Priča se da bi ovakva podmornica mogla sabotirati opto-optičke komunikacijske kabele i naftnu infrastrukturu u Sjevernom moru

Gigantska ruska podmornica Belgorod koja ima zapanjujuću duljinu od čak 184 metra, trebala bi biti premještena iz tajne radione po završetku radova

Belgorod ima istisninu od 14.700 tona i dvostruko je veće plovilo od podmornica u britanskoj mornarici, a naoružan je nuklearnim podvodnim torpedima kojima upravlja umjetna inteligencija.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio se da ovi bespilotni “Posejdoni” mogu potpuno uništiti mete udaljene čak 6000 milja, a posebno su dizajnirani kako bi se suprotstavili NATO-vim podvodnim snagama.

Belgorod je izgrađen u tajnom brodogradilištu u gradu Severodvinsku, koji je na krajnjem sjeveroistoku Rusije, a strancima je ulaz zabranjen, prenosi The Sun.

Podmornica je također opremljena podvodnim pristaništem što joj dopušta plasiranje manje podmornice i bespilotnih dronova.

Priča se da bi ovakva podmornica mogla sabotirati komunikacijske kabele i naftnu infrastrukturu u Sjevernom moru.

U siječnju, Fox News je izvijestio da bivši viši savjetnik predsjednika Trumpa Christian Whiton priznaje da postoji “stvarna zabrinutost” glede plana.

Prototip podmornice koju već nazivaju “strojem za sudnji dan” s probnom vožnjom započeo je na Božić, izvijestila je tiskovna agencija Tass.

- U morskom području zaštićenom od sredstava za izviđanje potencijalnih neprijatelja, u tijeku su podvodni pokusi nuklearne propulzije Jedinice Posejdona – navodi izvor obrane.

Navodno se radi o minijaturnom nuklearnom reaktoru, koji je postavljen na stražnji dio za oceanske testove.

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 

(vecernji.hr)

SAD namjeravaju napraviti novih šest ledolomaca, a u najboljem slučaju, oni bi na Arktiku mogli se pojaviti tek za pet godina

Pisanja zapadnih medija o tome da je obalna straža SAD odustala od održavanja vojnih vježbi na Arktiku zbog straha da će se jedini američki teški ledolomac pokvariti, a tada bi morali tražiti pomoć od Rusije, nije iznenadilo ruske eksperte.

Takav strah od fijaska je, objašnjavaju stručnjaci, opravdan ako se uzme u obzir činjenica da SAD nema svoju ledolomačku flotu.

U ovom trenutku, SAD imaju samo jedan teški ledolomac — „Polarnu zvijezdu“, koji je star više od 40 godina. Osim toga, postoje i dva manja ledolomca, ali jedan od njih više nije u upotrebi i koristi se kao izvor rezervnih dijelova. Treći brod srednje tonaže — „Hili“, napravljen je prvenstveno za zanstvena istraživanja.

„U svijesti Amerikanaca je stalno prisutna misao da je sve što ima veze sa Rusijom prepreka koju je nemoguće savladati. Danas je unutarnja društveno-politička konjunktura takva da se vjeruje da je suradnja sa Rusijom u svim sferama praktično nemoguća. Političari su rješili da ignoriraju bilo kakve odnose sa Moskvom. Shodno tome, danas dominira trend izbjegavanja kontakata, jer će se oni koji se upuste u takve kontakte biti optuženi za sve živo. I takav trend mogao bi trajati prilično dugo – mislim, oko pola godine“ – rekao je za Sputnjik ruski politikolog Evgenije Benj.

SAD namjeravaju napraviti novih šest ledolomaca, a u najboljem slučaju, oni bi na Arktiku mogli se pojaviti tek za pet godina. Prema preliminarnim procjenama, svaki od njih će koštati oko 910 milijuna dolara.

Američki političari priznaju da su SAD, ignorirajući tu regiju, izgubile budući glavni morski put između Azije i Evrope i kontrolu nad oceanom.

