Novi Svjetski Poredak » mortalitet

ZNANSTVENICI OTKRILI ŠOKANTNE PODATKE: Za vrijeme ekonomske krize manje ljudi umire i smanjuje se smrtnost u društvu

adminitrix — Thu, 14 Feb 2019 16:50:56 +0000

Znanstvenici su promatrali 15 zemalja prije i tijekom globalne financijske krize iz 2008. godine i primijetili jedno pravilo

Stručnjaci koji vode brigu o javnom zdravlju zasigurno neće vladama predložiti da uvedu recesiju kako bi produžili životni vijek. No posljednji rezultati pokazuju kako razdoblja recesije možemo povezati upravo sa smanjenjem stope smrtnosti.

Znanstvenici su promatrali 15 zemalja prije i tijekom globalne financijske krize iz 2008. godine i primijetili pravilo – što slabija ekonomija, to manje ljudi umire. Razlozi još nisu u potpunosti razriješeni a objašnjavanje efekta moglo bi dovesti i do važnih izmjena politika.

Novcem se ne može kupiti zdravlje, a ni sreća, to svi već znamo, no na osobnoj razini veći su prihodi povezani sa dužim životnim vijekom.

Bogatstvo omogućava bolju zdravstvenu zaštitu, prehranu i rad u predgrađima u kojima je život mirniji i lakši. Život se u tom slučaju čini vrijedna življenja. Nakon stoljeća poboljšanja američki očekivani životni vijek se zaustavio, što je čini se uvelike zbog slučajeva “smrti iz očaja” koje ne uključuju samo samoubojstvo, već i ovisnost o alkoholu i drogama, koja većinom pogađa one s manjim primanjima i lošijim poslovima, piše IFLScience.

Dr. Joan Ballester sa Institute for Global Health iz Barcelone u izvještaju objavljenom na Nature Communications kaže kako je “recesija većinom povezana sa periodima porasta očekivanosti životnog vijeka”. Ova tvrdnja se puno osporava, no nekoliko studija ju podupire.

Ballester je testirao ratu smrtnosti od 2000 do 2010. godine u 140 europskih regija, među kojima je bila uključena i Hrvatska, a neke od njih su iz krize izašle vrlo lako, dok su druge regije i zemlje puno patile.

Stopa smrtnosti u tom razdoblju opala je tijekom dobrih i loših razdoblja. Ballester je pak otkrio kako je najveći pad zabilježen odmah nakon krize, u razdoblju kada je nezaposlenost bila jako visoka i kada je zabilježena stagnacija plaća. Primijećeno je da su zemlje koje su jako bile pogođene recesijom zabilježile veće smanjenje stope smrtnosti, poput Španjolske i Hrvatske, dok se u Njemačkoj ranije zabilježena opadajuća stopa smrtnosti zaustavila tijekom relativno blagog usporavanja. Efekt je bio najveći tijekom zimskih mjeseci.

Oni koji su slično doživjeli tijekom prijašnjih recesijskih razdoblja ponudili su nekoliko teorija kako bi objasnili što se događa. Ballester ponavlja neke.

“Jedan posto povećanja nezaposlenosti povezan je sa smanjenjem smrtnosti u prometu od tri posto u SAD-u” – navodi se tako jedan provjerljiv primjer.

Recesija se također povezuje sa smanjenjem zagađenja. Kako je većina takvih posljedica na zdravlje dugoročna nije u potpunosti jasno koliko je doprinijela smanjenju smrtnosti. Isto se može primijeniti i u slučaju smanjenja upotrebe duhanskih proizvoda i alkoholnih pića tijekom recesije.

Jedan alternativan odgovor na ove mogućnosti je i da ljudi rade manje sati i da ostatak svog vremena koriste za neke fizičke aktivnosti poput vježbanja.

“Naravno recesija nije pravi način povećanja životnog vijeka”, naglašava Ballester u izjavi. Dugoročno smanjivanje ekonomske aktivnosti je štetno.

“Razdoblja ekonomske ekspanzije trebali bi voditi računa i o boljoj kvaliteti zraka, smanjenju nesreća i zdravijem načinu života”, naglašava.

