Kina je najveći svjetski zajmodavac i posljednja istraživanja pokazuju da je od 2000. do danas odobrila više od 700 milijardi dolara raznih kredita koji nerijetko nisu ni zabilježeni u raznim službenim statistikama, a iznosi kredita u pojedinim državama premašuju i četvrtinu njihova BDP-a

U manje od dvadeset godina iznos kredita koje je Kina odobrila drugim državama premašio je 700 milijardi dolara i trenutno je više nego dvostruko veći od iznosa zajmova koje su zajednički odobrili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.

Impresivna brojka proizlazi iz podataka koje su u nedavno objavljenom istraživanju prikupili njemački ekonomisti Sebastian Horn i Christoph Trebesch te njihova kolegica s Harvarda Carmen Reinhart.

Troje stručnjaka objedinilo je informacije iz desetak raznih izvora koji su posljednjih desetljeća pratili tempo kineskog odobravanja zajmova, donacija, ulaganja i drugih financijskih transakcija te došli do zaključka da se oko polovice tih transakcija čak niti ne vidi u službenim statistikama, odnosno ni MMF ni Svjetska banka ne znaju za njih.

Istraživanje tako ponovo budi sumnju, koja se s vremena na vrijeme javljala posljednjih desetak godina, u to da su se pojedine države previše zadužile prema Kini i da bi zbog toga ona na njih mogla stvarati politički i gospodarski pritisak.

Jedan od razloga za to što o kineskom kreditiranju nije lako naći pouzdane podatke taj je da Kina odobrava zajmove iz više izvora i na više načina. U ulozi zajmodavca tako se ponekad nađe sama država, ponekad neka od velikih tamošnjih državnih banaka, kredite nekad odobre kineske državne kompanije, novac zna doći i iz državne pomoći ili iz fondova specijalno kreiranih za pojedine velike inicijative i sporazume.

Također, zajmove nerijetko zajednički odobrava više agencija ili institucija. Jednako tako, sporazumi između Kine i drugih država uz klasične kredite često poprimaju razne druge oblike financijskih ulaganja.

Kao primjer može poslužiti informacija da Kina nije prijavila Banci za međunarodne namire, svojevrsnoj središnjoj banci svih središnjih banaka, kredite koje je odobrila Venezueli, Iranu ili Zimbabveu, usprkos tome što je te države posljednjih godina izdašno kreditirala.

Autori studije nagađaju da razlog leži u tome što Kina odobrava kredite izravno kineskim izvođačima koji su angažirani na projektima u stranim državama kako bi se izbjegao rizik da vlade država potroše novac na nešto drugo. Kako te države s kineskim izvođačima imaju sklopljene ugovore, kojima plaćaju njihov rad, tako se ipak radi o kreditiranju država, ali neizravnom.

Podaci iz istraživanja pokazuju da pedeset najvećih država dužnika u prosjeku duguje Kini iznos u razini 17 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj udio je 2005. godine iznosio tek jedan posto.

Među državama koje su najopterećenije obavezama prema Kini nalaze se male i otočne države poput Džibutija, Maldiva ili Tonge. Tako Džibuti duguje Kini iznos koji se približava iznosu cijelog godišnjeg BDP-a, Tonga oko 42 posto, a Maldivi nešto više od 30 posto. No u grupu onih koji duguju Kini iznose veće od četvrtine BDP-a ulaze i Kirgistan, Kambodža, Niger i Republika Kongo.

Interesantno je i to da se među državama koje su opterećene dugovima prema Kini nalazi i dobar dio onih koje su početkom prošlog desetljeća nakon niza problema uspjele isposlovati otpis starih dugova raznim drugim bogatim stranim kreditorima. Zahvaljujući novom zaduživanju prema istočnoazijskoj ekonomskoj velesili dio njih opet se nalazi na putu u slične probleme.

Istraživanje je otkrilo i da Kina nije toliko strogi vjerovnik, kakvom je do sada smatrana. Od 2000. godine u više od 140 navrata restrukturirala je razne zajmove ili ih jednostavno otpisivala.

Iako je spremna na pregovore, Kina u šezdesetak posto slučajeva odobrava kredite po višim kamatnim stopama i s kraćim dospijećem nego što bi to države ostvarile s drugim međunarodnim kreditorima koji ugovaraju povlaštene uvjete.

Također, Kina često traži da povrat kredita bude osiguran prihodima koji se ostvaruju iz prodaje raznih sirovina kojima raspolažu zemlje dužnici.