Ranije je Arktik bio arena vojnog suparništva između Sovjetskog Saveza i SAD-a. Obje zemlje su u regiji raspoređivale atomske podmornice, strateške bombardere i taktičko zrakplovstvo. Međutim, poslije raspada SSSR-a Pentagon je izgubio interes za Arktik. Povratkom Rusije u arktičku zonu SAD su rješile ponovo se aktivirati i započeti borbu za tu regiju.

Ruski eksperti sumnjaju da SAD mogu parirati Rusiji na tom području i navode da je Amerika zakasnila sa jačanjem svog prisustva na Arktiku.

Pentagon će stvoriti specijalne arktičke snage, ali se to čini prilično kasno. Procjenjuje da Amerikanci sada u arktičkoj regiji kaskaju za Rusijom oko deset godina.

„Ta situacija je posljedica određene opuštenosti Amerikanaca nakon raspada Sovjetskog Saveza i onoga što se dešavalo devedesetih godina i početkom 21. stoljeća. Oni apsolutno nisu obraćali pažnju na tu regiju, već su imali druge interese — Afganistan, Irak, na što su potrošene stotine milijardi dolara. Arktik je tih godina bio napušten, zaboravljen, a Rusija je tek u posljednjih desetak godina povećala svoje mogućnosti i posvetila se izgradnji flote ledolomaca, raspoređivanju vojnih garnizona itd.

Kina, koja uvek misli na sve, izvukla je zaključke i kupila od Ukrajine najmoćniji ledolomac i sada se bavi gradnjom ledolomačke flote. Mislim da će SAD svim silama pokušavati sostići Rusiju i Kinu, ali čak i ako uspiju ući u utrku sa Kinom, malo je vjerovatno da će moći parirati Rusiji. Rusija je otišla predaleko u razvoju ledolomačke flote, uključujući i proizvodnju nuklearnih podmornica“, rekao je vojni ekspert Vasilij Dandikin.

Rusija ima najveću i najbolju flotu na svijetu, koja broji preko 40 ledolomaca, od kojih su šest na nuklearni pogon. Trenutno se bavi projektiranjem i novih brodova-ledolomaca.

Brodogradilište „Zvezda“ iz Vladivostoka gradi tri ledolomca na atomski pogon „Lider“, a grade se i još tri atomska ledolomca iz projekta 22220. Glavni zadatak novih ledolomaca bit će osiguravanje stalne prohodnosti Sjevernog morskog puta, kao i omogućavanje prolaza ekspedicijama do Arktika.

Osim toga, Moskva se bavi povećavanjem svojih vojnih kapaciteta u regiji. Rusija je danas jedina zemlja na svijetu koja ima vojne baze na Arktiku. Ruska vojska formirala je i dvije potpuno nove arktičke brigade, specijalno opremljene za ratovanje na tom prostoru.

Moskva je posljednjih godina poduzela niz mjera kako bi osigurala zaštitu vlastitih interesa u arktičkoj regiji. Prije svega, Rusija na taj način dobija mogućnost da kontrolira Sjeverni morski put, kao važnu transportnu arteriju; štiti svoja bogatstva u vodama Sjevernog ledenog oceana — naftu i plin, kao i druga prirodna bogatstva, i što je najvažnije, štiti ruske sjeverne granice — od 38.000 kilometara granice arktičke obale, čak 22.000 kilometara pripada Rusiji.

Zbog toga, SAD nameravaju uložiti milijarde dolara u ledolomce kako bi umanjila „dominaciju Rusije na Arktiku“.

Američki mornarički zapovijednici više puta su kritizirali Pentagon zbog nedostatka jasne strategije u regiji, posebno uslijed topljenja ledenog pokrivača koje otvara vrata za probijanje novih trgovačkih puteva, ali i zbog kolosalnog zaostajanja u odnosu na Rusiju po broju ledolomaca.

Amerikance ne zabrinjavaju samo Rusi, nego i Kina, koja također ima ambiciozan program za izgradnju brodova te klase.

Arktik je interesantan prvenstveno zbog svojih prirodnih resursa, prije svega nafte i plina i mogućnosti transporta robe duž Sjevernog morskog puta. Vrijednost sirovina na Arktiku procjenjuje se na 30 milijardi dolara.