Među zemljama promatranim u istraživanju bila je i Hrvatska, u kojoj je također zabilježen pad stope mortaliteta tijekom razdoblja recesije.

(express.hr)

ČEKA VAS PAKAO, A MISLILI STE DA JE TEORIJA ZAVJERE: Ujedinjeni narodi objavili ‘depopulacijski plan’ na svojoj web stranici

adminitrix — Wed, 19 Jul 2017 11:14:42 +0000

Ujedinjeni narodi su objavili plan depopulacije na svojoj vlastitoj web stranici koja detaljno opisuje kako zapadne vlade moraju zamijeniti svoju autohtonu populaciju sa imigrantima

Prema UN-u, pad nataliteta i starenja stanovništva se može popraviti samo poplavom muslimanskih izbjeglica koje Zapadne vlade moraju pustiti u svoje zemlje.

Evo što će vlade dotičnih zemalja napraviti svojim građanima da bi pripremili teritorij za UN-ov plan:

Prvo, oni će uzeti gotovo sav raspoloživi dohodak ljudima putem poreza.

Drugo, oni će uništitit gospodarstvo i poskupiti stambene i obrazovne troškove, prisiljavajući “odgovorne” ljude da odgode brak i smanje natalitet.

Treće, oni će subvencionirati reprodukciju “neodgovornih” ljudi.

Četvrto, oni će uvoziti nepismene imigrante i platiti im da se reproduciraju u zemljama Zapada (Europa i Amerika).

Peto, oni će promicati klasne razlike i nahuškati siromašne protiv bilo koga tko im se protivi.

Na kraju, oni će čekati da većina u društvu postane klasa ljudi koja se oslanja na vladu da bi opstala, i oni će promijeniti zakone da se osigurali kao vječna vladajuća klasa.

Migracijski Plan Zamjene Ujedinjenih naroda:

Projekcije Ujedinjenih naroda pokazuju da će se u idućih 50 godina, populacija gotovo svim zemljama Europe, kao i u Japanu suočiti sa padom broja stanovnika i starenjem stanovništva.

Novi izazovi pada i starenja stanovništva će zahtijevati sveobuhvatno revidiranje mnogih utvrđenih politika i programa, uključujući i one koje se odnose na međunarodne migracije.

Fokusirajući se na ova dvija udarna i kritična kretanja stanovništva, u izvješću se razmatra zamjena stanovništva migracijama u osam zemalja sa niskom plodnošću (Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Republika Koreja, Rusija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države) i dvije regije (Europa i Europska unija).

Zamjena migracijom se odnosi na međunarodne migracije kako bi zemlje kojima je potrebno, nadoknadile pad broja stanovnika i starenje stanovništva uslijed niske stope fertiliteta i mortaliteta. Više čitajte ovdje.

Pročitajte Cijeli dokument ovdje.

NoviSvjetskiPoredak.com

REKORDNA SMRTNOST! BROJKE ZAPREPASTILE I STRUČNJAKE: U siječnju preminulo više Hrvata nego ikada u povijesti

adminitrix — Mon, 20 Mar 2017 11:57:01 +0000

U siječnju ove godine u Hrvatskoj je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, umrla 6441 osoba – više nego u ijednom mjesecu od 1990. do danas

Čak 42 posto više nego lanjskoga siječnja i 35 posto više od prosječnog broja umrlih u siječnju tijekom proteklih deset godina, a nije se dogodila nikakva smrtonosna epidemija, niti je započeo rat!

Ovakvu iznimno visoku smrtnost stručnjaci prije svega pripisuju jakoj hladnoći ove zime te prilično jakoj gripi – pojavama koje imaju ključni utjecaj na smrtnost starije populacije.

Sezonski utjecaji, prije svega gripa i hladnoća, koja posebno utječe na osobe s bolestima respiratornog i cirkulacijskog sustava, imaju velik učinak na mortalitet, osobito osoba starijih od 70 godina.

