Zabrana tog herbicida koji proizvodi Monsanto stupit će na snagu 31. prosinca 2023. kada istječe dozvola koju je izdala Europska unija.

Ali Njemačka neće čekati 2023. i prva ograničenja predviđa sljedeće godine, uz zabranu korištenja u parkovima i privatnim vrtovima, kao i prva ograničenja za poljoprivrednike.

“Kritiziramo odluku njemačke vlade da postupno eliminira glifosat do kraje 2023.”, reagirao je Liam Condon, član upravnog vijeća farmaceutske kompanije Bayer, koja je kupila Monsanto.

“Ta odluka ne uzima u obzir više desetljetnu znanstvenu procjenu neovisnih regulatornih tijela iz cijelog svijeta, prema kojoj je glifosat bezopasan ukoliko se pravilno koristi”, istaknuli su u priopćenju.

U Njemačkoj biolozi upozoravaju na alarmantan pad populacije insekata, izazvan djelomično i herbicidima, koji je narušio ekosustave i oprašivanje biljaka.

Osim što je poguban za insekte, glifosat je postao i društveno pitanje nakon što ga je Međunarodni centar za istraživanje raka svrstao u “vjerojatno kancerogene”.

Zbog glifosata se vodi tisuće procesa u Sjedinjenim Državama protiv Monsanta, proizvođača tog herbicida i podružnice njemačkog kemijskog diva Bayera.

Glifosat i zeleno svjetlo EU-a iz 2017. za njegovo korištenje su izazvali sukobe u koaliciji Angele Merkel i konzervativaca, sklonih njegovoj uporabi i socijaldemokrata koji joj se protive.

Njemačko udruženje kemijske industrije se također protivi toj zabrani. Osim zaštite insekata, njemačka vlada je predstavila niz mjera za dobrobit životinja i informiranje potrošača.

(jutarnji.hr)

Agrokemijski div Monsanto je vodio potpuni lobistički rat u borbi protiv istraživača raka koji su njihove proizvode smatrali nesigurnima

Novi dokumenti pokazuju kako je tvrtka iskoristila veze s vladom i medijima kako bi svoje kemikalije zadržala na policama.

Kada je Monsantova krilatica Roundup proglašena 2015. godine kancerogenom od strane Svjetske zdravstvene organizacije (IARC) i Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), kompanija je poticala svoje lobističke napore da spriječi označavanje svojih proizvoda kao opasni, prema novim dokumentima objavljenim u jednom od tisuće tužbi protiv tvrtke u vezi s kontroverznim sastojkom, glifosatom.

U godinama nakon proglašenja glifosata kancerogenim od strane IARC-a, Monsanto je koristio neizmjerne resurse za pritisak na američku vladu da prihvati prijateljski pristup njihovoj kemikaliji i zanemario je IARC-ove alarmantnije zaključke o njegovoj sigurnosti.

Novootkriveni dokumenti, koje je prvi put objavio portal The Intercept, obuhvaćaju internu Monsantovu razmjenu e-pošte i druge dosjee ove kompanije, kao i transkripte sudskog izlaganja.

Jedan dokument, datiran u lipnju 2015., sadrži neke od strategija lobiranja Monsanta nakon IARC-ove klasifikacije glifosata kao karcinogene kemikalije.

Tvrtka je trebala upotrijebiti “značajne veze unutar vlade SAD-a” kako bi promijenila mišljenje javnosti u korist tvrtke.

Prije svega, firma je postavila svoj plan da nagovori Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) da “pojasni” odluku, učinkovito vršeći pritisk na organizaciju da povuče vlastiti nalaz.

Pri tome je tvrtka utjecala na dalekosežne veze s Agencijom za zaštitu okoliša, Ministarstvom poljoprivrede, Uredom američkog trgovinskog predstavnika, State Departmentom, Ministarstvom zdravstva i ljudskih usluga, kao i sa vezama unutar Kongresa.

Druga razmjena e-pošte, kasnije od 2015. godine detaljnije opisuje Monsantove napore u borbi protiv IARC-ove objave o kancerogenosti Rounupa, uključujući stavljanje oglasa za kpovinu glifosata kao sigurne kemikalije u američke medije.

