Prosječna starost do koje primaju mirovinu iznosi 79,5 godina, pri čemu žene u prosjeku mirovinu primaju do 81,8 godina starosti, a muškarci do 77,1

Zbog produljenja životnog vijeka njemački umirovljenici sve dulje primaju mirovinu, u prosjeku 19,6 godina, što je dvostruko više nego početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća, priopćio je u četvrtak Njemački mirovinski sustav.

„Samo unutar posljednjih 20 godina prosječna duljina razdoblja tijekom kojeg traje mirovinski status produljila se za 3,6 godina“, rekao je za agenciju Dpa predsjednik Njemačkog mirovinskog sustava Alexander Gunkel, koji je dodao kako je glavni razlog za produljenje ovog razdoblja produljen životni vijek njemačkih građana.

Prosječna starost do koje primaju mirovinu iznosi 79,5 godina, pri čemu žene u prosjeku mirovinu primaju do 81,8 godina starosti, a muškarci do 77,1.

Posljedica ovog trenda je pojačani pritisak na blagajne mirovinskog osiguranja, koji će se sljedećih godina dodatno povećati kada se očekuje pojačani odlazak u mirovinu pripadnika tzv. baby boom generacije.

Stoga političari, u čemu prednjači demokršćanska Unija CDU/CSU, već godinama traže povišenje starosne granice za odlazak u mirovinu i nakon napunjene 67. godine starosti.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), koja bi s Unijom mogla formirati vladajuću koaliciju, zalaže se za uvođenje tzv. solidarne mirovine koja bi smanjila velike razlike u visini mirovina.

U prosjeku najviše mirovine primaju državni službenici, a najmanje osobe koje su tijekom radnog vijeka često prekidale radni odnos, što u natprosječnoj mjeri pogađa žene.
 
(vecernji.hr)

Dr. Slavko Kulić, poznati ekonomist i sociolog, je u jednom gostovanju u emisiji NU2 nacrtao grafički prikaz kretanja ekonomije u Hrvatskoj i šire. Dno na grafu je bilo 2020. godine, no kako vidimo u političkoj i ekonomskoj sferi, dno će se pomaknuti vrlo vjerojatno za još 10 godina

Od 2019. stižu manje mirovine, a tek slijedi borba “prsa o prsa”. Mirovinski sustav je ekonomski i socijalni problem za čije rješenje nije dovoljna samo preformulacija izračuna mirovina unutar Programa konvergencije, kojeg je vlada donijela u okviru Europskog semestra. Mirovinski sustav zahtijeva temeljitu reformu koja će problem sagledati strukturno i sustavno.

Ako imate manje od 55 godina, onda imate i za 27 posto manju mirovinu

Prema Programu konvergencije 2017.-2020. koji je usvojen 27. travnja 2017., svi oni koji imaju manje od 55 godina, odnosno koji su rođeni 1962. godine i ranije, primat će mirovinu manju za 27 posto. To je zato što im se izuzima dodatak na mirovinu. To povlašteno pravo ostaje samo starijima od 55 godina kojima se isplaćuje mirovina iz I. stupa.

Dakle, 27 posto dodatka ukida se svima onima koji su obveznici I. i II. stupa. Prvi umirovljenici koji spadaju u tu kategoriju, a osjetit će tu nepravdu su umirovljenice koje 2019. godine mogu steći uvjete za prijevremenu mirovinu.

1.452 052 zaposlenih (osiguranika) financira 1.232 897 umirovljenika. Razlika se sve više stapa.

Mirovinski sustav je marginaliziran jer većina zaposlenih (osiguranika) nisu svjesni svoje bruto plaće koju im poslodavac isplaćuje, niti važnosti brige za mirovinu jednog dana. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u travnju 2017. je evidentirano 1.232.897 umirovljenika. Prosječna mirovina je iznosila 2.452,36 kuna. Valja naglasiti da skoro 100.000 umirovljenika prima prosječnu mirovinu od 232,21 kune, što je ispod svake granice dostojanstva. Najveće mirovine prima 2.871 umirovljenik, i to prosječno u iznosu od 8.985,88 kuna.

Visina mirovina

Međutim, od negdje se mirovine moraju financirati. Postavlja se pitanje koliki je broj osiguranika koji financiraju mirovinski sustav? Odgovor je da 1.452.052 osiguranika financira 1.232 897 umirovljenika. Razlika je to od samo 219.155 u korist osiguranika. Jasno je da nam uskoro slijedi borba “prsa o prsa”, odnosno na jednog zaposlenog će doći jedan umirovljenik (omjer 1:1).

Raste broj umirovljenika, a problem dodatno akceleriraju negativan priraštaj, iseljavanje te dulji životni vijek

Podaci koji dodatno akceleriraju taj negativan trend omjera zaposlenih (osiguranika) i umirovljenika su negativan prirodni priraštaj, ekonomski motivirana iseljavanja i produljenje životnoga vijeka stanovništva. Idemo redom.