Pokažu li se preliminarni podaci točnim, vjerojatno će uslijediti ozbiljnija analiza konkretnih čimbenika koji su utjecali na ovako visok porast broja umrlih osoba – kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Broj umrlih osoba i inače je najveći tijekom zimskih mjeseci, osobito od prosinca do veljače, a posljednjih tridesetak godina u tim mjesecima kreće se između 4500 i 5000 osoba.

Od 2006. do 2016. godine broj umrlih tijekom siječnja tri puta je prešao pet tisuća: najveća je bila 5150, u siječnju 2008.

U 2017. broj umrlih popeo se pak na gotovo 6500. Od 1988. do danas – periodu za koji su nam dostupni mjesečni podaci – broj umrlih 6000 prešao je samo jednom, u siječnju 1989. godine, kade je bilo 6089 umrlih.

Više nego u ratu

U siječnju ove godine broj umrlih veći je za gotovo 6 posto, dok je istovremeno ukupan broj stanovnika Hrvatske 1989. godine bio veći za oko pola milijuna stanovnika u odnosu na današnji broj.

Na godišnjoj razini iznenađujuće visoka smrtnost zabilježena je 2015. godine, kad je umrlo 54.205 osoba, oko 4000 više nego godinu dana ranije. Taj se broj stabilizirao u 2016., kad se broj umrlih opet vratio na razinu iz 2014., međutim trend bi se u 2017. mogao opet okrenuti.

- U 2015. je zabilježen najveći broj umrlih još od ratne 1991. Štoviše, riječ je o drugom najvećem broju umrlih u posljednjih 70 godina, otkada se vodi civilna evidencija vitalnih događaja – kaže dr. Čipin.

Analiza za 2015., objašnjava, pokazala je da je u prva tri mjeseca te godine došlo do znatnijeg povećanja broja umrlih, vjerojatno zbog pojačane incidencije gripe, ali i u srpnju zbog toplinskog vala, koji su najviše povećali rizik smrti populacije u 70-im i 80-im godinama života, posebno onih s kroničnim bolestima.

Te je godine zabilježen i jedan od najvećih negativnih prirodnih prirasta, odnosno jedna od najvećih razlika između broja rođenih i broja umrlih: samo tijekom 2015. broj umrlih bio je gotovo 17.000 veći od broja rođenih.

U siječnju 2017. pak – u samo jednom mjesecu – broj umrlih nadmašio je broj rođenih za 3209 osoba, što je dvostruko više od prosječnog negativnog prirodnog prirasta u desetogodišnjem periodu od 2006. do 2016. godine. Drugim riječima, samo tijekom siječnja prirodnim putem (bez uključivanja broja odseljenih) Hrvatska se smanjila za ukupno stanovništvo jedne Malinske.

Pokrenuta istraga

Razloge ovako visoke smrtnosti u siječnju posebno će razmotriti i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

- Nisam upoznat s ovim podacima, no svakako ćemo ovaj tjedan tu temu staviti na stol te analizirati što je točno utjecalo na ovako visoku brojku – kaže dr. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ-a.

Visok broj umrlih utječe i na očekivano trajanja života, koje je – prvi put od ratnih godina – tijekom 2015. palo za nekoliko mjeseci u odnosu na 2014. godinu.

Očekivano trajanje života je, objašnjava dr. Čipin, hipotetska mjera koja govori o tome koliko bi – temeljem čimbenika mortaliteta – mogao trajati prosječan životni vijek osoba rođenih te godine ako bi trendovi ostali isti.

Ta je mjera pokazivala da će za dječake rođene 2014. godine očekivani životni vijek biti 77,6 godina, a za djevojčice 80,5 godina. Tijekom 2015. očekivani životni vijek skratio se za četiri mjeseca za muškarce te mjesec dana za djevojčice.

Sve stariji

- Prvi podaci za siječanj pokazuju pak da bi se trend pada očekivanog trajanja života mogao nastaviti u 2017., jer je došlo do jakog porasta broja umrlih u siječnju, najvjerojatnije zbog hladnog vala i epidemije gripe – kaže dr. Čipin te dodaje kako je moguće da ulazimo u razdoblje gdje bi sezonske epidemije i ekstremnije vremenske prilike, poput hladnih i toplinskih valova, mogli imati jači učinak.