Ipak, još jedan izvor dokumenata koje je The Guardian nabavio ranije ovog mjeseca, pokazuje da je Monsanto mnogo više napravio od loboranja u Kongresu i drugim vladinim agencijama.

U svojim naporima u borbi protiv izvještavanja o opasnostima od glifosata, tvrtka je stvorila „fuzijski centar“ za praćenje novinara i aktivista, te je razvila „višestruku“ strategiju za uklanjanje nezgodnih kritičara.

Monsanto je također platio Googleu da filtrira rezultate pretraživanja koji su kritični prema njima, dok je osoblje u kompaniji raspravljalo o pritisku na urednike novina i portala, nadajući se da će se „preusmjeriti“.

Takozvani fuzijski centar pomno je pratio i ostale aktiviste, uključujući Twitter aktivnost glazbenika Neila Younga, dugogodišnjeg kritičara agro-diva.

Unatoč sve većem broju istraživanja koja upućuju na to da glifosat predstavlja rizik za zdravlje, te je niz sudskih tužbi koji tvrde isto, Roundup u svom sadašnjem obliku ostaje zakonit u Sjedinjenim Državama.

Sve dok Monsanto vodi znanstvena istraživanja s vlastitim zaključcima i drži bivše zakonske zastupnike – poput Lamar Smitha – kao lobistu, to bi moglo ostati tako i dalje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Monsanto je vodio tajni “fuzijski centar” iz kojeg je nadzirao i diskreditirao novinare i aktiviste koji su kritizirali ovu kontroverznu tvrtku, uključujući čuvenog kanadskog pjevača Neila Younga

Do ovog skandaloznog otkrića došao je britanski Guardian pregledavajući tajnu arhivu. Ova kontroverzna američka agrokemijska korporacija, koju je u međuvremenu kupio njemački farmaceutski div Bayer, sastavila je i interni memorandum o Youngovoj glazbi i aktivnostima na društvenim mrežama.

“Monsantov centar za fuziju i korporativni angažman” tako je sastavio detaljne grafove Youngovih aktivnosti na Twitteru. Young je inače 2015. objavio album znakovitog imena “The Monsanto Years” i kratki dokumentarac “Seeding Fear”, izrazito kritične prema ovoj korporaciji.

Monsantov centar je, među ostalim, “evaluirao stihove na albumu kako bi sastavio listu 20+ potencijalnih tema kojima bi se on mogao baviti” i kreirao plan “proaktivne produkcije sadržaja i pripreme za odgovor”, napisao je Monsantov dužnosnik iste godine kad je ovaj angažirani album izašao. U jednom trenutku, saznaje se u dokumentima, Monsanto je razmatrao i tužbu protiv Younga.

Osim toga, Monsantov centar je razvio čitavu strategiju kako bi se obračunao s bivšom novinarkom Reutersa Carey Gillam, koja je istraživala Monsantov herbicid Roundup na bazi glifosata i njegovu moguću povezanost s rakom.

Znakovito je, kako piše Guardian, da je “obavještajna fuzija” termin kojim se koriste FBI i druge obavještajne i antiterorističke službe.

Monsanto organizirao hajku na knjigu Reutersove novinarke o glifosatu i raku

Dokumenti, uglavnom izrađeni od 2015. do 2017., pokazuju da je Monsanto planirao niz akcija kojima je napadao knjigu Carey Gillam “Whitewash: The Story of a Weed Killer, Cancer and the Corruption of Science” prije nego što je ona uopće objavljena. To je uključivalo upute industrijskim i farmerskim potrošačima o tome kako pisati negativne recenzije knjige.

A čim je knjiga Whitewash izašla, tvrdi Gillam, na Amazonu je dobila hrpu negativnih recenzija, često s identičnim argumentima. “Govorili su grozne stvari o meni. Bilo je vrlo uznemirujuće znati da je to lažno i da je industrija to proizvela (recenzije). Ali ne znam znaju li to i drugi ljudi”, komentirala je ova novinarka.