Zbog toga se sve češće iz Washingtona čuje da tek predstoji borba za tu regiju i da bi ona mogla postati zona „vojnih napetosti i konkurencije“. Tako da jedan od glavnih prioriteta Pentagona ostaje priprema „za konkuriranje velikim silama“, posebice Rusiji i Kini u toj regiiji.

Eksperti navode da je Amerika na Arktiku inferiornija od svoja dva konkurenta i po svom potencijalu i tehnološki, a neki američki mediji ističu da su „SAD tu bitku već izgubile“.

(sputniknews.com)

Znanost sada više ne razmišlja o genetski modificiranim usjevima i ljudima, već po nalogu američke vojske – sada skreću pozornost na svjetske oceane

Prema izvješću portala Defenseone.com, Pentagon razmatra različite načine kojima će genetički promijeniti morske mikroorganizme u “živi” alat za nadzor koji će biti sposoban za otkrivanje neprijateljskih podmornica, ronilaca i drugih sumnjivih podvodnih objekata.

Vojska također gleda na upotrebu genetskog inženjeringa kako bi stvorila živu kamuflažu u kojoj će organizmi reagirati na njihovu okolinu kako bi izbjegli otkrivanje, zajedno s nizom drugih potencijalno neugodnih primjena.

Iako se takve izmjene mogu činiti kao prednost za nacionalnu sigurnost, velika cijena će biti plaćena – kao što je to uvijek bude slučaj kada znanstvenici mijenjaju genetički dizajn.

Kakve će posljedice masovnog genetskog onečišćenja biti po naše oceane, i kakvi nepovratni i razorni rezultati se mogu stvoriti?

Oslobađanje projektiranih GM organizama bez poznavanja posljedica

Vojne dužnosnike, koji inzistiraju na tome da je ova vrsta istraživanja još uvijek u počecima, podržava Mornarički istraživački laboratorij (NRL).

Detaljno se objašnjava istraživanje:

“Uzmete rasprostranjene morske organizam, poput Marinobacterie, i promijenite njegovu genetsku sekvencu da reagira na određene supstance koje ostavljaju neprijateljski brodovi, ronioci ili oprema. To bi mogli biti metali, ispušni plinovi, ljudska DNK ili neka molekula koja se prirodno ne nalazi u oceanu, ali je povezana s recimo, dizelskim podmornicama. Reakcija bi mogla biti u obliku gubitka elektrona, što bi se moglo otkriti uz pomoć dronova.”

“U znanstvenom kontekstu, možemo primijeniti sposobnost mikroba da otpuštaju elektrone, a zatim upotrijebiti te elektrone da razgovaraju sa nečim poput autonomnog drona”, objasnila je istraživačica NRL-a Sarah Glaven, koji je govorila na gostovanju na Sveučilištu Johns Hopkins.

“Onda možete zamisliti kako se stvara električni signal kad bakterija susreće neku stranu molekulu u svom okruženju.”

Istraživači su već dokazali u laboratorijskom okruženju, da se geni bakterije E. Coli mogu manipulirati kako bi pokazali svojstva koja bi se mogla biti korisna za detekciju podmornica.

Međutim, ova vrsta istraživanja su ograničena jer se ne mora nužno replicirati u morskom ekosustavu u područjima gdje ih trebate za otkrivanje neprijateljskih podmornica.

Ipak, Glaven vjeruje da znanstveni tim može napraviti ove vrste mutiranih morskih organizama za samo godinu dana.

“Razlog zašto mislimo da to možemo postići je zato što imamo tu veliku bazu podataka prikupljenih od uzgoja ovih GMO bakterija u prirodnim sustavima” – istaknula je.

“Dakle, nakon eksperimenata u kojima promatramo genetski potencijal, ekspresiju gena, regulatorne mreže, napravili smo ovu vrstu senzora”.

Nije teško zamisliti kako bi ovaj program genetske manipulacije velikih razmjera mogao stvoriti katastrofalne posljedice – učinke kojima će se naša djeca i unučadi baviti, a koje bi se mogle pokazati nepovratnima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Oko 300 milijardi komada plastike (ili otprilike 150 milijuna tona otpada) zagađuje Arktički ocean, zaključio je međunarodni tim istraživača nakon procjene razine plastičnog otpada koje se nalazi istočno od Grenlanda i Barentsovog mora u blizini Norveške i Rusije

Unatoč relativnoj izolaciji ovih područja, istraživači kažu da je zagađenje uzrokovano čovjekom dostiglo opasnu razinu.

