Kroz ljudsku povijest i na svim područjima, jedna stvar ostaje konstantna: Sve što smatramo sigurnim, sve će se promijeniti

Da se otkriju nove ideje i rastjeraju stare, u znanosti, zdravstvu, ili bilo kojem drugom području, uvijek će postojati oštar otpor.

Kad je ljudski um bombardiran, godinama, s podacima i uvjerenjima sustava koji tvrdi: „ovo je istina”, uvijek je teško prihvatiti nove perspektive nove informacije koje ukazuje na drugi smjer.

Jedan od tih područja dramatičnih promjena je područje zdravlja, i kako na to svijet danas gleda, kao modernu revoluciju u zdravlju.

Sa stopom bolesti koja je u porastu dosljedno svake godine, ljudi su mnogo više svjesniji zdravlja nego što su bili prije.

Naša moderna prehrambena industrija je razotkrivena – kako ona pravi hranu, što stavlja u nju, što se raspršuje na njoj, i odakle dolazi – i to su postale bitne informacija za modernog potrošača.

Ispostavilo se da vladine organizacije kojima bi trebali vjerovati u svezi sigurnosti naše hrane nisu toliko zabrinute nakon svega, a to ne čudi s obzirom da velike korporacije, kao što su Monsanto, na primjer, diktiraju mnoge vladinie politike koje se koriste da se reguliraju zakoni.

Sve naše smjernice koje oblikuju našu percepciju pravilnu prehranu dolaze iz znanosti koji je regulirana od strane velikih prehrambenih i farmaceutskih tvrtki. Kao rezultat toga, mi smo zavedeni i pogrešno naučeni u školama i kao potrošači, a korporativni pokušaji da se potkopaju istraživanja sada muče recenziranu znanost.

Gdje možete dobili potreban protein?

Kada nekoga pitate zašto jede meso ili zašto je meso toliko važno, prvi odgovor koji im padne na pamet vjerojatno će biti „protein”, argument koji leži u tome da ga jedemo u velikim količinama već tisućama godina.

Pa, istina je da mi ne znamo to sa sigurnošću. Novi podaci koji su se pojavili ponukali su neke stručnjake da vjeruju da su naši preci bili gotovo svi vegetarijanci.

Naime, nedavna studija objavljena od strane tima arheologa u Europi otkrila je da neandertalci iz Španjolske zapravo nisu uopće jeli meso.

Dakle, temeljeći naše trenutno ponašanje u prehrani na ideji da su „stvari uvijek bili takve” može zapravo biti potpuno pogrešna, unatoč činjenici da je to opće prihvaćen konsenzus javnosti. No, stvari se mijenjaju.

Dio tog razmišljanja ne samo da dolazi iz proučavanja arheologije i naše moderne prehrambene industrije; ono dolazi od današnje znanosti, koja je otkrila da protein životinjskog podrijetla teži stvoriti kiselo stanje u tijelu poznato kao metabolička acidoze.

Metabolička acidoza se događa kada tijelo proizvodi previše kiseline i postaje vrlo kiselo.

To nije dobro, pogotovo kad razmislite o činjenici da mnogi stručnjaci upozoravaju na kiselo tijelo, i vjeruju da  alkalna dijeta zapravo može uspješno liječiti rak.

Ova vrsta stanja također može rezultirati zatajenjem jetre, rakom, napadajima, ili dužim nedostatkom kisika od šoka, zatajenjem srca ili teškom anemijom.

Metabolička acidoza prisiljava tijelo da kompenzira to stanje izlučivanjem kalcija iz kostiju kako bi neutralizirala povećanu kiselost.

Tijekom vremena, sve to može imati ozbiljne i štetne učinke na zdravlje kostiju, a istraživanja su ovo i pokazala. Znanost nam govori da narodi s brojnim slučajevima prijeloma kuka i osteoporoze imaju vrlo visok unos kalcija.

S obzirom na ovu povezanost, kao i činjenica da protein životinjskog podrijetla uzrokuje metaboličku acidozu, izlučivanje kalcija iz kostiju – je u izravnoj suprotnosti s onim što mliječna industrija nama reklamira. lako je vidjeti da smo zavedeni, ako samo malo istražimo.
 

 
„Kada usporedimo ovaj veliki unos proteina, unos mliječnih proizvoda niske masnoće, sa npr. rakom prostate, odnos je sličan kao i kod pušenja cigareta i raka pluća.” – Dr. Colin Campbell

Ako vam netko kaže: „treba mi protein”, i to je razlog zašto oni jedu meso, oni bi mogli biti veoma dezinformirani. Objasnite im da im nije potreban protein ​​iz mesa da budu zdravi; u stvari, to je potpuno suprotno, dok je biljna bjelančevina, prema mnogima, zdravija alternativa.

Prema dr. Deepak Bhattu, profesoru sa Harvard Medical School i urednik časopisa Harvard Heart Letter:

„Kada su u pitanju proteini u prehrani, meso nije jedina opcija. Dokazi pokazuju da smanjena konzumacija mesa i povećanje unosa biljne bjelančevina je zdraviji način prehrane. Prehrana s bilo kojom vrstom mesa povećava rizik od srčanih bolesti i raka, u usporedbi s vegetarijanskom prehranom.”