Bayerov glasnogovornik na ove je optužbe odgovorio Guardianu da je Monsanto samo htio “osigurati pošten, točan i znanstveno utemeljen dijalog” u reakciji na “objavu knjige koju je napisala osoba koja je česta kritičarka pesticida i GMO-a”.

Nadalje, Monsanto je platio Googleu da promovira rezultate pretraživanja za upis “Monsanto Glyphosate Carey Gillam” koji kritiziraju rad ove novinarke. Surađivao je i s ekspertima za optimizaciju tražilica (SEO) kako bi bolje širio svoje online napade na Gillam. Monsantovo PR osoblje također je interno diskutiralo o tome kako vršiti kontinuirani pritisak na njene urednike u Reutersu, po mogućnosti tako da “ona bude premještena” na druge teme.

“Uvijek sam znala da se Monsantu ne sviđa moj rad i da vrši pritisak na urednike da me ušutka. Ali nikad nisam zamišljala da će milijarderska kompanija zaista potrošiti toliko vremena i novca na mene. To je zapanjujuće”, zaključuje Gillam.

“Vidjeli su nas kao prijetnju”

“Vidjeli su nas kao prijetnju. Provodili su nekakav obavještajni nadzor nad nama, a dalje od toga ne znamo”, kaže suosnivač neprofitne udruge US Right to Know (USRTK) Gary Ruskin. Gillam je također istraživačka direktorica u ovoj udruzi.

“Postaje zabrinjavajuće kad vidite da korporacije troše svoj novac na istraživanje ljudi koji prakticiraju svoje pravo iz prvog amandmana (na slobodu govora)”, kaže Dave Maas, viši istraživač u Electronic Frontier Foundationu.

Posebno je znakovito što su Monsantovi dužnosnici u više navrata izražavali zabrinutost da će procuriti dokumenti o njihovoj financijskoj povezanosti s određenim znanstvenicima jer bi to moglo poslužiti kao potvrda da “prikrivaju istraživanja s nepovoljnim rezultatima” – točnije rezultatima prema kojima Monsantovi proizvodi uzrokuju rak ili imaju druge opasne zdravstvene posljedice.

Sve će ovo zaista poslužiti kao potvrda kritičarima, ali i podnositeljima tužbi poput DeWaynea Johnsona, Amerikanca iz Kalifornije koji je u kolovozu 2018. obolio od neizlječivog oblika raka nakon što je zaliven herbicidom koji je koristio kao školski vrtlar. Johnson je, doduše, svoju tužbu već dobio, uz odštetu od čak 78 milijuna dolara (smanjeno s 289, koliko je prvo dosuđeno), ali on je samo jedan od tisuća drugih koji su oboljeli od raka i tvrde da je to posljedica korištenja Monsantova herbicida.

Odvjetnik oboljelog: Monsanto se borio protiv neovisnih znanstvenih istraživača

“Monsanto je specifično činio sve što može kako bi maltretirao i borio se protiv neovisnih znanstvenih istraživača. Oni su se borili protiv znanosti”, rekao je na tom suđenju Johnsonov odvjetnik Brent Wisner.

Bračni par Alve i Alberte Pilliod iz Kalifornije također je dobio odštetu od čak 2 milijarde dolara jer im je dijagnosticiran rak – isti kao i Johnsonu, ne-Hodgkinov limfom – nakon što su koristili Roundup više od tri desetljeća.

“Porota je imala uvid u interne dokumente tvrtke koji pokazuju da Monsanto od prvog dana uopće nije zanimalo je li Roundup siguran”, kazao je njihov odvjetnik Brent Wisner. Bayer, vlasnik Monsanta, nazvao je odluku “pretjeranom i neopravdanom” naglašavajući da su istraživanja provedena unatrag više desetljeća pokazala da su glifosat i Roundup sigurni za ljudsku upotrebu. U ovom suđenju su odvjetnici, kako tvrde, predočili poroti “planinu dokaza koja pokazuje da je Monsanto manipulirao znanošću, medijima i regulatornim agencijama u svoju korist”.