Negativan prirast stanovništva, odnosno pad broja stanovnika, u 2016. je iznosio 17.500 stanovnika. Nadalje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske je u 2016. iselilo oko 20.000 stanovnika. Demografi neslužbeno smatraju da je taj broj i tri puta veći.

Produljenje životnog vijeka samo je dodatno otežavajući faktor za mirovinski sustav jer produljenjem životnog vijeka imamo i veći broj umirovljenika. Smatra se da će se do 2060. godine životni vijek stanovništva povećati za 6-7 godina. U Hrvatskoj konstantno raste broj umirovljenika, što se može iščitati i iz grafa.

8,6 posto stanovništva je u mirovini

Prema podacima iz 2016., oko 28,6 posto stanovništva je u mirovini. Rashodi za mirovine iznose oko 38 milijardi kuna. Od toga čak 15 milijardi kuna deficitarno financiramo iz poreznih prihoda, budući da mirovinski doprinos za dva obvezna stupa nije dovoljan.

Ukupni mirovinski izdaci čine više od 10 posto BDP-a. Sve je jasnije da se alarm pali. Potrebno je čim prije ući u temeljitu mirovinsku reformu. S razlogom se postavlja pitanje vodi li netko na praktičan način brigu o ovakvim negativnim trendovima. Nužne su vrlo nepopularne mjere koje će osigurati financijsku održivost sustava na dugi rok.

Centar za javne politike i ekonomske analize predlaže sljedeći, krajnje nužni pa i nepopularni smjer mirovinske reforme:

1. Ukidanje prijevremenih mirovina
2. Povećanje starosne granice za umirovljenje žena sa 62 na 65 godina i kratkoročno izjednačavanje dobi s muškarcima
3. Povećanje praga za ulazak u mirovinu na 67 godina za muškarce i žene u sljedećih maksimalno 5 godina
4. Aktivno provoditi politiku vraćanja umirovljenika na tržište rada
5. Ukidanje povlaštenih izračuna mirovina koje su u prosjeku i do 80 posto veće od regularnih
6. Poticati mirovine onima koji odlaze u mirovinu kasnije nego što steknu zakonske uvjete

Naravno, problem mirovinskog sustava je najbolje rješavati na njegovu izvoru, a to je tržište rada. Zalaganje za ekonomski rast kroz nisko, odnosno proporcionalno porezno i regulatorno opterećenje dovest će do većeg broja investicija i zapošljavanja. Poduzetnička inicijativa će moći lakše stvarati vrijednosti uz slobodno tržište. Veći broj zaposlenih vodi do bolje krvne slike mirovinskog sustava, što će onda jamčiti i njegovu dugoročnu održivost.
 
(index.hr)

Najgore tek dolazi, čekaju nas kolaps mirovinskog sustava i ulični nemiri

Zagrebačko kino bilo je jedno od 17 europskih kina u kojima je nedavno održana istovremena projekcija dokumentarnog filma “Prognostičar” o kontroverznom ekonomskom analitičaru Martin A. Armstrongu koji je do zapanjujućih detalja predvidio sve globalne financijske krize od 1987. godine naovamo, a koji tvrdi da upravo danas počinje nova velika kriza, koja će se odraziti na vrijednost američkog dolara, ali i na čitavu ekonomiju SAD-a i njen utjecaj u svijetu.

Nakon projekcije publika u svih 17 kina iz osam europskih zemalja u izravnom je prijenosu gledala gostovanje Martina A. Armstronga u Ateni, odakle je odgovarao na pitanja koja mu je publika slala putem Facebooka. Mnoge, pogotovo Grke, zanimalo je što će se dogoditi s Eurozonom.

Bježite odande. Što prije izađete, prije ćete se oporaviti – rezolutno je odgovorio Armstrong, koji je bio jedan od stručnjaka s kojima su se idejni tvorci eura konzultirali u trenucima stvaranja nove valute. Armstrong tvrdi da ih je tada neuspješno odgovarao od načina na koji su krenuli u stvaranje europske ekonomske unije.

Već je tada bilo jasno da će se državni dugovi sručiti na glavu zemljama poput Grčke, koji su ih morali konvertirati u eure, prilagođavati tečajeve… Upozoravao sam da se prvo moraju urediti državni dugovi, a onda ići u stvaranje nove valute, no u Bruxellesu su mi rekli da narod nikad ne bi glasao za takve mjere, dok uvođenje zajedničke valute implicira određeni optimizam kojem će se ljudi prikloniti – prisjetio se Armstrong, koji je svojedobno bio jedan od najutjecajnijih konzultanata na svijetu, no zamjerio se financijskom establišmentu nakon što je počeo javno prokazivati zakulisne igre poput one u kojoj je, kako tvrdi, klan američkih bankara nakon propalog financijskog pogodovanja na ruskom tržištu ucjenjivao ruskog predsjednika Borisa Jeljcina i posredno doveo Putina na vlast.