Prema Harvard Medical School: „studije potvrđuju zdravstvene prednosti prehrane bez mesa. Danas, biljna prehrana je priznata kao ne samo nutritivno dostatna, već i kao način da se smanji rizik od mnogih kroničnih bolesti.”

Novija studija provedena od strane istraživača na Harvard Medical School i Massachusetts General Hospital ispitivala je više od 130.000 ljudi tijekom 36 godina, te je pratila bolesti, načina života, prehranu i smrtnost.

Otkrili su da zamjenom između 15g i 19g životinjskih proteina, ekvivalentom jedne kobasice, za mahunarke, leguminoze, orašaste plodovi i druge biljne proteine, značajno možemo smanjuje rizik od prerane smrti. Zamjena jaja za biljne bjelančevine također je dovelo do 19% smanjenja rizika od smrti.

Istraživači su otkrili da je 10% veći unos mesa bio povezana sa 2% većom stopom smrtnosti i 8% većom šansom za smrt od kardiovaskularnih bolesti.

Prehrana na biljnoj bazi može spriječiti preko 60% kroničnih smrtnih bolesti, ali ljudi još uvijek raspravljaju da li je veganstvo sigurna i održiva prehrana zbog masovnog marketinga i dezinformacija.

Kineska studija

Jedan od najopsežnijih studija ikad provedenih na ovoj temi je „The China Study”, koju su proveli Drs. T. Colin Campbell i Thomas Campbell.

Njihovi rezultati su pokazali direktnau korelacija između prehrane i bolesti srca, dijabetesa i raka, dokazujući da kulture koje jedu uglavnom biljnu hranu imaju manje ili čak nemaju uopće slučajeve ove bolesti i da prebacivanjem na biljnu prehranu može uspješno preokrenuti bolesti koje je već uspostavljena u tijelu.

Kineska studija je prepoznata kao najopsežnija prehrambene studija ikada provedena na odnosu između prehrane i bolesti.

Dr. Colin Campbell, glavni autor te studije, ide u detalje uspoređujući prehranu biljnim i životinjskim namirnicama.

U nastavku je informativan video o njegovim nalazima u svezi proteina iz mliječnih proizvoda:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Jeste li čuli za Jane Plant? Ona je profesorica kojoj je dijagnosticiran rak u 42. godini. Kada joj je postavljena dijagnoza, odmah je pomislila da joj je karijera gotova i da će joj se život završiti, u svakom smislu. Međutim, odlučila se boriti

Rak se kod Jane vratio 4 puta prije nego što ga se riješila potpuno.

Ono što je pomnog da se Jane riješi ove grozne napasti je potpuna promjena prehrane i načina života. Kada je postala bolesna i kada joj je dijagnosticirana prvi put, njen muž je radio u Kini. Počeo je praviti istraživanja o raku i shvatio da veoma mali broj ljudi boluje od njega u Kini. Otkrio je da oni imaju poseban način prehrane.

Kinezi svoju prehranu baziraju na hrani koja ima vrlo mali broj masnoće, a bogatu vlaknima, koja su vrlo bitna u borbi protiv raka dojke. Također, Kinezi ne jedu mnogo mliječnih proizvoda.

Zaključio je da je to srž problema. Jane je rekla da je, prije nego što joj je dijagnosticiran rak, jela mnogo različitih mliječnih proizvoda.

Evo djela njezine priče:

“Moji prijatelji i kolege iz Kine slali su mi pisma, razglednice i različite biljne prozivode.Oni su pomoću njih izliječili rak, a kada sam vidjela što su mi poslali – smijala sam se. Zaista mi je bilo nevjerojatno da neke od njih me mogu zaštititi, ili izliječiti od raka.

Međutim, stalno sam se pitala: Zašto žene u Kini nemaju rak dojke? Morala sam ovo ispitati detaljnije. Potražila sam pomoć znanstvenika jer sam željela da dobijem logično objašnjenje.

Radili smo dugo na istraživanju, kada je netko od nas dobio ideju: “Kinezi ne jedu mliječne proizvode!”

Prilično smo bili šokirani otkrićem, ali smo u isto vrijeme bili vrlo uzbuđeni. Kockice su se počele slagati. Počela sam razmišljati o svojim bliskim prijateljima Kinezima, koji su vjerovali da je mlijeko samo za bebe. O svom kolegi, koji je uvijek ljubazno odbijao moje ponude za tečaj iz poznavanja sireva, kao i o brojnim ljudima koji ne mogu tolerirati mlijeko.

Nisam mogla sjetiti nikoga iz Kine tko koristi mliječne ili kravlje proizvode kako bi nahranili svoje bebe. Naime, Kinezi su se uvijek čudili našem pretjeranom zanimanju za mlijeko i mliječne proizvode.