Wisner čak tvrdi da su među tim dokazima bili i SMS-ovi i e-mailovi koje su razmjenjivali dužnosnici Monsanta i EPA-e. Monsanto, pak, negira da je na bilo koji način podmićivao dužnosnike EPA-e.

U tajnim dokumentima jedan Monsantov dužnosnik, međutim, tvrdi da tvrtka nije htjela plaćati stručnjake, ali “priznaje da eksperte treba kompenzirati za vrijeme koje su uložili u pisanje odgovora za eksterni angažman”.

Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) zaista je u travnju ove godine objavila da glifosat nije kancerogen i da ne predstavlja rizik za javno zdravlje ako se koristi u skladu s uputama. No s druge strane, Međunarodna agencija za istraživanje raka koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svrstala je 2015. glifosat u kategoriju “vjerojatno kancerogeno za ljude”.

U svakom slučaju, Bayer sad čeka još više od 13.400 tužbi u SAD-u zbog navodne kancerogenosti Monsantova herbicida Roundupa, a otkriveni dokumenti ojačat će argumente tužiteljima.

“Ovo pokazuje zlouporabu moći koju su stekli tako velikom prodajom. Imaju toliko novca i toliko toga što žele zaštititi”, zaključuje Michael Baum, jedan od odvjetnika žrtvi koje tuže Monsanto, odnosno Bayer.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(index.hr)

U posljednja tri mjeseca u Brazilu je uginulo više od 500 milijuna pčela, javlja BBC

Samo u državi Rio Grande do Sul pronađeno ih je mrtvih oko 400 milijuna. Znanstvenici smatraju da je do masovnog pomora došlo zbog uporabe pesticida, za koje je dokazano da su štetni za okoliš.

Pčele imaju izuzetno važnu ulogu u prehrambenom lancu i trećina hrane koju jedemo, poput brokule, avokada ili trešanja, sazrijeva zahvaljujući oprašivanju pčela.

Koriste pesticide za koje se zna da štete pčelama

Do pomora pčela došlo je jer su poljoprivrednici koristili pesticide koji su zabranjeni u Europi, a koji u sebi sadrže tvari poput neonikotinoida i fipronila za koje je dokazano da štete pčelama.

Europska unija je stoga prošloga travnja uvela gotovo potpunu zabranu uporabe neonikotinoida. Brazil je, s druge strane, iste godine ukinuo sva ograničenja na korištenje tih pesticida, usprkos protivljenju ekologa koji su ga nazvali “paketom otrova”.

Upotreba pesticida se, prema podacima organizacije Greenpeace, povećala u Brazilu u posljednje vrijeme, a samo u posljednje tri godine registrirano je 193 proizvoda koji sadrže kemikalije zabranjene u EU.

(index.hr)

Još u veljači je američki PIRG (Istraživačke grupe za javni interes) objavio je nalaze nekih testova koje je proveo na nekolicini najpopularnijih piva, otkrivši da mnoge od njih sadrže glifosat (Roundup)

No, koliko ima glifosata u vašim omiljenim pivima i je li ta koncentracija zaista razlog za zabrinutost?

Razina glifosata u 26 alkoholnih pića koje je osobno testirao vlasnik portala Natural News u vlastitom laboratoriju uz pomoć masene spektrimetrije toliko su niske da su poprilično bezopasne, vjerovali ili ne.

Koristeći napredne instrumente LC-MS-MS koji su precizno podešeni za točno otkrivanja toksina na razini koja je ispod 1 ppb, uspjeli su otkriti da mainstream mediji zapravo sakrivaju podatak o tome koliko se glifosata nalazi u pivu, skrećući pozornost na problem koji, relativno gledano, možda ipak nije sve toliko problematičan.

Iako glifosat zdravstveno možda nikada nije dobro konzumirati ili biti izložen njemu na bilo kojoj razini, njegov utjecaj na vaše tijelo izravno je proporcionalan njegovoj koncentraciji – a koncentracije glifosata u mnogim popularnim pivima i alkoholnim proizvodima jednostavno su preniske da bi se primijetile.