Njihovo izvješće, koje je obljavljeno u časopisu “Science Advances” označava te zone kao “polarna groblja” i upozorava na potencijalne opasnosti koje ta mjesta mogu imati.

Konkretno… toksini u tim komadima plastike mogu se ispustiti u vodu i promijeniti životne oblike i prirodnu pH razinu vode. Životinje u prirodi također mogu progutati plastiku ili se u nju zapetljati.

“Ukupno opterećenje plutajuće plastike na nesmrznuti Arktički ocean procijenjeno se u rasponu od oko 100 do 1200 tona, pri čemu se procjenjuje da se 400 tona sastoji od oko 300 milijardi plastičnih artikala” – navodi se u studiji.

“Fragmentacija i tipologija plastike ukazivala je na obilje prisutnosti starih otpadaka koji potječu iz udaljenih izvora.”

Tim sugerira da je vjerojatno da je otpad došao sjevernim oceanskim strujama. Arktik je postao “slijepa ulica” za otpad koji se baca u Atlantik u Europi i Sjedinjenim Državama.

To može objasniti zbunjujuću činjenicu da bi rijetko naseljena regija mogla imati daleko više otpada od očekivanog. Autori su za Daily Mailu izjavili: “Sjevernoatlantsko područje Atlantskog oceana pojavilo se kao mrtva točka za površinski transport plastičnog onečišćenja”.

Istraživači su došli do svojeg zaključka nakon uzorkovanja 42 mjesta na Arktiku kroz kružnu ekspediciju Tara Oceana 2013. godine.

Njihov je pregled pronašao stotine tisuća malih komadića plastike u sjeveroistočnom dijelu Atlantika. Ovi su dijelovi očito bili stari i izgledali su kao da su potekli sa raznih mjesta u Europi i Sjevernoj Americi.

Voditeljica Andres Cozar sa Sveučilišta u Cadizu u Španjolskoj kaže: “Devedeset devet posto plutajuće plastike na Arktiku bilo je ograničeno na područje Grenlanda i Barentsovog mora …. Plastično zagađenje u ostatku Arktskog polarnog kruga bilo je nisko ili ga nije bilo”.

Cozar pretpostavlja da bi morsko plastično zagađenje moglo postati prevladavajuće na Arktiku, jer društvo nastavlja odlagati otpad u ocean.

Potencijalne ekološke implikacije

Prethodna istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma već su izazvala zabrinutost zbog količine plastičnih otpadaka koja pluta u oceanima.

Studija, pod nazivom The New Plastics Economy: Rethinking the Future of Plastics, procjenjuje da se osam milijuna tona plastičnog otpada godišnje baca u ocean.

To je ekvivalent jednom kamionu smeća svake minute. Autori studije idu dalje, navodeći da se 95 posto plastične ambalaže baca nakon samo jedne uporabe.

#Istraživanje zaključuje: “U standardnom scenariju, u oceanu se očekuje da će biti jedna tona plastike na svake tri tone ribe do 2025., a do 2050. godine će biti više plastike nego ribe.”

Članak u časopisu One Green Planet kaže da se svake godine od plastičnog onečišćenja biti ubijeno oko 100 milijuna morskih sisavaca. Životinje zamijene ostatke hrane za plastiku i jedu plastičnu masu. Kao posljedica toga, njihovi probavni sustavi postaju blokirani i životinje umiru vrlo sporo i bolno.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Prisutnost američkog razarača na tom području je usporediva sa uplovljavanjem ruske mornarice u gradu San Diegu u Kaliforniji ili u Pearl Harboru na Havajima

Američki razarač otplovio je prema ruskoj obali prema Vladovostoku iz baze američke Pacifičke flote, u prvom takvom potezu američke mornarice od Hladnog rata. Još jedan američki brod se očekuje da uplovi u Crno more, usred napetosti između Rusije i Ukrajine.