Otkrili smo da je mlijeko glavni uzrok svih alergija, a više od 70 posto svjetske populacije ne može probaviti mliječni šećer, laktozu.

Prije nego što mi je postavljena dijagnoza raka dojke, konzumirala sam dosta mliječnih proizvoda; jogurt, obrano mlijeko, i nemasni sir, a to je bio moj glavni izvor proteina.

Tijekom kemoterapije koju sam dobila za peti put kada mi se vratio rak, morala sam konzumirati i organski jogurt kako bi pomogao probavu i podržao razvoj dobrih bakterija u crijevima.

Ipak, otkrila sam da je 1989. godine, jogurt povezivan s rakom jajnika. Dr. Daniel Kramer s Harvarda pregledao je stotine žena s rakom jajnika i osmislio svoju prehranu.

Zbog toga sam odustala od mliječnih proizvoda u potpunosti, uključujući mlijeko, jogurt, maslac, i sve vrste mliječnih proizvoda.

Odjednom, otkrila sam da su brojni proizvodi koje svakodnevno koristimo, kao što kolači, keksi, juha iz vrećice, soja, maslina i suncokretovo uljae, margarin, prepuni mliječnih proizvoda u nekom obliku.

Predložila sam doktoru ovu dijetu, i za samo nekoliko dana, moja kvrga se smanjila! Poslije dva tjedna, završila sam kemoterapiju i nisam koristila ništa od mliječnih proizvoda. Kvrga me počela svrbiti, zatim je omekšala, a onda se smanjila.

Šest tjedana bez mliječnih proizvoda, počela sam prakticiranje meditacije za jedan sat dnevno, i iz vedra neba, osjetila sam da mi je kvrga nestala. Pitala sam muža da mi pomogne, ali ni on nije bio u stanju naći ništa.

U bolnici su mi kasnije isto rekli. Nisu mogli naći kvrgu.

Specijalist je bio zapanjen ovim otkrićem, ali kada sam objasnila svoj tretman, on je bio prilično skeptičan. Ipak, danas, čuo sam da on koristi mape smrtnosti od raka u svojim predavanjima, pa čak i savjetuje pacijentima da izbjegavaju mliječne proizvode.

Sa ove točke gledišta, razumijem odnos između raka dojke i mliječnih proizvoda kao što sam shvatila vezu između raka pluća i pušenja.

Čvrsto vjerujem da je moje otkriće pomoglo da izliječim rak dojke, održavati ravnotežu mog hormonalnog sustava, kao i zdravlje mojih grudi.

Možda će vam biti teško povjerovati da takva prirodna supstanca kao mlijeko zapravo može dovesti do takvih zdravstvenih problema, ali ne zaboravite da sam živi dokaz za to. “

Pogledajte video:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(kurir.rs)

Dermatolog je otkrio i što on točno radi da bi imao zdravu, lijepu i mladoliku kožu, a zatim su mu se pridružile i druge kolege

“Unatoč uvriježenom mišljenju, genetika samo 20 posto utječe na način na koji starimo. Čak 80 posto utjecaja na našu kožu ima način na koji živimo poput pušenja, izlaganja suncu, a osobito prehrane, koja je presudna”, otkrio je dermatolog Nitu Nirdosh i izazvao kaos.

On je otkrio kakva prehrana je ključna za mladoliku i zdravu kožu – za doručak redovito pije svježe cijeđeni sok od rajčice, a često jede i ciklu, lubenicu, integralna riža, mrkvu, piletinu, jaja, ribu i dosta povrća.

“Ne jedem slatkiše i ne pijem kavu, ne jedem prerađene ugljikohidrate i ne grickam ništa između obroka. Ne jedem nakon 19 sati, jer je organizmu potrebno vrijeme da oslobodi hormone koji usporavaju starenje, a ako jedete kasno, organizam će osloboditi inzulin koji ima negativan utjecaj na kožu”, ispričao je Nirdosh.

Nakon njegove izjave, priključile su mu se i druge kolege iz ove sfere i iznijele svoje iskreno mišljenje, piše Daily Mail.

Šta nikako ne bi trebalo jesti

“Prehrani bogata šećerom i visokim glikemijskim indeksom ugljikohidrata poput kruha i slatkiša, dokazano povećava rizik od upala u organizmu, što dovodi do toga da koža brže stari”, kaže dermatolog Stefani Williams.

Istraživanje objavljeno u časopisu British Journal of Dermatology otkrilo je da starenje kože uslijed raspada kolagena i stanjivanja kože obično počinje oko 35-te godine života.

Naime, kada razina šećera u krvi neprestano varira između visokog i niskog, što se javlja zbog šećera i ugljikohidrata, molekule šećera se trajno vežu za proteine, uključujući kolagen u koži.

“Posljedica toga jest da tkiva gube elastičnost, pa koža počinje visiti, a bore se pojavljuju rano”, kaže Williams i otkriva da se njezina prehrana sastoji od bobičastog voća, ribe, mesa, jaja, voća i povrća.