„Kao i druge poljoprivredne kemikalije, toksičnost glifosata je izravno proporcionalna njegovoj koncentraciji u krvi. To se određuje preko koncentracije glifosata u proizvodima koje konzumirate ili stavljate na kožu.”

Kako ističe portal NaturalNews, trebalo bi popiti oko 41.000 litara ovog piva da bi se unijela jednaka količina glifosata koja je jednaka jednoj kapljici koja dođe na vašu kožu, što bi se moglo lakše dogoditi kada vam se slučano prolije Glifosat na kožu prilikom prskanja dvorišnog korova.

“Ako prospete samo jedan mililitar 41-postotnog glifosata na kožu, izloženi ste koncentraciji od 410.000 mikrograma glifosata, koji ide izravno kroz vašu kožu i u vašu krv”, objašnjava laboratorij.

“Za razliku od toga, ako popijete litru piva koje sadrži koncentraciju od samo 10 ppb glifosata, vaša ukupna izloženost je samo 10 mikrograma.”

Uvijek je važno uzeti u obzir koncentraciju, a ne samo opću kontaminaciju, prilikom procjene potencijalnih rizika sigurnosti hrane.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Dionice njemačke farmaceutske tvrtke Bayer skočile su u petak za čak 11 posto, nakon što su mediji objavili da bi ta kompanija mogla izmiriti lavinu američkih tužbi povezanih sa pesticidom Roundup koji uzrokuje rak

Bayer je rasporedio svoj pravni tim za razgovore s odvjetnicima bivših kupaca i korisnika Roundupa, izvijestio je Blomberg pozivajući se na izvore.

Pregovori, koji trenutno traju u New Yorku, navodno su usmjereni na rješavanje svih trenutnih slučajeva i svih budućih tužbi oboljelih od raka zbog pesticida Roundup na bazi glifosata, kojeg se krivi da izaziva smrt.

Tvrtka je naznačila da bi mogla platiti iznos između 6 i 8 milijardi dolara; međutim, tužitelji traže više od 10 milijardi dolara da odustanu od tužbi, objavio je Bloomberg.

S obzirom da postoji oko 18.000 tužbi protiv tvrtke, ako se nagodba od 8 milijardi dolara ravnomjerno raspodijeli, proizvođač lijekova u čijem je vlastništvu kompanija Monsanto, platio bi oko 444.444 dolara za svaki tužbeni zahtjev.

Reuters je razgovarao i sa Bayerovim odvjetnicima i tužiteljima, pozivajući se na osobu koja je upoznata s temom.

Investitori su s velikim zadovoljstvom dočekali ovaj dogovor budući da je dionica Bayera zabilježila jedan od svojih najboljih trgovinskih dana u zadnjem desetljeću, te se sada trguje na oko 69 eura po dionici. Dionice su kasnije blago opale, ali su i dalje bile oko 4,65 posto pred kraj trgovanja.

Bayer, najveća svjetska tvrtka za prodaju sjemena i pesticida, kupila je Monsanto za 63 milijarde dolara prošle godine i naslijedila tisuće tužbi zbog pesticida Roundup.

Tvrtka negira tvrdnje o povezanosti njezinog proizvoda sa rakom, inzistirajući da su istraživanja dokazala sigurnost glavne komponente Roundupa – glifosata.

Dionica njemačkog farmaceutskog diva bila je osakaćena gubicima nakon lavine tužbi oboljelih od raka.

Nedavno je američka porota dodijelila bračnom paru iz Kalifornije 2 milijardi dolara odštete zbog neuspjeha Monsanta da upozori na Roundupov rizik od karcinoma.

Burzova dionica je pala oko 7 posto. Međutim, isplatu je značajno smanjio viši sud koji je presudio da će žrtve dobiti ukupno 86 milijuna dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Bioinženjer koji je radio za Monsanto u prošlosti pokazao je kakve su sve vrste smrtonosnih tvari nakupljene u GMO krumpiru kojeg je on pomogao stvoriti

Čak su se u genetski modificiranim verzijama pojavili i toksini koji nisu pronađeni u običnim usjevima i krumpirima.