Ratni brod USS MCCampbell (DDG-85) je otplovio prema zaljevu Petra Velikog kako bi “isprovocirao prekomjerne pomorske zahtjeve Rusije i podržao prava, slobodu i zakonitost korištenja mora” koju uživaju SAD i drugi – izjavio je poručnik Rachel McMarr, glasnogovornik američke pacifičke flote.

Američka mornarica naziva takve akrobacije “Slobodnim upravljanjem plovnim putovima” (FONOP). Posljednji put je FONOP proveden na ovom području davne 1987. godine, na vrhuncu napetosti Hladnog rata sa Sovjetskim savezom.

“Ove operacije pokazuju da će Sjedinjene Države letjeti, ploviti i raditi gdje god međunarodni zakon dopušta” – rekao je McMarr. “To vrijedi i u Japanskom moru, kao i na drugim mjestima širom svijeta.”

Zaljev Petra Velikog nazvan je po prvom caru Rusije, a obiluje temeljima ruske flote. Prisutnost američkog razarača na tom području je usporediva sa uplovljavanjem ruske mornarice u gradu San Diegu u Kaliforniji ili Pearl Harboru na Havajima.

Washington ne priznaje teritorijalne zahtjeve Rusije u Japanskom moru, a dužnosnik mornarice priopćio je za CNN da daleko prelazi granicu od 12 nautičkih milja zajamčenih Konvencijom UN-a o pravima mora (UNCLOS). Dok je Rusija ratificirala tu konvenciju, SAD nije.

Međutim, to nije sve. Američka mornarica također planira poslati svoju ratnu mornaricu u Crno more u bliskoj budućnosti.

CNN je izvijestio da je State Department obavijestio Tursku o namjeri da pošalje ratni brod kroz Bospor i Dardanele, što zahtijeva obavijest 15 dana prije pod uvjetima Konvencije iz Montreuxa 1936. godine.

Sporazum iz 1936. godine također ograničava prisutnost brodova zemalja koje nemaju granice na Crnom moru na najviše 21 dan. Američka mornarica je imala brod u tom području još u listopadu.

Anonimni američki dužnosnici priopćili su CNN da je taj potez bio odgovor na prošlomjesečni incident između ruske mornarice i tri ukrajinske brodice u Kerčkom tjesnacu, koji povezuje Azovsko more s Crnim morem.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Kineski znanstvenici su uzgojili otpornu “morsku rižu” u provinciji Shandong u istočnoj Kini, što označava početni uspjeh ambicioznog plana za jačanje proizvodnje riže u zemlji i dobivanje hrane za dodatnih 80 milijuna ljudi

Nova vrsta riže, koju je uspješno uzgojila grupa znanstvenika u gradu Qingdao u istočnoj Kini, je otkrivena u javnosti prije godinu dana.

Morska riža koja je sposobna rasti u plimnim površinama ili slanom alkalnom zemljištu razvijena je križanjem različitih sorti riže.

“Ako se dogode prirodne katastrofe, a Kina ima veliku populaciju, teško se osloniti na uvoz hrane iz inozemstva budući da postoje logističke barijere. Ako Kinezi postanu gladni zbog loših usjeva uzrokovanih prirodnim katastrofama, doći će do društvenih nemira i destabilizirajućih čimbenika za svijet” – izjavio je ravnatelj Centra za istraživanje i razvoj tvrtke Qingdao Sea Rice Guodong Zhang za RT.

Prema riječima znanstvenika, pretvaranje neplodne zemlje u plodnu poljoprivrednu zemlju omogućit će Kini hranjenje čitave zemlje i stoga će biti korisno za mir i stabilnost.

“Pšenica i riža glavna su hrana kineskog naroda, i 60 posto građana ovisi o riži” – rekao je.

“Zajedničkim naporima našeg tima i cijelog društva, u Kini će se pretvoriti više od 65.000 četvornih kilometara zemlje pune soli i alkalija u poljoprivredno zemljište” – rekao je zamjenik ravnatelja.