“Raznovrsna prehrana je važna jer su koži potrebne različite vrste antioksidansa. Ponekad uživam iu čokoladi, ali onoj koja sadrži 85 posto kakaa, koji potiče proizvodnju kolagena. Nikada ne jedem slatkiše, prženu hranu, škrob i žitarice”, istakla je liječnica.

Sa druge strane, profesor Nikolas Lov, dermatolog iz Londona, dodaje da šećer, slatkiši, mliječni proizvodi i nerafinirani ugljikohidrati dokazano povećavaju rizik od akni, ekcema i psorijaze.

“Da ne bih imao problema s kožom, moja prehrana se sastoji od kuhanih jaja, rajčice, ribe i velike količine zelenog povrća, a meso jedem dva puta tjedno. Izbjegavam alkohol i prezačinjenu hranu, a kavu i čaj pijem kada se ohlade”, ističe on.

Nahranite kožu

Hrana niskog glikemijskog indeksa i izbjegavanje slatkiša pomoći će vašoj koži, slažu se svi dermatolozi. Jedite dosta povrća i proteina koji se nalaze u ribi i piletini, a izbjegavajte slatko tropsko voće. Preporučuju sve vrste bobičastog voća koje sadrži antioksidanse, jer oni pomlađuju kožu.
 
(kurir.rs/uredio:NSP)

Život je mnogo ljepši ako ga živimo punim plućima, zdravo i bez namirnica koje nam ne prijaju, a zdravstveni guru i blogerica Ella Woodward to je i dokazala

Ella Woodward (24) je nakon što joj je dijagnosticirana rijetka bolest izbacila prerađene namirnice, šećer, jaja, meso i mliječne proizvode.

Nakon toga njezin život se promijenio na bolje, a svojim primjerom danas inspirira mnoge koji su u dilemi kada je riječ o ovako radikalnim promjenama.

Iako joj je u početku bilo veoma teško, odlučila je ustrajati u svojoj namjeri i potruditi se da joj jelovnik i bez ovih namirnica bude raznovrsan i dovoljno interesantan.

Nakon nekoliko mjeseci jedenja iste veganske hrane, odlučila je proširiti svoje horizonte, i krenuti malo eksperimentirati. Napravila je blog “Deliciously Ella”, na kojem dijeli svoje recepte i iskustva s drugima.

Ekipa Daily Mail-a posjetila je Ellu i porazgovarala s njom o tome kako započinje dan i kako izgleda njen dnevni meni.

Ovisno o tome kakav me dan očekuje biram i jelovnik. Obično pojedem zobenu kašu s bademovim mlijekom i maslacem, a dodam i neko voće uglavnom borovinicama ili brusnice. Chia sjemenke su također sjajan izbor pogotovo ako žurite – objašnjava Ella.

Kada je ručak u pitanju, Ella priznaje da uglavnom pojede ostatke od prethonog obroka ili od jučerašnjeg dana, ali se također ne ustručava grickati između obroka. Sama pravi mikseve od pahuljica od kokosa, lješnjaka, badema i kaže da joj ovakva užina nevjerojatno prija, al ii dugo drži sitom.

Večera je moj omiljeni obrok i tada obično napravim neki vege gulaš sa smeđim rižom, čilijem, karijem i drugim interesantnim začinima koji se fenomenalno slažu s kokosvim mlijekom, a koje je također vrlo zdravo – ističe Ella.

Kada je riječ o vježbanju, ova mlada blogerica ne forsira sebe da radio no što joj pada teško, već se okreće aktivnostima koje je čine sretnim, a po njoj, ovo je pravi ključ za uspjeh.

Obožavam jogu, pilates, trčanje i utege, pa se trudim da kombiniram te aktivnosti. Nedavno sam pretrčala polumaraton, pa se sada trudim da povećam svoju izdržljivost i da sljedeći put odem do kraja – kaže ona i dodaje da joj fizička aktivnost pomaže da se oslobodi stresa i da je od neprocjenjive važnosti za psihu.

TAJNA PERFEKTNE KOŽE LEŽI U …

Slagala bih kada bih rekla da nema razlog zbog kojeg imam lijepu kožu. Jasno je koliko prehrana utječe na ten, a ja se svakako trudim da koristim samo prirodnu šminku i kozmetiku, a vjerujte mi da to puno znači – objašnjava mlada blogerica.

DANI ZA PROBAVU

Mnogi nutricionisti koji surađuju s poznatim ličnostima kažu da svojim klijentima ne zabranjuju određene namirnice, kao ni brzu hranu, ali naglašavaju da je takav grijeh dozvoljn tek ponekad.

Ipak, Ella ne vjeruje u ovakav koncept, jer kako kaže, ne misli da bi hranu trebalo dovoditi u vezu s krivnjom.

Zdrav način života je divan i zada zaista mnogo više uživate u svmu, to nije nikakva kazna, pa ne mislim ni da bi trebalo imati dane za probavu. I sama sebi dozvoljavam razne slatkiše, ali su i oni zdravi i mahom organskog porijekla – kaže Ella.