Objavljeno istraživanje je vrlo dobar dodatak dosadašnjim analizama i daje nešto konkretnije uporište za procjene budućeg mogućeg političkog ili ekonomskog utjecaja koji bi Kina mogla ostvarivati u inozemstvu.

Neki procjenjuju da bi usporavanjem kineskog ekonomskog rasta polako moglo usporiti i njeno odobravanje inozemnih kredita te da bi se situacija u srednjem roku mogla stabilizirati.

No činjenica da su u studiji obrađeni podaci za gotovo pet tisuća raznih transakcija, sklopljenih u razdoblju od 1949. pa sve do 2017., pokazuje da se radi o enormnom broju raznih faktora čije je kretanje nemoguće predvidjeti, a povijest nas uči da njihov utjecaj obično osjetimo u najgorem mogućem trenutku.

(tportal.hr)

Međunarodni monetarni fond je prije par dana odobrio Ekvadoru zajam od 4,2 milijarde dolara, što je dio šireg paketa pomoći za potporu vladinog programa gospodarskih reformi

Zajmodavac iz Washingtona pristao je na uvjete financiranja koncem prošlog mjeseca, a konačno odobrenje odbora MMF-a objavilo je u ponedjeljak prvu ratu od 652 milijuna dolara.

Direktorica MMF-a Christine Lagarde izjavila je kako će potpora podržati vladine napore da ojača svoje financije, uključujući preraspodjelu plaća, postupno smanjenje subvencija za gorivo i smanjenje javnog duga.

“Uštede ostvarene ovim mjerama omogućit će povećanje izdataka za socijalnu pomoć tijekom programa” – kazala je Lagarde u priopćenju, ističući kako je “Zaštita siromašnih i najugroženijih segmenata u društvu biti ključni cilj programa”.

Očekuje se da će glavni grad Quito dobiti još šest milijardi dolara od Razvojne banke Latinske Amerike, Međuameričke razvojne banke, Svjetske banke i Latinskoameričkog rezervnog fonda.

“Ekvadorske vlasti provode sveobuhvatni program reformi usmjeren na modernizaciju gospodarstva i utiranje puta snažnom, održivom i pravednom rastu” – kazala je Lagarde.

MMF provodi periodične preglede svojih zajmova kako bi osigurao da vlade provode svoju politiku zalaganja, a zatim oslobađaju sredstva u obrocima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Turska ne želi biti na udici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), izjavio je čelnik zemlje Recep Tayyip Erdogan, dok je oštro kritizirao Washingtonsku organizaciju

“Rekao sam predsjednici MMF-a u Davosu ‘Vi niste turski premijer, ja sam. Ne možete voditi posao u Turskoj, uzmite svoj novac i napustite nas’… Više nemamo dugova prema MMF-u” – rekao je Erdogan u četvrtak u zapadnoj provinciji Denizli, kako navodi dnevnik Hurriyet.

Turski predsjednik je napomenuo kako je njegova zemlja kada je došao na vlast dugovala MMF-u 23,5 milijardi dolara prije no što je konačno isplatila dug. Sada kaže kako oporba, a osobito čelnik Republikanske građanske stranke (CHP) Kemal Kilicdaroglu želi ponovno zatražiti kredit ako dođe na vlast.

Ranije ovog mjeseca Erdogan je kazao kako je Ankara “zatvorila knjigu MMF-a” i neće je ponovno otvoriti.

Zemlja je isplatila svoj dug prema ovoj organizaciji u 2013. godine i sada je među nekoliko zemalja na svijetu koje ništa ne duguju MMF-u.

U međuvremenu, vrhovno gospodarsko tijelo Turske isključilo je mogućnost traženja potpore od međunarodnog zajmodavca zbog nagađanja da Ankara razmišla o paketu financijske pomoći.

“To ne znači da će put Turske ponovo krenuti putem MMF-a”, navodi se u priopćenju Ministarstva financija objavljenom 1. veljače, kako navodi Reuters.

Ankara je u više navrata odbila staviti “jaram” MMF-a na sebe unatoč gospodarskim problemima. Prošle je godine njena nacionalna valuta, lira, izgubila više od 40 posto svoje vrijednosti, što je uzrokovalo više od 20 posto inflacije.

