Sjedinjene Američke Države sabotiraju sve akcije koje za cilj imaju uspostavljanje mira i dijaloga između vlade i opozicije u Venezueli, izjavio je kubanski analitičar Jorge Leganoa u intervjuu

Leganoa je podsjetio na to da je predsjednik Nicolas Maduro već odavno govorio o podrivanju i borio se protiv toga sve do izbacivanja američkih diplomata iz Karakasa.

„Ovu odluku je očigledno donio vrlo teško. Čak i u najtežim trenucima, Hugo Chavez nije u potpunosti prekidao diplomatske odnose“, kaže naš sagovornik.

Maduro je dao 72 sata američkim veleposlanicima da napuste zemlju, ali su oni bez obzira na zahtjev još uvijek na teritoriju Venezuele.

Prema odluci administracije Donalda Trumpa, ovlaštene osobe bi trebale reagirati samo na odluke Juana Guaida, koga oni smatraju privremenim predsjednikom države.

„To što se događa je vrlo ozbiljno, jer lišava obje strane mogućnosti da dođe do dijaloga, i što je još lošije, on se maskira omladinom i studentima u obliku Venezuelanske opozicije, koja je izašla na ulice protestirati“ – rekao je analitičar, istakavši da to što se danas dešava u Venezueli nije legitimno.

Leganoa je podsjetio da je još u travnju 2018. godine na 8. summitu Amerike u Limi, podpredsjednik SAD-a Mike Pence predložio financiranje onih latinoameričkih država koje prihvate građane, izbjegle ili izbačene iz Venezuele.

„SAD su ih iskoristile kako bi cijelom svijetu rastrubile da postoji politička kriza u toj državi, a Venezuela je imala obavezu da odgovori. Tijekom posljednjih tjedana i mjeseci, građani Venezuele se sve više vraćaju u svoju zemlju“ – navodi stručnjak.

Ali, Trumpova administracija je nastavila da potpiruje vatru i 23. siječnja je, osim poticanja različitih ilegalnih akcija uperenih protiv Madura, kao i protestne šetnje, još priznala i Juana Guaida kao predsjednika Venezuele.

„Samoproglašenje Guaida je neustavno. Ustav Venezuele vrlo precizno kaže da zakletvu predsednik može položiti samo pred Narodnom skupštinom ili Vrhovnim sudom, bez obzira na okolnosti“ – kaže sagovornik.

Prema mišljenju eksperta, „isti scenarij“ korišten je tijekm sporne promjene vlasti i vojne intervencije u Libiji 2011. godine, također sa sudjelovanjem američke vojske.

Leganoa smatra da su društvene mreže najjednostavniji način za širenje lažnih vijesti.

„Svojevremeno je održan isti takav ili još brojniji miting, odnosno marš Chavichista – pristalica sadašnje, legitimno izabrane vlasti, međutim, o njemu mediji nisu pisali. Ništa se ne govori o ljudima koji vrijedno rade i pokušavaju živiti novi život“, konstatira analitičar.

Leganoa apelira da se zapitamo koliko dugo će SAD držati Madura u dilemi da li da stavi sav ulog na polje mira ili na polje revolucije.

Zasad je jasno da predsjednik Maduro bira mir.

(sputniknews.com)

Stradali diktator svoju je zemlju ostavio u ruševinama, ali kada je bio na vlasti – bio je nedodirljiv

Desetljeće je prošlo otkada je sada već svrgnuti diktator Libije Moamer al Gaddafi pri UN-u održao govor u kojem se dotakao i Jugoslavije.

“Nijedna zemlja nije bila miroljubiva kao Jugoslavija, izgrađena korak po korak i dio po dio nakon što ju je Hitler uništio. Onda smo je mi uništili, uradili smo isto što i Hitler. Tito ju je izgradio ciglu po ciglu, a onda smo stigli mi i srušili je svojim imperijalističkim osobnim interesima. Kako možemo biti spokojni nakon toga? Ako je mirna zemlja poput Jugoslavije bila suočena s takvom tragedijom, Generalna skupština bi trebalo da pokrene istragu i da odluči koga osuditi na Međunarodnom sudu”

… rekao je tada Gaddafi čija je zemlja, dobivala tehničku pomoć i određen broj vojnih instruktora, dok je s druge strane naša zemlja dobivala naftu.

Kada su nafta i Gaddafi u pitanju valja se prisjetiti još nekih anegdota.

Možda najbolji opis rješavanja poslova kod Gadafija ponudio je bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić koji je godinama surađivao s libijskim diktatorom.

