osobe koja je pretila 1429 dolara veći od onih na normalnoj težini.

Različiti čimbenici rizika dolaze u igru koji izravno dovode do pretilosti – životni stil i prehrana su dva najčešća. Međutim, nedavne znanstvene studije sugeriraju da genetika također može igrati značajnu ulogu u određivanju zašto osoba toliko teži.

Poznato je da geni mogu uzrokovati pretilost u nekim poremećajima poput Bardet-Biedlovog sindroma i Prader-Williovog sindroma. Međutim, mehanizam kroz koji razumijemo vezu između gena i pretilosti nije jasno utvrđen. Iako geni mogu uzrokovati pretilost, još uvijek postoje drugi čimbenici koji utječu na tu pretpostavku.

Neki od glavnih čimbenika koje treba uzeti u obzir su prehrambene navike, prehrambena potrošnja i način života.

Uz to, proučavanje je provedeno i objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition u kojem su istraživači istraživali hoće li prehrambene navike posredovati ili modificirati genetsku osjetljivost na pretilost.

Studija je dizajnirana za određivanje genetskih čimbenika rizika računanjem BMI indeksa u dvije grupe od 3515 i 2145 studenata.

U međuvremenu, proveden je i validirani upitnik za utvrđivanje ponašanja odraslih osoba. Smetnje ponašanja klasificirane su u različite sektore – nekontroliranu prehranu, emocionalnu prehranu i kognitivno ograničenje.

Kognitivno suzdržavanje je definirano kao svjesni napor da se ograniči i nadzire unos hrane kako bi se postigla željena težina.

Pomoću Sobel testa, istraživači su testirali i procijenili posrednički učinak svakog ponašanja u prehrani povezanoj sa indeksima BMI-GRS i izmjerenim BMI. Istraživači su pokušali utvrditi da li ponašanje u prehrani dovodi do značajnog povećanja ili smanjenja rizika ispitanika na genetsku pretilost.

Rezultati istraživanja pokazali su da je povezanost između indeksa BMI i BMI-GRS posredovana nekontroliranom prehranom i emocionalnim ponašanjem u prehrani obaju spolova. S druge strane, kognitivno ograničenje nije povezano s ovim posrednikom, osim kod populacije žena.

To znači da genetska osjetljivost na pretilost ima izravnu vezu u ponašanju i navikama prehrane. Čimbenici najviše razine su bili nekontrolirano jedenje i ponašanje u emocionalnoj prehrani.

To dokazuje da iako je određena osoba genetski građena da bude pretila, zdrave prehrambene navike još uvijek igraju važnu ulogu u određivanju toga koliko osoba teži. To je zvučalo točno među ženama u ovoj studiji koja prakticira kognitivno ograničavanje prehrane.

U postizanju željene težine i održavanja sposobnosti održavanja dobrog zdravlja, nužno je započeti s osnovama zdrave prehrane. Dnevna vježba u kombinaciji s pravilnom prehranom može pomoći u borbi protiv pretilosti i drugih zdravstvenih stanja.

Ova je studija dokazala pretpostavku da ljudi nisu rođeni da budu debeli i da s malom količinom teškog rada i truda genetika više ne može definirati osobu ili težinu.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dok tehnologija napreduje, sve više radnika postaje vezano elektronski za svoje radne stolove nekoliko sati dnevno, i takav sjedeći posao uzima svoj danak u životu

Prema novim istraživanjima koja su potvrdila prijašnje studije dugotrajano sjedenje na poslu može dovesti prerane smrti.

Kao što je izvijestio The Washington Times, nova studija istraživača sa Sveučilišta Columbia nadovezuje se na prethodna istraživanja i dodaje sve više dokaza da nas naše “moderno” radno mjesto i način života ubija brže, čak i ako vježbamo redovito tijekom tjedna.

Dokaz upućuje na to bez obzira na našu rasu, spol ili druge demografske čimbenike, rezultati su isti – duga razdoblja neprekidnog sjedenja jednostavno nisu zdrava.

Voditelj najvećeg istraživanja takve vrste do sada dr. Keith Diaz, koji je proveo istraživanje u laboratoriju “Exercise Testing Laboratory” u Columbiji, rekao je da ga nije najviše iznenadilo u njegovim rezultatima akumulirana količina sati koje ljudi provedu sjedeći već to ako ljudi sjede bez prekida tijekom vrlo kratkog perioda – čak 60 do 90 minuta – može dovesti do kraćeg životnog vijeka u prosjeku.

„Ovo otkriće će pomoći da promijenimo naše razumijevanje o rizicima sjedenja, pokazujući da se štetne posljedice sjedenja mogu smanjiti tako da smanjimo periode sjedenja i ukupno vrijeme koje provodimo sjedeći, te da radimo česte stanke u kojima se moramo kretati pa čak i kratko vježbati”, rekao je za The Times.