DORUČAK SA Chia sjemenkama

- 1 banana 
– 2 žličice čia sjemenki

Uzmite jednu veću zrelu bananu pa je viljuškom ispasirajte. Chia sjemenke prelijte vodom i ostavite oko 15 minuta da nabubre, a zatim ih pomiješajte s bananom i pojedite.
 
(zena.blic.rs/uredio:NSP)

Mnogi ljudi su čuli za “čudesni pH plan” za obnovu i očuvanje zdravlja, ali im je nejasno na što se točno misli i koje namirnice smatraju “kiselima”, a koji se smatraju “alkalnima”

“pH čudo” je ideja koju je razvio istraživač Robert O. Young, i predstavio u svojoj knjizi istog imena 2002.

Young je sugerirao da je prirodni tjelesni pH blago alkalan, ali da moderna prehrana bogata namirnicama ima tendenciju da se dobije kiseli učinak u tijelu.

Namirnice, kao što su prerađeni šećer, mliječni proizvodi, meso, junk food, alkohol i kofein, pomiču tjelesni pH prema kiselom.

Takve namirnice uzrokuju da se kiseli otpad počne skladištiti u tjelesnim organima, proizvodeći razne bolesti, uključujući i rak.

“Fokus u sprečavanju i zaustavljanju razvoja raka mora biti u održavanju alkalnog pH tjelesnih tekućina, i priznanje da je rak sustavno kiselo stanje organizma”, Young je napisao.

Top pet alkalnih supernamirnica

Ne čudi stoga za svakoga tko prati najnovije savjete o prehrani, da najviše alkalnih namirnica su zapravo voće, povrće i uljna hrana, poput avokada, orašastih plodova i maslina. Ove namirnice, bez slučajnosti, također imaju tendenciju da pružaju brojne druge zdravstvene beneficije. Sljedećih pet namirnica se smatraju među najalkalnijim za preporučiti:

KUPUS, osim njegove alkalne prirode, pokazano je da dobar u borbi protiv infekcija i raka. Ako kuhate kupus, obavezno sačuvajte vodu u kojoj ste ga kuhali i koristite ju za juhe, umake, ili čak kao napitak. Za dodatni zdravstveni poticaj, jedite kupus fermentirani u obliku kiselog kupusa (napravite ga kod kuće, ili ga kupite u rashladnom dijelu trgovine).

MASLINOVO ULJE, koje je proslavljeno od strane zagovornika mediteranske prehrane, poznato je da je visoko bogato mononezasićenim masnim kiselinama koje su dobre za srce. Također je visoko bogato vitaminom E, koji je dobar za smanjenje simptoma valunga i može imati koristi za zdravlje srca isto tako.

LANENO SJEME I LANENO ULJE, također je dobilo puno pažnje, uglavnom zbog visokog sadržaja omega 3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline, za koje se misli da su previše rijetke u zapadnoj prehrani, su povezane sa smanjenjem kolesterola i krvnog tlaka, među ostalim pogodnostima. Laneno sjeme također sadrži puno lignana, koje pomaže u borbi protiv raka i poboljšava funkciju bubrega. Laneno sjeme može jesti cijelo ili samljeveno, no ovo drugo je bolje jer se najbolje absorbiraju hranjive tvari.

DINJE, su nevjerojatno bogate hranjivim tvarima, sadrže visoke razine dijetalnih vlakana, kalija, folne kiseline i vitamina A, B6 i C. One su pokazale da sprječavaju srčani udar i moždani udar, možda pomažući razrijediti krv. Lubenica se također smatra alkalnom hranom.

HELJDA, je relativno rijetka u zapadnoj prehrani, ali djeluje kao vrlo učinkovita zamjena za pšenicu kod onih koji pokušavaju smanjiti njezin unos. Heljda se pokazala da je dobra u spriječavanju infarkta i olakšati nelagodu zbog hemoroida i proširenih vena.

Više savjeta za alkalnu dijetu

Ostali alkalne namirnice uključuju: alfalfa-klice, avokado, brokula, prokulice, cvjetača, celer, luk vlasac, krastavac, češnjak, grejp, mahune, grašak, poriluk, limuna i limete, zelena salata, proso, luk, peršin, kruške, bundeva, rotkvice, sjemenke sezama i zalijepite (tahini), soja (grah, klice i proizvodi), špinat, rajčica, divlja riža i tikvice.

Prema Youngu, prosječna osobna prehrana se treba sastojati od 80 posto alkalne hrane, poput onih gore navedenih, a samo oko 20 posto kiselih namirnica, kao što su meso, mliječni proizvodi i rafinirani ugljikohidrati. Young također preporučuje potrošnju alkalne vode s pH između 9 i 11, kako bi se otopile kisele otpadne tvari koje su se uskladištile u tijelu tijekom godina prehrane kiselim namirnicama.
 
(preveo:NSP)

Mi smo to već odavno rekli, i ponovit ćemo to reći jednom: način na koji se odnosimo prema životinjama na ovoj planeti je uistinu srceparajuć

Može se činiti da je lakše jednostavno ignorirati te užase kojim se tretiraju ta stvorenja, ali neznanje nije odgovor.