“Evo, ispričat ću vam što se dogodilo tijekom jednog drugog posjeta Libiji, prije kojeg me nazvao Franjo Gregurić, tadašnji direktor Ine, i zamolio da pokušam pomoći riješiti dug od 25 milijuna dolara, koliko je jedna libijska državna kompanija dugovala Ini. Kada sam se sreo s Gadafijem, rekao sam mu: “Slušaj, pukovniče, jedna tvoja kompanija duguje Ini 25 milijuna dolara.” Gadafi je bez komentara podignuo telefonsku slušalicu i nekome rekao: “Nemojte da g. Mesić još koji puta mora postavljati pitanje tog novca!” Dug je istog trena bio riješen”, ispričao je Mesić u razgovoru za Večernji list.

Ne treba zaboraviti da je i Nicolas Sarkozy, bivši francuski predsjednik, svojedobno završio u pritvoru zbog primanja milijuna eura od ubijenog libijskog diktatora koji je imao čitav niz korupcijskih afera. Pogledajte govor u UN-u:

(express.hr)

Saif al-Islam Gadafi, sin bivšeg libijskog vođe Muamera Gadafija, pozvao je Rusiju da podrži plan za razrješenje libijskog pitanja, izvjestila je televizija „El Arabija“

Ta televizija je objavila izvještaj pozivajući se na navode izaslanika Saif al Islama, koji je prošlog tjedna posjetio Rusiju predvodeći delegaciju iz Libije.

U Libiji trenutno postoje dvije vlade. Prva je Vlada nacionalnog jedinstva (GNA), na čijem čelu je Fajel el Saraj i čije sjedište je u Tripoliju, a kabinet druge vlade nalazi se na istoku zemlje i uživa podršku Nacionalne vojske Libije, koju predvodi general maršal Halifa Haftar.

Te dve strane do sada nisu uspjele postignuti politički dogovor za rješenje krize, navodi agencija.

Članovi libijske delegacije održali su sastanke sa ruskim članovima vlade, među kojima i sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Mihailom Bogdanovim, i razgovarali o situaciji u Libiji, i načinima za razrješenje krize i razjašnjenje pozicije Saif al-Islam Gadafija.

Prema riječima njegovog izaslanika, sin bivšeg lidera Libije vjeruje da su za prevladavanje krize neophodni dijalog o nacionalnom pomirenju koji uključuje sve zaraćene strane i transparentni izbori.

Saif al-Islam Gadafi se nije pojavio u javnosti otkako je pušten iz zatvora u lipnju 2017. godine, napominje agencija.

(sputniknews.com)

Kamate novaca na zamrznutim računima Muamera Gadafija u belgijskim bankama ne podliježu sankcijama UN-a i nisu zloupotrijebljene niti pronevjerene, izjavila je Libijska investicijska uprava (LIA)

Kamate na iznos od gotovo 5 milijardi eura (5,7 milijardi dolara) bile su transferirane na “račune posebnih klijenata u inozemstvu” sve do kraja listopada 2017., kada su plaćanja prestala, rekla je LIA, kako je citirala mreža Al-Arabiya u Saudijskom vlasništvu.

Računi se nalaze u Luksemburgu, Velikoj Britaniji i Bahreinu, napomenula je libijska agencija.

Gadafijeva imovina zamrznuta je 2011. godine, kada je NATO intervenirao u ime pobunjenika u Libiji radi svrgavanja dugogodišnjeg vođe.

Navodeći britanske i belgijske pravne dokumente, LIA je izjavila da kamate na podliježu sankcijama i redovito se isplaćuju na njihove račune. Međutim, gdje su točno sredstva otišla još uvijek se istražuje, navodi agencija u izjavi koju je dostavila RT-u.

“Uvjereni smo da je LIA ostala u potpunosti u skladu s režimom sankcija i da novac sa belgijskih računa nije zloupotrijebljen” ili se preselio od kraja listopada 2017. godine na neko drugo mjesto, priopćeno je. “Želimo osigurati svim Libijcima da je zamrznuta imovina LIA-e na sigurnom”.

Krajem listopada je bruxelleska javna medijska organizacija RTBF izvijestila kako su tužitelji Belgije pokrenuli istragu o tome jesu li belgijske banke isplaćivale kamate i dividende sa računa koji su zamrznuti pod sankcijama UN-a 2011. godine.

To se temeljilo na zahtjevu stručnjaka UN-a o Libiji početkom rujna, koji je kazao kako je plaćanje kamata prekršilo režim sankcija i “može dovesti do zloupotrebe sredstava”.