Te poteškoće djelomično su potaknute sankcijama i tarifama koje je nametnula Amerika, dok su se odnosi između dviju NATO saveznika pogoršali.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Međunarodni monetarni fond (MMF) otkrio je da su kriptovalute poput Bitcoina zapravo alat za porobljavanje čovječanstva u ime Novog svjetskog poretka

Od 2009. godine javnost je prihvatila očiglednu “decentraliziranu i anonimnu monetarnu revoluciju” bez preispitivanja tko stoji iza toga.

Sumnja u priču o kriptovalutama je rasla još od 2009. godine, kada su se prvi put pojavili ljudi koji su tvrdili da su “predstavnici” Bitcoin-a i zatražili da postanu promoteri te tehnologije.

Nakon postavljanja nekoliko vrlo jednostavnih pitanja i bez zadovoljavajućih odgovora, ljudi su se odbijali pridružiti toj grupi ili djelovati kao vođa pokreta koji promiče Bitcoin.

“Valuta” nije bila potpomognuta ničim opipljivim (naravno, matematika nije opipljiv resurs). Svatko je mogao stvoriti kriptovalutu iz zraka, stoga nije postojala intrinzična vrijednost tehnologije i ništa što bi zaustavilo stvaranje tisuća sličnih valutnih sustava, što je na kraju učinilo Bitcoin bezvrijednim.

Argument o nedostatku kriptovaluta bio je lažan. A u slučaju nestanka interneta ili scenarija “zaključavanja” na internetu (kao što se dogodilo u prošlosti u zemljama pod krizom), kriptovaluta bi bila beskorisna jer baza kriptovaluta više ne bi bila dostupna.

Plaćanje virtualnim novčanicima nije imalo smisla. Koliko je vjerojatno da ćete naći ljude u svojoj zajednici sa Bitcoin novčanikom? Količina vremena i energije potrebne za akumuliranje tih digitalnih valuta činila se kontraproduktivnom u svjetlu činjenice da one možda ne bi bile tamo kad bi ih zapravo trebali.

Jedini atributi koji su zaista bitcoin učinili bitcoiniom bili su njegov branding i količina euforije koja je nastala oko njega.

No, brendiranje i euforija nisu dovoljni za održavanje valutne revolucije. Postoji još jedna vrijedna osobina – navodna anonimnost.

U 2009. godini nije bilo jasno da li su kriptovalute legitimne. Danas znamo da se svaka kripto valuta koja se temelji na blockchainu može pratiti. Nema anonimnih digitalnih transakcija bez obzira koliko pametni ljudi misle da jesu.

Također su ljudi bili sumnjičavi prema ponašanju nekih promotora Bitcoina na web forumima. Svatko tko je iznio konkretnu kritiku tehnologije naišao je na agresivne napade u stilu Alinskoga.

Bili su optuženi da su “neuki barbarski ulagači u zlato” koji su bili previše glupi da bi razumjeli “genijalnost” blockchaina i kako on djeluje. Dezinformacija je bila neobuzdana. Tvrdnje o anonimnosti koje su odavno bile razotkrivene iznesene su iznova i iznova u javnosti.

Vrijednost bitcoin-a je izgovorena kao krajnji argument i razlog zašto su kritičari pogriješili. Cijena Bitcoina je skočila; dakle, bitcoin je prema njima bio ozakonjen.

To su bile vrste taktika koje su u prošlosti koristili agenti za širenje lažnih informacija… da se ljudi se zalažu za federalne rezerve ili globalizam općenito, ili da se zalažu za to da je globalno zagrijavanje koje je stvorio čovjek – “očito”.

To nije bilo ponašanje koje sam očekivao od aktivista za slobodu, koji su se u to vrijeme usredotočili na činjenice i dokaze za osvajanje informacijskog rata, a ne za nepoštene igre uma i laži.

Zaključak – postojala je zajednička kampanja koja je poticala aktiviste da više “pritisak na vrišnjake” kako bi usvojili pro-kripto-stav. Ali tko zapravo ima koristi od toga?

Neki investitori u kriptovalute su neko vrijeme ostvarili značajnu zaradu na bitcoinu i drugim digitalnim valutama, ali danas mnogi od njih gube svoje živce jer bitcoin i većina kriptovaluta pada na vrijednosti.

Možda nije slučajnost da kripto valute djeluju kao da su usidrene na tehnološkom balonu na tržištima dionica. Kako su dionice u tehnološkom sektoru padale, tako su i padale kriptovalute. Mnogi od nas koji su bili nespremni na bitcoin euforiju često su koristili nizozemsku analogiju tulipana zbog toga što su procjene krptovaluta bile apsurdne i očito ta analogija nije bila daleko od istine.

