Mađarska ekonomija izgubila je gotovo 8 milijardi dolara zbog ograničenja izvoza u Rusiju nametnutog od strane Bruxellesa kao dio sankcija protiv Moskve, izjavio je ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto

Ministar je rekao da članice bloka trebaju održati konzultacije o tome koliko su uspješne mjere sankcija, koje su bile uvedene protiv Moskve već u 2014. godini.

To je legitimno pitanje, budući da su sankcije nanijele znatnu štetu mađarskoj ekonomiji, kazao je on u intervjuu ruskom kanalu Russia-24.

Szijjarto je istaknuo da je Mađarska bila ranije drugi najveći ruski trgovinski partner, ali je pala na 12. mjesto. Zapravo, mađarske tvrtke su izgubile gotovo 8 milijardi dolara usred ograničenja izvoza.

Bruxelles je uveo teške restriktivne mjere prije četiri godine zbog navodne uključenosti Rusije u sukob u istočnoj Ukrajini i ponovnog ujedinjenja s Krimom.

Sankcije su usmjerene na financijske, energetske i obrambene sektore Rusije, zajedno s nekim vladinim dužnosnicima, poslovnim ljudima i javnim osobama.

Moskva se osvetila nametanjem embarga na poljoprivredne proizvode, hranu i sirovine zemljama koje su se pridružile sankcijama. Od tada su obje strane proširile mjere.

Ranije ovog mjeseca, ministar vanjskih poslova Mađarske pozvao je EU da se uključi u dijalog i iskrenu i izravnu raspravu po pitanju sankcija.

“Pogledajmo stvari je li to pomoglo europskim gospodarstvima, bilo da je pomoglo ruskom gospodarstvu ili da li je to pomoglo uništiti rusko gospodarstvo, i da li je pomoglo provesti sporazume Minska, i tako dalje…” – rekao je Szijjarto.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Riječ je o sankciji koja dosad nije nikad bila primijenjena

Četiri kontroverzna zakona o pravosuđu, koje poljska vlada proteklih dana ubrzano gura kroz parlament, izvela su tisuće prosvjednika na ulice Varšave, a jučer su i natjerali i europske povjerenike da uime EU zaprijete Poljskoj aktiviranjem zloglasnog članka europskog ugovora koji se smatra “nuklearnom opcijom” i nikad dosad nije aktiviran protiv ijedne države članice.

Zloglasni članak 7.

S obzirom na posljednje događaje, jako se približavamo aktiviranju članka 7. – rekao je potpredsjednik EK Frans Timmermans nakon rasprave na kolegiju europskih povjerenika, gdje je izražena “ozbiljna zabrinutost” zbog četiriju zakona koji bi imali “znatan negativan učinak na neovisnost pravosuđa” i “povećali bi sistemsku opasnost za vladavinu prava u Poljskoj”.

Članak 7. Ugovora o funkcioniranju EU dopušta, kao krajnju mjeru kažnjavanja, privremeno oduzimanje prava glasa nekoj državi članici unutar Vijeća EU. Komisija je jučer samo zaprijetila, iako je to učinila najotvorenije dosad, ali ako se zaista odluči pokrenuti članak 7., to će značiti da traži izjašnjavanje Vijeća EU.

A to onda znači da bi se na testu našlo i novopečeno svrstavanje Hrvatske uz Poljsku kroz inicijativu Tri mora: u tom bi slučaju Vlada, koja zastupa Hrvatsku u Vijeću EU, morala odlučiti je li joj važnije svrstavanje uz Poljsku kroz inicijativu koju gura predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović ili zaštita vladavine prava u EU na način na koji bi to shvaćale Europska komisija i države članice predvođene Njemačkom.

Dođe li do odlučivanja o sankcijama protiv Poljske, za odluku će biti dovoljna kvalificirana većina, što znači da se može izglasati i uz protivljenje Poljske ili njezine saveznice i suputnice na putu prema neliberalnoj demokraciji, Mađarske. Poljska je na putu koji EU ocjenjuje kao narušavanje vladavine prava još otkako je euroskeptična stranka Pravo i pravda ostvarila apsolutnu pobjedu na parlamentarnim izborima krajem 2015. godine.

No, dok je Bruxelles u početku pokušavao riješiti nesuglasice kroz tihu diplomaciju i dijalog, poljska je vlada nastavila s mjerama usmjerenim protiv neovisnosti pravosuđa i medija, a sve je eskaliralo ovih dana zbog zakonskih promjena koje bi omogućile vladi da politički imenuje i kontrolira suce Vrhovnog suda.

Sporni paket zakona

Sporan je paket od četiri zakona, od kojih su tri već prošla parlament, jedan je stupio na snagu, dva čekaju potpis predsjednika Andrzeja Dude, a o jednom parlament još raspravlja. Od nedjelje traju prosvjedi tisuća Poljaka na ulicama protiv mjera koje doživljavaju kao “uvođenje diktature”, “raspuštanje” vladavine prava i brisanje podjele između izvršne i sudske vlasti.
 
(vecernji.hr)