Reagirajući na izvješća u belgijskim medijima, LIA je rekla da informacije o povlačenju kamata sa zamrznutih libijskih računa predstavljaju „hipotetske tvrdnje” i „nema dokaza da su se sredstva koristila za financiranje oružanih skupina.”

Gotovo 70 milijardi dolara Libijske investicijske banke je zaplijenjeno diljem Europe i Sjeverne Amerike ubrzo nakon što je UN uveo sankcije. Međutim, europske vlasti su zabilježile zamrzavanje samo glavnice, no kamate i dividende su se isplaćivale uredno od 2011. godine.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Tužitelji istražuju jesu li belgijske banke isplaćivale kamate i dividende sa zamrznutih računa pod sankcijama UN-a koje su na snazi još od 2011. godine nakon ubojstva libijskog vođe Muammara Gaddafija

Novac u vrijednosti od oko 5 milijardi eura se mogao isplaćivati​ osobama koje kontroliraju libijske račune, uključujući militantne skupine u zemlji koje su optužene za kršenje ljudskih prava, navodi se u izvješću javne televizijske mreže RTBF koji je citirao neidentificirani izvor.

Televizija RTBF je navela da kada se UN složio da se zamrznu depoziti koje je držala Gadafijeva vlada u inozemstvu, Belgija je to učinila, ali nije zaustavila isplatu kamata i dividendi sa ovog računa.

Uz intervenciju NATO-a 2011. godine, UN je uveo sankcije na imovinu libijske vlade, učinkovito zaplijenivši oko 67 milijardi dolara od Libijske investicijske agencije (LIA), te je taj novac pohranjen diljem Europe i Sjeverne Amerike.

U EU su nacionalne vlade zamrznule samo izvorne iznose, dok su kamate i dividende na taj novac nakon 2011. ostale likvidna imovina.

Belgijski ministar vanjskih poslova Didier Reynders izjavio je novinarima u utorak kako nije bio uključen u odluku o deblokiranju kamata na libijske depozite.

“Ova odluka o deblokiranju sredstava je odgovornost Ministarstva financija. Nisam imao utjedaja na sredstva od 6. prosinca 2011. i nisam donio nikakve odluke po tom pitanju” – rekao je Reynders, podsjećajući da je dopuštenje za djelomično odmrzavanje libijskih računa izdano od strane riznice kraljevstva u listopadu 2012. godine, kada je na čelu Ministarstva financija bio Steven Vanackere.

Ujedinjeni narodi također istražuju navodnu pronevjeru milijardi eura koji su nestali s računa Muamera Gadafija, navodi belgijski zastupnik Georges Gilkinet.

“Dokumenti UN-a potvrđuju da se Belgija nije pridržavala rezolucije UN-a o zamrzavanju libijske imovine” – izjavio je Gilkinet ta RTBF, dodajući kako je dobio samo fragmentarne informacije od belgijskih vlasti.

Političar je rekao da je neophodno “razjasniti situaciju koja može dovesti do velikog skandala, jer je u Libiju nepoznatim osobama poslano stotine milijuna eura”.

Istraga koju je tjednik Politico u Bruxellesu otkrio u veljači pokazala je da su se “velike i redovite isplate … dividende dionica, prihoda od obveznica i kamata” iz Gadafijevih fondova koji se drže u Belgiji, transferirale izvan Belgije, što ukazuje na “rupu u režimu sankcija”.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Vojna operacija protiv vlade Muammara Gaddafija, koju je NATO proveo 2011. godine, dovela je do građanskog rata i podijelila zemlju na tri dijela s različitim vladama i različitim militantnim skupinama

Izvješće koje je izradila skupina libijskih nuklearnih stručnjaka kaže da su NATO snage bombardirale Libiju sa raketama osiromašenog urana.

“Proveli smo istraživanje u jednom od sjedišta Libijske vojske kojeg je NATO bombardirao, i bilo je mjesta sa povećanom razinom zračenja, a nakon preciznih mjerenja otkrili smo da je ta radioaktivnost rezultat upotrebe raketa s osiromašenim uranom” – rekao je Nuri al-Druki, savjetnik libijskog odbora za okoliš i nuklearnu energiju, piše Sputnik.

Također je izjavio kako će libijski znanstvenici pozvati Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) na opsežnu istragu.

U veljači 2011. započele su masovne demonstracije u Libiji zahtijevajući ostavku Muammar Gaddafija koji je vladao zemljom više od 40 godina. Sukob se kasnije razvio u oružani sukob između vladinih snaga i pobunjenika.