Kriptovalute su također bile djelotvorna na odvlačenju pažnje od ljudi koji su pokušavali izgraditi alternativne vrijednosti na bazi plemenitih metala u sadašnjem ekonomskom okruženju.

Bitcoin je isisao aktivističku energiju i preusmjerio je u nešto beskorisno, a ne u sustav koji bi doista mogao ugroziti establišment središnjeg bankarskog sustava.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Sankcije prema Rusiji nije odobrilo Vijeće Ujedinjenih naroda, tako da su one dan-danas ilegalne. Amerika misli da je nešto postigla s njima, no rezultat je izostao

Stopa rasta ruskog gospodarstva povećala se prošle godine, dok je inflacija ostala na niskoj razini, navodi Svjetska banka u svom izvještaju World Economic Outlook-u za 2019. godinu.

“Iako su se ekonomske sankcije pooštrile, Rusija je imala relativno nisku i stabilnu inflaciju i povećanu proizvodnju nafte. Kao rezultat snažne domaće aktivnosti, ruska se ekonomija povećala tempom od 1,6 posto u godini koja je upravo završila”, navodi se u izvješću.

Svjetska banka je istaknula da su Rusija i ostali izvoznici nafte “održali stabilan rast u 2018. godini, uz potporu rasta cijena nafte”.

U Rusiji je “rast bio otporan, podržan privatnom potrošnjom i izvozom”, navodi banka, predviđajući kratkoročno usporavanje rasta ove godine na 1,5 posto.

U 2020. i 2021. godini banka očekuje povećanje stope rasta ruskog BDP-a na 1,8 posto.

U listopadu je Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao svoju prognozu za rast ruskog BDP-a u 2019. na 1,8 posto.

Glavni ekonomist MMF-a Maurice Obstfeld izjavio je kako bi pozitivan utjecaj rasta svjetskih cijena nafte na rusko gospodarstvo nadmašio negativan učinak sankcija Washingtona.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Dug svijeta danas premašuje prosječno 86.000 dolara po osobi, prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF)

SAD, Kina i Japan su prva tri globalna zajmoprimca, koji imaju više od polovice globalnog svjetskog duga.

MMF je izračunao da udio duga tih zemalja premašuje njihovu proizvodnju.

MMF je naveo da je pojavljivanje Kine među čelnim zemljama, relativno novi razvoj situacije. Od početka tisućljeća, kineski udio u globalnom dugu porastao je s manje od tri posto na više od 15 posto, ističući strijelovit rast kreditnog zaduživanja poslije globalne financijske krize.

Prema MMF-u, globalni dug je dosegnuo rekordnu nominalnu vrijednost od 184 bilijuna dolara.

To je ekvivalent od 225 posto svjetskog BDP-a u 2017. godini. Dug je veći za 2 bilijuna dolara nego što je procijenio fond u listopadu, jer nije uključivao dugove nekoliko zemalja koje prethodno nisu objavile ažurirane podatke.

“Uključivanjem i suverene i privatne strane koje su se zaduživale u cijelom svijetu, Globalna baza duga GDD (Global Debt Database) pruža sliku bez presedana globalnog duga u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata” – izjavio je MMF.

GDD je sveobuhvatni skup podataka koji pokriva javni i privatni dug za 190 zemalja od 1950-ih godina do danas.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Washington upravo sada gradi Novi liberalni svjetski poredak pod vodstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa, izjavio je američki državni tajnik Mike Pompeo

Pompeo je u utorak u Bruxellesu u govoru na institutu German Marshall Fund priopćio UN-u, WTO-u i ICC-u da će se trebati klanjati i poštivati Novi svjetski poredak pod vodstvom SAD-a.

Organizacije i ugovori koji se uklapaju u ovu viziju Novog svjetskog poretka moraju biti uklonjeni ili reformirani, tako da ih neprijateljski korisnici ne bi mogli koristiti protiv SAD-a

Viši član administracije Donald Trumpa izjavio je kako multilateralni pristup problemima ne uspijeva stvoriti svijet neograničenog kapitalizma, pa bi SAD trebale nadmoćno vladati – preuzeti vodeću ulogu – kako bi se osiguralo da zemlje poput Kine ne pokušavaju ponuditi alternativni put, piše RT.