Nakon što je otkrio gene otporne na bolesti u divljim biljkama i uspio ih prenijeti u domaće sojeve, genetski inženjer dr. Caius Rommens pridružio se Monsantu 1995. godine.

Proveo je šest godina u programu kontrole bolesti u Monsantu prije nego se preselio u tvrtku JR Simplot, jednu od svjetskih najveći prerađivači krumpira.

Svake godine Rommens je razvio više od 5.000 vrsta GMO krumpira. Otkrio je da nijedna od njegovih izmjena nije povećala potencijal za većim urodom.

Umjesto toga, većina GMO krumpira pokazala se mutiranom, sterilnom, i sa manjkom klorofila.

Rommens je istaknuo ovaj problem i stvorio varijante s visokom otpornošću na bolesti, bez znakova promjene boje na gomolju i niže razine rizika za nastanak raka.

S vremenom, Rommens je postao zabrinut za sigurnost svojih GMO kreacija.

Napustio je Simplot 2013. i preselio se u kompaniju Pacific Northwest. Ponovno je pregledao svoj raniji radove i uočio mnoge pogreške u GMO krumpiru koji je stvorio.

Bivši zaposlenik kompanije Monsano otkriva brojne skrivene nedostatke GMO krumpira

Rommen je shvatio da je “ušutkao” tri najzaštićenija gena u krumpiru. Zatvorio je gen PPO melanina, gen ASN koji je proizveo asparagin, i gen INV koji proizvodi glukozu.

Zatvaranjem gena za PPO oslabilo je prirodni odgovor na toleranciju stresa kod krumpira, dok je zatvaranje gena ASN i INV lišio biljku asparagina i glukoze potrebne za pravilan rast.

U to vrijeme, Rommen je pretpostavio da je svaka genetska promjena proizvela samo jedan učinak. No, funkcije gena bile su međusobno povezane, tako da je promjena jednog utjecala ostale.

Rommen je upozorio da je GMO krumpir koji je razvio za Simplot stavljen na tržište pod skromnim imenima kao što su Hibernate, Inate i White Russet.

Njegov bivši poslodavac tvrdio je da su bioinženjerske varijante bolje od normalnih krumpira, lakše ih je koristiti i rjeđe trule.

Međutim, GMO krumpir je apsorbirao najmanje dva toksina koja nisu apsorbirana u običnim krumpirima. Novije GMO sorte također su izgubile svoje senzorne kvalitete nakon što bi se skuhale.

GMO krumpiri također su prikrivali truljenje uzrokovano grubim rukovanjem – no bili su jednako ranjivi na truljenje kao i obični krumpir.

Njegova nova procjena upozorila je da bioinženjerski krumpir proizvodi mnogo manje potencijalne prinose od normalnih usjeva krumpira. GMO biljke također pokazuju veći rizik od uzgoja gomolja abnormalne veličine, oblika i boje.

Industrija krumpira također je miješala GMO sorte s najraširenijim prirodnim varijantama. Rommens je istaknuo da bi obični krumpir mogao postati zagađen genima GMO krumpira.

U svojoj nedavno objavljenoj knjizi “Pandorin krumpir”, Rommen se odrekao svog bioinženjerskog rada u Simplotu. Pozvao je tržište da se riješi GMO krumpira.

Napisao je da se problemi s GMO krumpirom primjenjuju i na druge bioinžinjerske namirnice.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Austrijski parlament izglasao je u utorak zakon kojim se zabranjuje uporaba herbicida glifosat, čime Austrija postaje prva zemlja EU koja je zabranila glifosat, za koji se strahuje da je možda kancerogen

Druge zemlje EU imaju djelomičnu zabranu glifosata, koji je razvio Monsanto, tvrtka u vlasništvu njemačkog Bayera.

Francuska je primjerice odustala od zabrane i naglasila korisnost glifosata u poljoprivredi.

Austrija je prigrlila organsku poljoprivredu više od bilo koje druge članice EU.

“Sve je više znanstvenih dokaza o otrovnom, kancerogenom učinku spoja. Naša je odgovornost zabraniti taj otrov u našem okolišu”, rekla je čelnica austrijskih socijaldemokrata Pamela Rendi-Wagner.