Kada je u pitanju uzgajanje životinja za klanje – nešto što se događa s milijardama životinja svake godine – riječ ‘zastrašujuće’ je blaga riječ.

Većina ljudi ni ne želi znati o uvjetima u kojima je njihovo meso bilo uzgajano, ali to je odgovornost svakog i svatko od nas mora biti obavješten.

Bacanje više svjetla na našu “modernu” prehrambenu industriju može pomoći promijeniti ovaj sustav i potaknuti druge da traže zdravije i ekološki opcije.

Ispod je video kojeg je objavila Erin Janus, aktivistica za prava životinja i zaštite okoliša koja radi na podizanju svijesti što se tiče raznih pitanja.

U svom novom svideu ona iznosi velike činjenice o modernoj mliječnoj industriji.

Pogledajte video, ako možete do kraja:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(preveo:mag.A.B./uredio:NSP)

Jednom mladiću, prije desetak godina, dijagnosticirali su rak u trećoj fazi razvoja. On je odbio uobičajenu kemoterapiju i pokušao se izliječiti zdravom hranom

Predstavljamo vam njegov recept za salatu, za koju tvrdi da ubija rak.

Chris Wark, saznao je da ima rak 2003. godine. Bio je na operaciji, a nakon toga je trebalo je ići na kemoterapiju, ali on je to odbio. Umjesto toga, odlučio je da se posveti zdravoj prehrani. Sada je 100 posto zdrav!

Nakon što je počeo zdravo se hraniti, pokušao je unositi u organizam što više enzima, minerala i vitamina. Kaže da su cijeđeni sokovi od voća i povrća najbolji načini da snabdijeva organizam svim potrebnim nutrijentima.

Povrće, biljke i sjemenke su glavni sastojci njegove salate protiv raka. On izbjegava jesti meso i mliječne proizvode i tvrdi da je ova salata nešto najzdravije što postoji.

Povrće s tamnim listovima, poput špinata, nevjerovatno je bogato antioksidansima, koji mogu zaustaviti slobodne radikale da naude organizmu.

On također tvrdi da organizam luči različite enzime za probavu voća i povrća i da zato te namirnice treba jesti posebno.

Salata protiv raka:

Sastojci: špinat, gljive, crveni luk, tikvice, bundeva, paprika, brokula, celer, crveni kupus, avokado, alfalfa klice – mogu se dodati također pšenične, sjemenke suncokreta, bademi, klice slanutka, klice “indijskog graha”, klice crvene ili zelene leće, kiseli kupus.

Preljev: ekstradevičansko maslinovo ulje, jabučni ocat.

Začini: origano, bijeli luk u prahu, curry, aleva paprika.

Kako se priprema ova salata pogledajte u videu. DOBAR TEK, HRANA JE LIJEK!

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(nezavisne.com,youtube/uredio:nsp)

Zamislite da je lako nagovoriti ljubitelje mesa da zamijene svoj životni stil sveždera s vegetarijanskim. Što bi takva promjena značila za Zemljin okoliš i za 7 milijardi ljudi koji žive na njoj?

Danas kad globalna populacija dostiže broj od 7 milijardi stanovnika, nevjerojatno je važno da počnemo misliti na sve ljude i njihovu djecu koja će jesti tijekom ovog stoljeća, a i sljedećih. Lanjsko izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (eng. Food and Agriculture Organisation) navelo je da je mesna industrija jedna od najvećih prijetnji okolišu jer čini 14,5% svih emisija stakleničkih plinova koje emitira čovjek.

Taj broj sve više će se povećavati jer razvijene zemlje razvijaju i uspostavljaju održive ekonomije, zbog čega će si ljudi moći priuštiti skuplju, mesnatiju prehranu ako to žele.

Dok postoje neuspješni napori privlačenja ljubitelja mesa k bezmesnim proizvodima, poput novog veggie burgera, te ljubitelje mliječnih proizvoda k proizvodima bez mlijeka, poput novog umjetnog mlijeka, kako bi se smanjilo iskorištavanje zemlje, zagađenje i otpad, ljudi koji vole životinjske proizvode neće tako lako odustati od njih.

No, što ako odustanu? Što ako bi nekako svi na svijetu prestali jesti meso? Kako bi svijet tada izgledao?

Jedan znanstveni tim upitao se upravo to, te su 2009. godine počele nicati brojne vizije vegeterijanskog svijeta. Znanstvenici nizozemske Agencije za okoliš, u radu objavljenom u časopisu Climate Change, zaključili su da, kada bi svi na svijetu sutra prešli na vegeterijanstvo ili veganstvo, do 2050. godine emisije ugljika povezane s poljoprivrednom industrijom smanjile bi se za 17%, emisije metana za 24% i emisije dušikovog oksida za 21%. Emisije stakleničkih plinova također bi se značajno smanjile.