Kina, kao i Rusija, Iran, Kuba, Venezuela i ostali narodi na američkoj listi su dobili svoj udio u UN-ovom govoru, no njegov je fokus bio više na međunarodnim institucijama za koje je Pompeo tvrdio da su nespojive s njegovom velikom vizijom.

UN je sredstvo za regionalne sile koje se “udružuju” i glasaju o lošim akterima u Vijeću za ljudska prava.

Među “lošim glumcima” naravno nije Saudijska Arabija. Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond također stoje na putu privatnih zajmodavaca.

EU je dobra, no Brexit bi trebao biti poziv na buđenje njihove birokracije, koja ne zna koliko je zapravo dobar nacionalizam. Međunarodni kazneni sud je “otpadnik” jer pokušava držati Amerikance odgovornim za zločine u Afganistanu.

Pariški sporazum o klimatskim promjenama bio je loš za Ameriku pa je “ispao iz igre”. NAFTA je bila loša za Ameriku, pa je Amerika prisilila na pregovore. Nuklearni sporazum s Iranom nije učinio Teheran suosjećajnim, pa je Amerika morala otići.

Ali koja je organizacija bila dobra i ne zaslužuje komad kruha Uncle Sama? To je SWIFT. Bankarska komunikacijska organizacija sa središtem u Washington je odsjekla Irance iz svog sustava, te ju je postavila u svijetli Novi svjetski poredak pod vodstvom SAD-a.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ankara više neće posuđivati novac od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan

“Turski gospodarski pokazatelji su na vrlo dobroj razini u usporedbi s drugim zemljama” – izjavio je Erdogan na konferenciji svoje stranke AK u nedjelju, dodajući kako je poglavlje MMF-a u zemlji zauvijek zatvoreno.

Prošlog tjedna je Erdoganova vlada kritizirana od strane oporbene stranke CHP zbog zapošljavanje međunarodne konzultantske tvrtke McKinsey kako bi procijenila tursku ekonomiju svaka tri kvartala. Oporba kaže kako oni pokazuju nedostatak povjerenja u gospodarstvo zemlje.

“Riješili smo se duga od 23,5 milijardi dolara od kada smo stupili na dužnost. Isplatili smo dug u 2013. godini. Zar nismo mi ti koji smo spasili ovu zemlju od jarma MMF-a?” – rekao je Erdogan u nedjelju, pozivajući se na kritike.

Turska lira izgubila je oko 40 posto svoje vrijednosti ove godine, dok je inflacija iznad stope središnje banke od 24 posto.

“Inflacija je doista bila razočaranja na svim frontama. Realne kamatne stope sada su neznatno negativne, pa je masivno povećanje stope u rujnu potpuno kompenzirano” – izjavio je Guillaume Tresca, viši strateg u Credit Agricoleu, kako je citirao Reuters.

Međutim, Turska i dalje ostaje zemlja s niskom razinom duga.

Turski 28-postotni javni dug i 16-postotni udio duga kućanstava prema BDP-u su otprilike polovica prosjeka zemalja u razvoju, izjavio je u nedjelju ministar financija Berat Albayrak.

NoviSvjetskiPoredak.com

Venezuela je službeno pokrenula ono što njezin predsjednik Nicolas Maduro tvrdi da je prva državna kriptovaluta potpomognuta naftom, pod nazivom “El Petro”

Tijekom proteklih mjeseci Maduro je razgovarao o novom planu gospodarskog oporavka koji uključuje novu politiku cijena benzina koja bi po prvi put u dva desetljeća povećala ultra jeftine cijene plina iz Venezuele.

Plan će olakšati ozbiljnu gospodarsku krizu koja je također devalvirala državnu valutu i približiti državnu valutu bolivar prema Petro-u.

Maduro tvrdi da će kriptovaluta Petro ojačati svoj nedavno najavljen plan gospodarske obnove i  “revolucionirati” globalnu ekonomiju kriptovaluta novim oblikom trgovine, financija i monetarne razmjene.

Službena javna prodaja Petra – koja kaže kako je poduprta naftom, prirodnim plinom, dijamantima i zlatom – započet će 5. studenoga, rekao je Maduro.

Prema riječima vlasti u Venezueli, “Petro je instrument konsolidacije gospodarske stabilnosti i financijske neovisnosti Venezuele, zajedno s ambicioznom i globalnom vizijom za stvaranje slobodnijeg, uravnoteženijeg i pravednijeg međunarodnog financijskog sustava”.