Krajnje desna Slobodarska stranka Austrije i liberalna stranka Neos također su podržali usvajanje zakona.

Gornji dom parlamenta vjerojatno se neće usprotiviti zakonu te će zakon stupiti na snagu nakon što ga potpiše predsjednik Alexander Van der Bellen, bivši vođa Zelenih, koji nemaju svoje predstavnike u parlamentu.

Do zabrinutosti oko glifosata došlo je kada je agencija Svjetske zdravstvene organizacije zaključila 2015. da glifosat možda uzrokuje rak.

Bayer, koji je otkupio Monsanto prošle godine kaže da su studije i regulatori zaključili da je glifosat siguran za ljude.

Tvrtka je tužena zbog sumnje da glifosat uzrokuje ne-Hodgkinov limfom.

Austrija ima najveći udio organskih poljoprivrednih posjeda u Europskoj uniji, otprilike 23 posto, dok je prosjek EU, prema podacima Eurostata iz 2017., sedam posto.

Međutim, ministar održivog razvoja Austrije, koje je odgovorno za poljoprivredu i okoliš, vjeruje da je zabrana u koliziji sa zakonom EU zato što je glifosat dozvoljen do prosinca 2022. u Europskoj uniji.

Konzervativna Austrijska pučka stranka (OVP), koju tradicionalno podupiru mnogi poljoprivrednici i koja je godinama upravljala nadležnim ministarstvom, upotrijebila je isti argument te se protivila zakonu.

“To je čisti populizam”, rekao je zastupnik “milenijalac” OVP-a Klaus Lindinger.

Austrijom trenutno upravlja privremena vlada državnih službenika, a izbori će se održati vjerojatno u rujnu.

Stranke formiraju privremena savezništva kako bi usvojile zakone koji odgovaraju njihovim biračima.

(jutarnji.hr)

Prije nekoliko desetljeća, australski su farmeri prestali koristiti glifosat i druge herbicide kako bi se riješili super-korova i sjemena na svojim poljoprivrednim površinama

Umjesto toga, koristili su prirodne metode suzbijanja i suzbijanja korova koje su bile učinkovitije od otrovnih kemikalija.

Farme u zapadnoj Australiji uzgajaju pšenicu i ječam kao glavne usjeve. Najveća prijetnja dolazi od ozime raži koja je razvila otpornost na pretjerano korištene herbicide.

Lokalni poljoprivrednici iznijeli su strategije upravljanja ozimom raži u razdoblju žetve. Koristili su kombinaciju vezanu za sjetvene kulture i mehaničke strategije kako bi zaštitili svoje usjeve od zaraze.

Oni su usmjerili napore u upravljanju takozvanom bankom sjemena korova. Uništenjem sjemena smanjio se broj novog korova i šanse zaraze.

Neki su poljoprivrednici odbacili pšeničnu pljevu koja ostaje iza kombajna. Oni su ili skupljali pljevu u kasnijem razdoblju ili spaljivali kao organski otpadni proizvod.

Prirodni pristup navodno je uništio 95 do 99 posto sjemena korova svake godine. Populacija korova srušena je na samo jednu biljku po kvadratnom metru. I to bez pomoći kompanije Monsanto.

Australski farmeri odbacili glifosatne herbicide da bi uveli prirodna sredstva za suzbijanje korova

Uz uništavanje sjemena korova, australski poljoprivrednici poboljšali su sposobnost svojih usjeva da se bore s korovom.

Ispitali su različite redove i zasadili usjeve u većoj gustoći. Također su razvili nove sorte usjeva koje su rasle dovoljno brzo kako bi se oduprle širenju korova.

Te se prakse nisu razvile preko noći. Australski su se farmeri prije oslanjali na Monsantove kemijske herbicide sve dok se korovi nisu razvili otpor prema kemikalijama.

Oni su samo diverzificirali svoje strategije za suzbijanje korova kada im je ponestalo mogućnosti.