Također, ta poboljšanja koštala bi nas mnogo manje nego slične redukcije kojima se koristimo sada, poput poreza na ugljik i poticanja čistih, obnovljivih izvora energije. Ipak, odricanje od mesa ne bi samo odjednom zaustavilo globalno zatopljenje, no možda bi bilo jedno od prvih koraka k tome.

Još jedna pozitivna strana jest da bi s manje stoke, problem infekcija otpornih na antibiotike bio mnogo manje ozbiljan. Zbog načina na koje se uzgajaju životinje (često u vrlo bliskim pregradama), farmeri čine sve što je u njihovoj moći da spriječe bilo kakvu infekciju koja bi mogla naškoditi njihovoj stoci. A antibiotici ne samo da preventiraju bolest, već i potiču rast, zbog kojeg je stoka vrijednija. No, ovako nešto u konačnici ne pomaže ljudima na duge staze. Centar SAD-a za kontrolu i prevenciju bolesti kaže: „Mnogi antibiotici koji se koriste na životinjama nepotrebni su i neprimjereni te prijete sveopćoj sigurnosti.”

Manje zagađenje i smanjenje infekcija su dobre vijesti. No, jedan nizozemski tim pod vodstvom klimatologa Elke Stehfesta nije uzeo u obzir ukupno zdravlje svih tih ljudi koji bi odjednom prestali jesti meso, te koliki bi to bio financijski teret za zdravstvene sustave diljem svijeta.

„U ovom slučaju ignorirali smo sve moguće socioekonomske implikacije, poput efekata na promjenu zdravlja ili BDP ili broj populacije. Nismo analizirali agroekonomske posljedice i implikacije promjene prehrane; posljedice poput cijene promjene prehrane, no također porast cijena zemljišta. Cijena prelaska na vegeterijanstvo mogla bi zasjeniti dobrobiti istog”, objašnjava tim.

Također, tu je i ekonomski aspekt mesne industrije koja zarađuje pozamašnu svotu – mesna industrija iznosi 1,4% ukupnog svjetskog BDP-a i zapošljava 1,3 milijarde ljudi (od toga 987 milijuna siromašnih). Kad bi mesna industrija nestala preko noći, ti siromašni ljudi morali bi pronaći drugi izvor zarade.

Također je pretpostavka da bi cijeli svijet novopečenih vegeterijanaca s radošću jeo koje god sezonsko voće i povrće. No, kada bi netko zaželio šparoge izvan sezone, uzgoj šparoge pod uvjetima za rast, transport i pohranu diljem svijeta imaju vrlo ozbiljne implikacije na okoliš.

Nikad neće postojati savršeno rješenje koje daje 7 milijardi debelih i sretnih ljudi i minimalnu štetu za okoliš, no ipak možemo kontrolirati koliko mesa jedemo. Ne samo da možemo – moramo. Napokon, procjenjuje se da će populacija do 2050. narasti do 9 milijardi, a mi ćemo morati preuzeti nešto od zemlje namijenjenoj stoci.
 
(znanost.geek.hr/uredio:nsp)

Svinjska mast je godinama nepravedno bila zanemarivana, a ugled su joj umanjile tvrdnje kako njen sastav narušava ljudsko zdravlje

Ali, posljednja istraživanja idu u prilog masti. Štoviše, smatra se da je čak i zdrava za tijelo. Naravno, kao i sa svim ostalim, s mašću ne treba pretjerivati, ali svakako zaslužuje biti dijelom svakog kućanstva baš kao u vremenima naših baka i djedova.

Ovo su prednosti masti:

Po svom sastavu svinjska mast je 40% zasićena masnoća dok je, primjerice, kokosovo ulje 85% zasićena mast. Većinu monozasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, zdrava masna kiselina koja koristi radu srca i koja je povezana s nižom razinom lošeg kolesterola.

U svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego u maslacu.

Svinjska mast ima visoku točku vrenja. Točnije, svoju strukturu ne mijenja prilikom zagrijavanja iznad 250 stupnjeva Celzijusa.

Stoga, namirnice pržene u svinjskoj masti apsorbiraju manje štetnih radikala koji se u slučaju drugih topljivih namirnica, poput maslaca, povećavaju prženjem.

Naravno, konzumacija pržene hrane u većim količinama se ne preporuča, ali kada to i činite posegnite za dobrom starom masti.

Masnoće iz masti imaju sve prednosti te je dokazano kako su tijelu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, ali u manjoj količini nego što se kroz prošlost koristila.

Mast sadrži kalorije, ali istraživanja potvrđuju kako je riječ o zasitnoj namirnici koja stvara duži osjećaj sitosti. Prednost je što se masnoće iz masti pretvaraju u energiju te pomažu apsorpciji vitamina.

Svinjska mast sadrži kolesterol koji se u tijelu, pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcija.

Izgleda da su naše bake i djedovi, ipak, znali što rade.

Svinjska mast opet u igri! 