- To pak poziva na izradu nove strategije o javnoj skrbi za starije osobe, posebno u području zdravstvene i socijalne skrbi, i veću brigu države za demografiju starijih osoba.

Posebno je to potrebno naglasiti u ovo vrijeme kada je gotovo sva pažnja usmjerena na natalitet, koji bi se uslijed implementiranih i onih najavljenih Vladinih mjera mogao stabilizirati ili lagano povećati u ovoj godini – zaključuje dr. Čipin.

Hrvatsko je stanovništvo već neko vrijeme u fazi duboke starosti i spada među najstarije u svjetskim razmjerima. Tijekom 2016. godine broj starijih od 60 godina već je gotovo dvostruko premašio broj djece mlađe od 15 godina: prema procjenama DZS-a, u Hrvatskoj je lani živjelo 606,4 tisuće djece i 1,11 milijuna osoba starijih od 60 godina.

Razlika u broju te dvije dobne skupine iz godine u godinu se povećava – od 2011. godine, kad je proveden posljednji popis stanovništva, broj djece smanjio se za 46 tisuća, a broj starijih od 60 istovremeno je narastao za 74 tisuće. Najbrže raste dobna skupina starijih od 75 godina – u samo pet godina njihov se broj povećao za 10 posto.

Slijedom ovakvih odnosa, i prosječna starost stanovništva rapidno raste: na početku samostalne Hrvatske, 1991. godine, prosječni stanovnik Hrvatske imao je 37 godina. U idućih 20 godina ta se dob povećavala za 2,8 mjeseci godišnje te je 2011. iznosila 41,7 godina.

U iduće četiri godine rast je nastavljen te je 2015. godine – posljednje za koju su objavljeni podaci – prosječni stanovnik Hrvatske imao 42,6 godine.

(jutarnji.hr)

Sa američkom ‘demokracijom’ došla i depopulacija: Polagana propast Hrvatske – 5 posto manje rođenih i preko 30 posto razvedenih. Ali koga briga!

adminitrix — Fri, 22 Jul 2016 09:42:48 +0000

Nakon dolaska “demokracije” i američkog kapitalizma nakon 1990. godine, stare društvene i moralne vrijednosti su uništene i neće se nikada više vratiti

Državni zavod za statistiku objavio je kako je u 2015. godini zabilježen pad broja rođene djece u odnosu na prethodnu godinu, i to za 5.2 posto. Rođena su 2 063 djeteta manje nego u 2014. godini.

Ukupan broj živorođenih u 2015. bio je 37 503. Istodobno, zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu – umrlo je 3366 osoba više, odnosno njih 6.6 posto. Ukupan broj umrlih bio je 54 205.

Stopa nataliteta, koja obilježava broj rođenih na tisuću stanovnika, u 2015. je iznosila 8.9, dok je stopa mortaliteta iznosila minus 4 (-16 702 osobe). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 69.2.

Sve su županije zabilježile negativan prirodni prirast, dok je najveći zabilježen u Osječko-baranjskoj županiji. Pozitivan prirodni prirast zabilježilo je 56 gradova i općina, dok je on bio negativan u 490 gradova i općina te u Gradu Zagrebu.

U 2015. sklopljena su 19 834 braka, a u istom je razdoblju bilo 6 010 pravomoćno razvedenih brakova.

(index.hr)

KAPITALIZAM 1990. DONIO HRVATSKOJ ISTRIJEBLJENJE: Projekcije koliko će ukupno ljudi živjeti u Hrvatskoj 2100. godine?

adminitrix — Mon, 03 Aug 2015 09:09:19 +0000

Kapitalizam koji je došao u Hrvatsku 1990. kao da je presjekao nožem rast stanovništva u Hrvatskoj. Od tada je krevnuo povijesni pad koji će se nastaviti 100 godina. Prema projekcijama Hrvatska će pasti ispod 4 miliona stanovnika već u 2030. godini

Ujedineni narodi koji teže depopulaciji i smanjenju stanovništva na Zemlji, objavili su svoj godišnji “World Population Prospects” izvještaj, u kojemu su iznesene prognoze o tome koliko će države diljem svijeta imati stanovnika na kraju 21. stoljeća.