“Nisu istraživači došli do alata za borbu protiv otpornosti na herbicide”, istaknula je Lisa Mayer, istraživačica na Sveučilištu Zapadne Australije. “To su napravili poljoprivrednici, i to zato što imaju dugoročno iskustvo i povijest sadnje usjeva.”

Većina australskih poljoprivrednika također posjeduje svoju poljoprivrednu zemlju. Njihova situacija je u suprotnosti s američkom praksom u kojoj poljoprivrednici iznajmljuju zemljište za uzgoj usjeva i vraćaju dio žetve vlasniku zemlje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

GMO i kemijski pesticidi koji su vezani odavno su snažno poticani od strane Republikanske stranke. To je još jedan važan podsjetnik zašto je dobro nikada ne biti uvučen u političku stranku

Umjesto toga, ocijenite svakog kandidata na temelju njegovih načela i postupaka.

Iako je Trump daleko od pravog sluge „establišmenta”, on je upravo potpisao izvršnu naredbu koja bi se mogla zvati “The GMO Streamlining Act”

Kao što je izvijestio Associated Press, taj izvršni nalog usmjerava savezne agencije da smanje ili ukinu nadgledanje i mehanizme nadzora koji mogu pomoći u osiguravanju sigurnosti i utjecaj na zdravlje genetski modificiranih usjeva.

Drugim riječima, predsjednik Trump je samo naredio saveznoj vladi da Amerikance pretvori u masivni eksperiment za GMO hranu.

“Ovaj potez je došao nakon što su se tvrtke počele okretati novim genetsko-inženjerskim tehnikama koje olakšavaju manipulaciju osobinama biljaka i životinja”, izvješćuje AP.

To znači da se propisi upravo izglasali na taj trenutak u povijesti kada se pojavljuju jeftine i svima dostupne genetski modifikacijske metode kao što je CRISPR, stavljajući GMO tehnologiju u ruke malih tvrtki i čak određenih pojedinaca.

Prema novim pravilima, današnji GMO kukuruz i usjevi soje nikada neće bi bili podvrgnuti ispitivanju sigurnosti. Kao što AP piše:

“Prošlog tjedna je američko Ministarstvo poljoprivrede predložilo izmjenu propisa na način koji bi značio da velik dio genetski modificiranog kukuruza i soje koji se danas uzgajaju u SAD-u ne bi nužno bio predmet posebnog nadzora.”

Osim toga, novim bi se zakonom olabavio regulatorni nadzor nad genetski modificiranim životinjama.

Jedna od zabrinutosti u svemu tome je da bi genetski inženjering bez granica omogućio pokretanje “tvornica životinjskih organa” gdje bi životinje bile podvrgnute ekstremnoj okrutnosti kroz uzgajanje organa za transplantaciju u ljude, i sve u korist industrije za trgovinu i presađivanje organa.

Taj potez predsjednika Trumpa signalizira drugu značajnu izdaju onih Amerikanaca koji se brinu za svoje zdravlje. Njegova prva izdaja vrtila se oko cjepiva i pitanja suglasnosti medicinskih metoda.

Dok je Trump izrazio skepticizam tijekom predsjedničkih debata 2016. godine o sigurnosti sve većeg broja cjepiva danih dojenčadi i djeci, on je preokrenuo retoriku tijekom nedavne panične epidemija ospica, pozivajući Amerikance da „se cijepe.”

S obzirom da se Trump sada naizgled stavlja rrame uz rame sa kompanijama Monsanto i Bayer zbog deregulacije genetski modificiranih namirnica, njegova druga izdaja potrošača koji se brinu za svoje zdralje će prikupiti mnogo ljudi koji će pitati … “što je slijedeće?”.

Hoće li Trump promovirati masovno medikamentiziranje djece sa psihijatrijskim lijekovima? Koji će korporacijski horoskop sljedeći?

Kada je riječ o znanosti, nema dublje ili močnije močvare od GMO industrije i njezine duge povijesti lažne znanosti, zastrašivanja novinara i korupcije vladinih regulatora. Potpisujući ovu izvršnu odredbu, Trump je upravo u slatku močvaru natočio još gnjevnog soka.

Novi-Svjetski-Poredak.com