“To može povećati zalihe hrane za 30 milijardi kilograma na temelju izračuna prinosa od najmanje 300 kilograma riže na 667 četvornih metara. To može nahraniti dodatnih 80 milijuna ljudi u Kini.”

Ranije ove godine, istraživački tim je uspješno uzgojio rižu otpornu na slanu vodu u pustinji u Dubaiu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Italija će zabraniti korištenje plastičnih čaša, pribora za jelo, tanjura i ostalih proizvoda za jednokratnu upotrebu od siječnja 2020. godine, rekao je talijanski ministar okoliša Segio Costa

Najavljenom zabranom Rim uvažava prijedloge Europske komisije koji tek trebaju biti usvojeni. Obuhvatit će i proizvode poput slamki, balonskih štapića i miješalica za pića.

„Moj cilj je očistiti morski ekosustav što je više moguće“, rekao je Costa talijanskom dnevniku La Repubblica, dodavši kako prvo „taj potez zahtijeva smanjenje upotrebe nekih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu“.

Zabrana jednokratnih proizvoda

Komisija je u svibnju zatražila zabranu plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu na razini EU-a, upozorivši da plastika čini više od 80 posto otpada bačenog u more.

Talijanski ministar najavio je danas i da od 2020. godine ribari više neće smjeti vraćati u more otpad uhvaćen u mreže. Dodao je da je u planu i zabrana kozmetike koja sadrži mikroplastiku.

Mikroplastika

Mikroplastika obuhvaća sitne komadiće plastike, manje od pet milimetara, koji zagađuju more budući da ih sustavi za pročišćavanje vode ne mogu filtrirati. Smatra je se ozbiljnom prijetnjom morskom ekosustavu.

U kozmetičkoj industriji čine je mikrogranule, sitni komadići polietilenske plastike koji se dodaju kozmetičkim kremama i pastama za zube radi boljeg čišćenja.

Costa pojašnjava da će najavljene mjere biti uključene u zakon koji je gotovo završen. Slijedi njegovo usvajanje na sjednici vlade, da bi potom bio poslan u parlament na izglasavanje.

(index.hr)

U Irskom moru službeno je s radom počela farma vjetra Walney Extension, koja se prostire na površini veličine 20.000 nogometnih igrališta, duž obale Cumbrie, piše The Guardian

Riječ je o najvećoj svjetskoj farmi vjetra na moru, kapaciteta 659 megavati, što je dovoljno za opskrbu 590.000 kućanstava.

Sam projekt je itekako značajan jer pokazuje velik napredak u razvoj tehnologije vjetra u proteklih pet godina, otkako je završio posljednji najveći projekt London Array.

Za razliku od njega, Walney Extension koristi manje vjetroturbina, ali su kapaciteti snažniji.

Ministar energetike Claire Perry tom je prilikom izjavio je kako će ovaj projekt pomoći Velikoj Britaniji, koja je broj jedan u svijetu po broju instaliranim postrojenjima na moru, u konsolidaciji svog vodstva i stvoriti tisuće kvalitetnih radnih mjesta.

Uskoro će niknuti još jedan velika elektrana u britanskoj regiji Istočna Anglija – East Anglia One – i to veća od Walney Extension, snage 714 megavati, čije otvaranje je planirano 2020. godine.
 

 
(jutarnji.hr)

Novi Zeland postao je u petak još je jedna zemlja koja je zabranila upotrebu jednokratnih plastičnih vrećica, a premijerka Jacinda Ardern ističe kako je ta mjera koja će se provesti iduće godine ”značajan korak” u smanjenju onečišćenja okoliša

Novi Zeland upotrebljava ”na stotine milijuna” jednokratnih godišnje, a većina završi u moru ugrožavajući životinje, napominje Ardern.

”Trebamo biti daleko pametniji u načinu na koji upravljamo otpadom, a ovo je dobar početak … Ukidamo uporabu plastičnih vrećica kako bismo mogli bolje paziti na okoliš i ugled Novoga Zelanda kao čiste i zelene zemlje”, zaključila je Ardern.

Premijerka kaže kako je njena koalicija, uključujući Zelenu stranku, hrabro odgovorila ekološkim izazovima i ”baš kao i u slučaju klimatskih promjena, radimo na značajnim koracima kako bismo smanjili plastično zagađenje tako da taj problem ne naslijede naša djeca”.