Na listi “opasne” hrane sada su šećeri, bijela brašna i sol. Doručkujete li voće bez masti koje će razgraditi vitamine, niste na dobitku

Zdravlje srca i krvnih žila nije povezano s mastima koje konzumiramo! Koliko vam god to nevjerojatno zvučalo, tabue o uzročno-posljedičnoj vezi između koronarnih bolesti i masne hrane ruši nova studija Britanske zaklade za srce koja je objedinila čak 72 istraživanja provedena na uzorku od 600 tisuća ispitanika.

Masti i proteini polako, ali sigurno vraćaju reputaciju zdrave hrane, a glavni krivci za bolesti postaju – ugljikohidrati.

Brašna i šećeri neželjeni

Dr. Rajiv Chowdhury voditelj je dosad najopširnijeg istraživanja, prenosi Business Insider. On objašnjava da su glavni neprijatelji zdravlja bijeli kruh, bijela riža, krumpir, rafinirani šećeri i industrijski obrađene soli…

Apsolutni hit u gastronomiji, uz nedodirljivo mjesto koje na tronu poželjnih masti drži ekstradjevičansko maslinovo ulje, jest svinjska mast. Gledate li na masne kiseline koje sadrži, svinjska mast bolja je od maslaca. Sadrži 60 posto mononezasićenih masti, a te masti povezane su s niskim rizikom od srčanih bolesti. Maslac, za usporedbu, sadrži 45 posto mononezasićenih masti.

Većinu mononezasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, vrlo zdrava masna kiselina koja pomaže radu srca i koja je povezana s manjim razinama lošeg LDL kolesterola.

Masti koristimo u svakodnevnoj prehrani i one su, nakon ugljikohidrata, najvažniji izvor energije za organizam i važan izvor vitamina A, D, E i K jer su to vitamini topivi u mastima.

Među tabue također svrstava podjelu na dobre i loše masti

Postoji dobar i loš unos masti. Loš je ako nam se glavnina prehrane temelji na zasićenim mastima poput masnog mesa, maslaca, hidrogeniziranih masti i slično, dok su puno prihvatljivija maslinova ulja, biljna ulja bogata omega-3 masnim kiselinama te masti iz plave ribe i orašastog voća. Uravnotežimo li unos dobrih i loših masti i ako one ne prelaze 30 posto dnevne energije dobivene kroz masnoću, postižemo prehrambenu ravnotežu unosa masti..

Želimo li konzumirati samo namirnice iz kojih se dobivaju dobre masti, moramo paziti da koristimo što je više moguće biljne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama, kao što su to maslinovo, suncokretovo, repičino i sojino ulje, avokado, masline i orašasto voće.

Također, barem tri puta tjedno trebalo bi konzumirati ribu zbog izvora omega-3 masnih kiselina. Smanjimo li ukupne masnoće i životinjske masti koje jedemo – masno meso, svinjetinu, punomasne mliječne proizvode i drugo – regulirat ćemo kolesterol. Nutricionistica objašnjava da pravilan odabir masti mjesto u prehrani ima već u prvom dnevnom obroku.
 
(dnevno.rs,vecernji.hr/uredio:nsp)

Određene promjene u našim navikama u prehrani značajno može smanjiti kiselost u organizmu, a da se pritom osjećate i izgledate mnogo bolje

Vrijeme je da primijenite alkalnu detoksikaciju koja podrazumijeva smanjenu količinu kisele hrane, a povećate unos alkalne hrane.

Balans pH vrijednosti u našem tijelu je ključ života. pH vrijednost određuje koliko je nešto kiselo ili alkalno, a naša krv treba održati pH blago alkalnom da bismo bili zdravi.

Ako želite primijeniti alkalnu detoksikaciju, morat ćete postepeno izbacite proteine ​​životinjskog podrijetla.

Nema mesa, nema jaja, bez sira, mlijeka ili bilo kakvog mliječnog prozvoda.

Također, treba odbaciti i bilo kakvu vrstu žitarica kao što su zob, proso, quinoa, pšenica, ječam i riža.

Morat ćete usvojite naviku prehrane s više svježeg povrća i voća uključujući mnogo zelene salate.

Alkalna detoksikacija je zasnovana na zdravoj prirodnoj prehrani, a vi ćete morati smanjiti dnevni unos masti.

Kao i u svakom programu detoksikacije, morat ćete uključiti mnogo vode, zelene sokove i počeli izbjegavati prerađenu hranu, alkoholna pića, kofein, nikotin i šećer.

Počet ćete se osjećate automatski bolje i uklonit sve loše simptome izazvane neizbalansiranom pH vrijednošću. Ovakav način prehrane će također smanjiti količinu kalorija i masti koje jedete svaki dan, što dovodi do gubitka težine. Primijetit ćete ukupan gubitak tjelesne masti, imat ćete više energije, bolju mentalnu jasnoću i bolju koncentraciju, a vaš ten će se sijati.

Primjeri alkalne hrane:

• Alge
• Peršin
• Papaja
• Naranče
• Špinat
• Limun
• Orasi
• Repa
• Zelena salata
• Biljni i voćni sokovi

Ova detox dijeta bi trebala trajati od 1 do 5 dana ovisno o osobe. Slušajte svoj organizam, on zna koliko može.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio:nsp)