Samo nekoliko mjeseci nakon što je Maduro prvi put objavio ideju izdavanje kriptovalute Petro koja ima temelj u nafti, SAD su u ožujku zabranile trgovanje Venezuele sa SAD-om u bilo kojoj digitalnoj valuti, novcem ili tokenom koje je izdala Venezuela.

Stručnjaci i analitičari su skeptični da će venezuelanska kriptovaluta biti poduprta naftom i mineralima.

“Reakcija iz zajednice kriptovaluta bila je mješavina sumornosti i bijesa” – izjavio je Alex Tapscott iz instituta Blockchain Research Institute BBC-u .

Prema Tapscotu, uopće nema nikakvih dokaza koji podupiru tvrdnju Venezuele koja kaže da se njezina nova kriptovaluta Petro temeljena na nafti.

“Postoje vrlo malo tehničkih informacija o tome” – rekao je BBC-u, dodavši kako pokretanje valute Petro zamagljuje značajniji razvoj u venecuelanskoj ekonomiji.

Trgovina bitcoinima u bolivarima je skočila od početka godine kako su ljudi pokušavajući zadržati vrijednost svog novca usred inflacije koja se godišnje trenutno kreće na 13.860 posto, prema procjenama MMF-a.

NoviSvjetskiPoredak.com

Bolivijski predsjednik Evo Morales, koji je bio prvi južnoamerikanac koji je izbacio Rothschildove banke iz svoje zemlje, sada je proglasio Izrael “terorističkom državom” zbog brutalnog nasilja u pojasu Gaze i na području Bliskog Istoka

Očekuje se da će i ostale južnoameričke zemlje slijediti taj stav, nakon što su Brazil, Čile, Ekvador i Peru opozvali svoje veleposlanike iz Izraela zbog krvoprolića na palestinskom prosvjedu.

Izraelski građani sada moraju dobiti vizu prije putovanja u Boliviju, prema dnevniku La Rasonu. Izrael se sada smatra zemljom “skupine 3″, što znači da se zahtjevi za vizu moraju pregledati od strane Nacionalne uprave za migracije.

„Drugim riječima mi smo ih proglasili (Izrael) terorističkom državom” – izvijestio je navodno za Pagina Siete predsjednik Morales.

“Izrael ne poštuje načela ili svrhu povelje Ujedinjenih naroda niti Opću deklaraciju o ljudskim pravima” – rekao je Morales, prema dnevniku Pagina Siete.

Nakon razbijanja diplomatskih odnosa sa židovskom državom 2009. godine, predsjednik Morales je nazvao Izraelovo postupanje prema Palestincima “genocidom.”

Bolivija je 2016. godine postala prva zemlja Južne Amerike koja je izbacila Rothschildove banke iz svoje zemlje, a predsjednik Evo Morales je najavio da Bolivija više neće odgovarati na pritisak ili financijsku ucjenu američke vlade ili međunarodnih bankarskih institucija pod kontrolom Rothschilda.

Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka u SAD-u glavni su igrači svjetskog gospodarskog krajolika od njihovog stvaranja 1944. godine.

Te međunarodne bankarske organizacije, koje privatno kontrolira zloglasna bankarska obitelj Rothschild, prvo prisile nacije da dereguliraju njihov financijski sektor, dopuštajući privatnim bankama da pljačkaju njihovo gospodarstvo.

Nakon što su vlade prisiljene obnoviti svoj narušeni financijski sektor, MMF ili Svjetska banka uspostavljaju paket kredita koje u tajnosti izdaju državni središnji bankari i ministri financija koji potkopavaju njihov nacionalni suverenitet i prisiljavaju ih da usvoje politike štednje koje štete radnicima, obiteljima i okolišu.

Bolivija je postala prva južnoamerička zemlja koja je odbacila taj zloglasni plan i postala mudra. Oni su naporno radili na dobivanju financijske samostalnosti i sada su u procesu izbacivanja banaka kontroliranih od strane Rothschilda iz svoje zemlje, čime se njihov glas čuo i na međunarodnoj pozornici.

Prije nego što je Evo Morales preuzeo dužnost predsjednika, Bolivija je patila od utjecaja nametnute štednju i privatizaciju od strane MMF-a i Svjetske banke koje su iskoristile njihove građane i sredstva.
 
NoviSvjetskiPoredak.com