Nakon rezolucije UNSC-a, koalicija, koju su vodili SAD, Francuska, Velika Britanija i druge zemlje, je provela zračne napade protiv libijskih vladinih snaga.

Zbog tih operacija, pobunjenici su uhvatili i ubili Gaddafija, započinjući trajni građanski rat između regija, plemena i militantnih skupina.

Odsutnost vlade dopustila je višestrukim terorističkim organizacijama, kao što je ISIS, da rade u ratom zahvaćenom zemlji.
 
(sputniknews.com)

Libija se 2003. godine složila da će eliminirati nuklearni program na inzistiranje Zapadnih zemalja. Znamo svi kako je na kraju to završilo

Sjedinjene Države kažu kako bi sjevernokorejska denuklearizacija trebala slijediti “libijski scenarij”.

Podsjetimo se kako je Muammar Gaddafi ubijen od strane pobunjenika koje su podupirale Sjedinjene Države nekoliko godina nakon što su odbacili nuklearni program i nuklearne bombe i pitajte se – je li to dobra ideja?

U prošlosti su priče o Gadafijevoj smrti poticale Kim Jong-una da drži obje ruke na nuklearnom gumbu, kojeg je prema svojim priznanjima, oprezno držao na svom stolu.

Sada američki predsjednik Donald Trump, koji se nedavno također izjavio da drži na svom stolu sjajni crveni gumb, odjednom zagovara mir, pozdravivši Kimov poticaj za razoružanje.

Vjerujete li da će se povijest Libije ponoviti?

A kada američki dužnosnici govore o “Libijskom modelu”, to znači po modelu denuklearizacije Libije iz 2003. godine, a ne devastirajući građanski rat u 2011. godini. Zar ne?

Istodobno, Trump se čini da je na putu izlaska iz iranskog nuklearnog sporazuma – na što će Teheran vjerojatno napustiti vlastite obveze i ponovo pokrenuti svoj nuklearni program.

Ipak, ideja da se Donaldu Trumpu dodijeli Nobelova nagrada za mir, i nakon što je Obama dobio jednu, unatoč osam godina ratova, iznenada se ne čini čudnom.

Čak i ako je većina ljudi s kojima smo razgovarali šokirana – baš doslovno – na tu ideju.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ono čega se Amerika boji je da Kina će uskoro uspjeti sa petro-juanom, i nastaviti tamo gde je Muamer Gadafi stao – ubiti američki dolar u trgovini naftom

Muamer Gadafi je želio razbiti dominaciju američkog dolara na Bliskom istoku uvođenjem zlatnog dinara ali nije uspio.

Kina ima priliku završiti ono što je on započeo, rekao je jedan stručnjak iz industrije za RT.

“Ideje koje se odnose na trgovinu naftom, a da to nije sa dolarom, pojavljivale su se više puta. Neke od njih su bile nasilno potisnute od strane SAD, kao što je bila Gadafijeva, kada je predložio uvođenje regionalnog zlatnog dinara kojim bi se trgovalo naftom na Bliskom istoku”, rekao je Aleksandr Egorov, strateg za deviznu strategiju Teletradera.

Međutim, ovog puta pokušaj da se otjera dolar može biti uspješan.

Kina je poduzela prve korake ka tome da uvezenu naftu plaća u juanima umjesto u američkom dolaru, a Peking ima ono što Gadafi nije imao, kaže analitičar.

“Kina ima sve veću ulogu u globalnoj ekonomiji i sve veći interes vlada za juanom. Može sebi priuštiti da pokuša uništiti monopol u trgovini naftom. Osim toga, kineska ekonomija je najveći potrošač nafte u svijetu i samim tim i ostali će se morati uskladiti s njom“ – rekao je Egorov.

Prema analitičaru, tajming za lansiranje petro-juana je savršen. Ključni naftaši Rusija, Iran i Venecuela su pod pritiskom američkih sankcija, i dobar je trenutak da se otkaže dolar u trgovini naftom.

Mihail Mašenčko, analitičar na društvenoj mreži za investitore je suglasan sa tim svim.

“Sa stanovišta ruske geopolitike, svakako je korisno smanjiti ulogu dolara u inozemnoj trgovini. Druge države koje su stalno pod prijetnjom novih sankcija, poput Irana i Venezuele, također mogu profitirti” – rekao je on za RT.

Oba analitičara su suglasna da će trebati još vremena prije nego što petro-juan postane prava prijetnja za dolar.

Kina treba dobiti podršku najvećih svjetskih proizvođača nafte Rusije i Saudijske Arabije, ili je inicijativa dobra, kaže Mašenčko.
 
(B92)