Plastične vrećice jedna su od najčešćih vrsta otpada na obalama Novog Zelanda, pa je potez vlade pozdravila i aktivistička skupina Greenpeace.

”Ovo bi mogao biti veliki korak naprijed u rješavanju plastičnog zagađenja u oceanima i prvi važan korak u zaštiti morskog životinjskog svijeta, poput kornjača i kitova”, rekla je aktivistica Greenpeacea Emily Hunter.

Izvještaj Ujedinjenih Naroda iz lipnja navodi kako se godišnje u svijetu koristi pet trilijuna plastičnih vrećica, gotovo deset milijuna svake minute.

”Kada bismo ih spojili, vrećicama bi mogli omotati Zemlju sedam puta svakih sat vremena” i poput većine plastičnog otpada jedva da se uopće recikliraju, rekao je čelnik UN-a za okoliš Erik Solheim.

UN napominje kako je do sada više od 60 zemalja uvelo zabranu i pristojbe na sve jednokratne plastične predmete, poput vrećica.

No za prave promjene potrebno je bolje upravljanje otpadom, financijski poticaji za promjenu navika kupaca i ulaganje u alternativne materijale, stoji u izvješću.
 
(nacional.hr)

Izraelsko Ministarstvo obrane objavilo je prve slike morskog zida kojeg gradi oko pojasa Gaze, čime će još više izolirati opkoljeni palestinski teritorij od međunarodne zajednice

Slike objavljene na web stranici ministarstva i snimke uz pomoć dronova objavljene su na njihovom kanalu YouTube u nedjelju, te prikazuju građevinska vozila koja rade na umjetnom kamenom kopnenom mostu koji izlazi iz plaže u priobalne vode, prenosi RT.

Izrael kaže kako je to prepreka koja će spriječiti terorističke napade iz Gaze. Ministar obrane Avigdor Lieberman na Twitteru je napisao: “Nastavljamo intenzivan rad na izgradnji prepreka na kopnu i moru oko Gaze. Hamas svaki dan gubi sposobnost da napade Izrael.”

Barijera se nalazi na plaži Zikim, oko 3 km od sjeverne granice Gaze, a gradnja je u tijeku posljednja dva mjeseca, navodi se u priopćenju ministarstva.

Ministarstvo je priopćilo kako je projekt poduzet kao dio lekcije iz rata u Gazi 2014. godine, a dizajniran je “da izdrži morske uvjete i da služi obrambenom establišmentu dugi niz godina”.

Koštat će porezne obveznike oko 6,7 milijuna dolara, očekuje se da će izgradnja morskog zida biti dovršena do kraja godine, kada će se protezati 200 metara u Sredozemno more.

Prepreka će se sastojati od tri sloja: podvodne baze; platforme na morskoj razini od 50 metara, od oklopnog kamena, i ograda od bodljikave širine na šest metara dubine. Daljnja ograda također će okružiti samu prepreku kao “dodatna mjera sigurnosti”, rekao je brigadni general Eran Ophir, šef državne agencije za granice i kanalizaciju.

Blokada Gaze od strane Izraela i Egipta traje od 2007. godine kada je Hamas preuzeo kontrolu. Pomorska blokada ograničava ribare na udaljenosti od tri nautičke milje od obale, a izraelska mornarica aktivno presreće strane brodove koji pokušavaju razbiti opsadu.

Prošlog tjedna su dva međunarodna plovila “Slobodne flote” koja su imala švedske zastave bila zaustavljena u međunarodnim vodama jer su pokušavali dovesti potrebnu medicinsku opremu u Gazu. Sva roba mora ući u Gazu preko izraelske kontrolne točke – gdje se ti materijali preusmjeravaju – kako bi se mogli provjeriti zbog krijumčarenja i oružja.

Blokada je uništila gospodarstvo Gaze koja pati od visoke nezaposlenosti, kao i nedostatkom energije i opskrbe. Izvješće UN-a u 2015. godini upozorilo je da će Gaza postati “nenastanjiva” do 2020. godine.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com