Prema izvještaju, Hrvatska spada u grupu zemalja koje će do 2050. godine izgubiti više od 15 posto stanovništva. Zajedno s Hrvatskom, u tu grupu spadaju još Bosna i Hercegovina, Bugarska, Mađarska, Japan Latvija, Litva, Moldavija, Rumunjska, Srbija i Ukrajina.

Procjenjuje se kako u 2015. godini u Hrvatskoj 4 milijuna i 240 tisuća ljudi, od toga 2 milijuna i 45 tisuća muškaraca te 2 milijuna i 195 tisuća žena. Demografski pad koji Hrvatsku čeka, prema ovome izvještaju, značajno će se osjetiti već za 15 godina.

Hrvatska bi 2030. godine trebala imati 3 milijuna i 977 tisuća stanovnika, odnosno 270 tisuća stanovnika manje nego danas. Situacija bi trebala postati još gora 2050. godine, kada bi u Hrvatskoj, prema ovoj projekciji, trebalo živjeti tek 3 milijuna i 554 tisuće ljudi.

Kraj stoljeća Hrvatska bi trebala dočekati s milijun i 700 tisuća stanovnika manje nego što ih ima danas – godine 2100. UN procjenjuje kako će broj Hrvata iznositi 2 milijuna i 615 tisuća.

Zemlja staraca

Uz projekciju broja stanovnika po državama, izvještaj iznosi i podatke o starenju stanovništva. UN procjenjuje kako 2015. godine u Hrvatskoj 14.9 posto stanovništva spada u kategoriju od 0 do 14 godina, 59.2 posto u kategoriju od 15 do 59 godina, 25.9 posto u kategoriju starijih od 60 godina te 4.8 posto u kategoriju onih starijih od 80 godina.

Godine 2050. zemlja će se već značajno postarati. U kategoriju od 0 do 14 godina spadat će 13.3 posto ljudi, u kategoriju od 15 do 59 spadat će 49.8 posto, u kategoriju starijih od 60 godina spadat će 36.8 posto, a u kategoriju starijih od 80 godina njih 10.1 posto.

Na kraju 21. stoljeća, 2100. godine, u kategoriju od 0 do 14 godina spadat će 13.7 posto, u skupinu od 15 do 59 godina 47.5 posto, u kategoriju starijih od 60 čak 38.8 posto, a u kategoriju starijih od 80 visokih 15.3 posto.

I medijan starosti Hrvata rasti će kako se budemo približavali kraju stoljeća. Godine 2015. on iznosi 42.8. Za 15 godina UN procjenjuje kako bi medijan trebao biti 46.5, za 35 godina očekuje se medijan od 49.6 godina, dok će 2100. godine on vjerojatno iznositi 50.3 godine.

Drugačije su prognoze plodnosti. Dok UN 2015. godine ističe kako je očekivan broj djece žene u Hrvatskoj 1.48, taj bi broj do 2030. godine trebao narasti na 1.51, do 2050. godine na 1.63, a do 2100. godine na 1.79.

Još jedan broj koji bi trebao porasti je i očekivana životna dob. Dok u 2015. ona iznosi 77.9 godine, 2030. godine iznosit će 79.7 godina, 2050. 83 godine, a 2100. vrtoglavih 88.8 godina.

Stopa smrti dojenčadi (mjereno na 1000 rođene djece) također će opasti. Dok u 2015. iznosi 3.3, 2030. godine iznosit će 2.7, 2050. godine 2, a 2100. tek 1.2. Usto, opast će i broj smrti djece mlađe od 5 godina (smrti djece mlađih od 5 godina na 1000 rođene djece). Danas je broj 4.2, za 15 godina on bi trebao iznositi 3.4, za 35 godina 2.5, a za 85 godina, 2100. godine, trebao bi iznositi tek 1.6.

Uskoro bi trebao hrvatski narod postati “zaštićena vrsta” poput Čudnovatog kljunaša. Zamislite se nad ovim podacima i podijelite ove šokantne brojke!

(index.hr,youtube/uredio:nsp)