U radu je dalje naglasio:

Studija je objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine, a istraživanje je napravljeno na nacionalnom reprezentativnom uzorku stanovnika od 8.000 osoba starijih od 45 godina u roku od četiri godine.

Istraživači su koristili akcelerometre prikačene za kuk koji su pratili koliko dugo ljudi sjede i njihovo kretanje. Prethodne studije su vrednovale vrijeme sjedenja i zdravlje sudionika koji su sami govorili o svojim navikama sjedenja i razdoblju kretanja.

U promatranom razdoblju, znanstvenici su objavili da je bilo 340 zabilježenih smrtnih slučajeva. Nakon što je tim prilagodio nekoliko varijabli kao što su rasa, spol i dob, otkrili su da je ukupan broj sati dnevnog sjedenja u kombinaciji sa dugim periodima sjedenja bez prekida, doveo do ranije smrti.

Dodavanje vježbe dnevnim rutinama sjedenja čini se da nije puno pomoglo. Istraživači su rekli, „uzroci smrtnosti” su još uvijek bili veliki kada su ljudi sjedili više od jednog sata do sat i pol odjedanput.

„Mislimo da to daje jasnu poruku da osim vježbanja, trebamo biti svjesni da kreće sjedimo tijekom dana”, rekao je Diaz za Times.

Sudionici u istraživanju su prosječno imali 12,3 sati sjedenja i sjedilačkih radnji tijekom 16-satnog budnog vremena u danu.

Kako bi odbili smrtonosne učinke dugog sjedenja, istraživački tim preporučuje pauze sa kretanjem svakih 30 minuta tijekom dana. Oni su također preporučili da tvrtke provode više više pauza tijekom dana te da bi trebli koristiti 30-minutno ograničenje kao njihov vodič.

„Oboje, i ukupni volumen sjedilačkog vremena i duga razdoblja sjedenja povezana su sa visokom smrtnošću, što upućuju na to da smjernice fizičke aktivnosti treba usmjeriti prema smanjenju i prekidu sjedilačkog načina da bi se smanjio rizik od smrti”, zaključio je istraživački u svojoj objavljenoj studiji.

Postoji nekoliko načina za vas na koje možete iskoristiti svoju pauzu, svakih 30 minuta, koliko preporučaju istraživači. Dok ste na poslu, možete razmotriti slijedeće aktivnosti tijekom pauze:

- Ako radite u uredu zgrade, hodajte gore-dolje nekoliko katova;

- Odradite nekoliko setova od 10 sklekova;

- Odradite odjedanput 20 čučnjeva;

Ukoliko ne možete odvježbati navedeno, preporučamo vam se se rastegnete i da prošetate 10-tak minuta.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kao “jutarnja osoba”, Matos je želio provjeriti kako će mu dodatnih sat i pol u jutarnjim satima djelovati na produktivnost

Filipe Castro Matos je odlučio napraviti neku promjenu u svom životu i istražiti kako će na kvalitetu njegova života utjecati odluka da se 21 dan budi u 4.30 umjesto u 6 sati, radnim danom.

Stara je ideja Dr. Maxwella Maltza da je ljudima potreban 21 dan da usvoje nove navike i promjene način života.

Kao “jutarnja osoba”, Matos je želio provjeriti kako će mu dodatnih sat i pol u jutarnjim satima djelovati na produktivnost.

Nakon provedenog eksperimenta, za Business Insider napisao je što je iz svega toga naučio…

Ako želite promjenu u svom životu, trebate nečiju podršku

Dobro je imati podršku u ovakvim situacijama jer ćete u nekom trenutku zasigurno željeti odustati. Podrška će vam dati dodatnu snagu i “vjetar u leđa” kada bude najteže.

Ljudi žele vidjeti nešto neuobičajeno

Matos je otkrio da je njegove postove na društvenim mrežama pratilo velik broj korisnika jer ljude zanima ono što je drukčije. Bili su zabrinuti i postavljali su mnogo pitanja, smatrajući da bi njima ovakav eksperiment bio nemoguć. Ipak, Matos smatra da mnogi ljudi ne žele ni pokušati napraviti neku promjenu kako bi poboljšali i unaprijedili kvalitetu svog života.

“Volim spavati, ali mome tijelu je dovoljno 6 ili 7 sati sna”

Kada je spoznao da njegovom organizmu zaista ne treba više sna, odlučio je da se neće izležavati u krevetu nego će to vrijeme iskoristiti da napravi dodatne zanimljive i korisnije stvari.

Dobio je više vremena za vježbanje

S obzirom na to da je jutarnja osoba, dobio je više produktivnog vremena upravo u jutarnjim satima. Koristio je to vrijeme za vježbanje i čitanje e-mailova te je na taj način izbjegao situacije u kojima je odustajao od vježbanja ili nekih drugih obveza tijekom poslijepodneva jer se osjećao umorno.
 
(vecernji.hr/uredio:NSP)