Kad je Reaganova administracija kroz grupu G5 1985. godine pripremala intervenciju u globalno tržište valuta, bio sam jedan od 35 stručnjaka koje su teatralno pozvali na konzultacije o tome kako “spasiti svijet”.

Došao sam s nekim konkretnim prijedlozima, oni su to poslušali, rekli da je mojih 15 minuta isteklo i na koncu u povijesnom dokumentu potpisanom u hotelu Plaza objavili vlastite, unaprijed donesene zaključke. Na sličan sam način 2012. godine upozoravao na katastrofu sa švicarskim frankom, ali njihovi političari su se sa mnom također samo formalno konzultirali. Morate razumjeti da vlade u sprezi s krupnim kapitalom ne rade ništa protiv vlastitog interesa.

Na papiru stoji da su se konzultirali sa stručnjacima, no ekonomske analize koje naručuju i obilno plaćaju unaprijed su namještene. To su pravila po kojima igraš ili ispadaš iz igre – tvrdi Armstrong, koji je proveo 11 godina u američkom zatvoru, u slučaju koji mnogi danas smatraju namještenim, a u kojem je bio optužen za financijske malverzacije po tzv. Ponzijevoj shemi.

Radi se o zabranjenom modelu poslovanja u koji je potrebno stalno dovoditi nove investitore, u protivnom se sistem raspada.

Tražili tajnu formulu

Armstrong je 1999. godine optužen da je u suradnji s Republic New York Bank na taj način s američkim investitorima poslovao u Japanu, što je izazvalo velik skandal u financijskim krugovima. Određene sumnje u istinitost optužbi počele su se javljati kad je novinarima bilo apsolutno zabranjeno praćenje bilo kojeg dijela sudskog procesa, a jedino na čemu je sudac uporno inzistirao bilo je da Armstrong preda prastari laptop na kojem se nalazio softver koji mu je omogućio predviđanje budućih financijskih kriza.

Armstrong je odbijao predati matematičku formulu koju je stvorio, koja bi u krivim rukama mogla biti zloupotrijebljena, zbog čega su mu rekordnih sedam godina produljivali zatvorsku kaznu na račun “nepoštovanja suda”. Na koncu je priznao krivnju i odslužio još pet godina zatvora za financijsku prijevaru, no laptop s “magičnom formulom” nikad nije predao vlastima.

Čitavo to vrijeme na njegovu hard disku netaknute su stajale prognoze koje su se, dok je Armstrong robijao, jedna po jedna počele obistinjavati: pad vrijednosti američkih dionica, financijska kriza i dokapitaliziranje propalih banaka, kriza eurozone koja se najsnažnije osjetila u Grčkoj…

Gledajući film “Prognostičar” i slušajući Armstrongovo predavanje, sve djeluje kao jedna velika teorija zavjere, gledatelj sumnja, pita se je li moguće da jedan čovjek ima toliki uvid u kretanja globalne ekonomije, no brojni moćnici koji su se oko Armstronga okupljali, od Margaret Thatcher do najvećih brokera s Wall Streeta, govori da se radi o čovjeku s barem određenom dozom ozbiljnog kredibiliteta.

Armstrong redovito na svojim web-stranicama objavljuje analize i nove ekonomske procjene, uključujući zloguko proročanstvo da će se upravo danas, 1. listopada, pokrenuti nova velika financijska kriza koja bi ovaj put trebala zahvatiti Sjedinjene Američke Države, poljuljati vrijednost dolara te smanjiti utjecaj američke vanjske politike.

Gledajući njegove dugoročne prognoze, globalna dominacija SAD-a u idućih bi 70 godina trebala potpuno nestati, dok se kao novi igrači, iako i sami s velikim problemima koji ih čekaju, javljaju azijske zemlje.

Europu, tvrdi Armstrong, u skoroj budućnosti očekuju veliki klasni nemiri koji bi mogli redefinirati društvena uređenja zemalja Starog kontinenta.

Govoriti babilonski

Dok ekonomija cvate, nitko se ne buni. Uništi ekonomiju i dolaze nemiri, ratovi… Europska politika štednje usmjerena je protiv naroda i prijeti novom radikalizacijom. Situacija me na trenutke podsjeća na onu u Njemačkoj nakon Prvog svjetskog rata, a ne zaboravite da je ona proizvela Hitlera – kaže Armstrong upozoravajući da se Europljani, za razliku od Amerikanaca u doba Velike depresije, snažno oslanja na ideju da će se država brinuti za njih u trenucima nemoći pa predviđa da će slom mirovinskog sustava biti jedan od okidača društvenih previranja.

Snažnije nego ikad prije nameće se koncept nacionalnog duga koji je čisto pogodovanje bankarima i prisiljavanje novih generacija na otplaćivanje zajmova na koje nisu pristali. A sama država ponaša se po Ponzijevoj shemi, oporezujući mlade kako bi financirala starije i zapravo nikada ne vraćajući vlastite dugove. No sada kada nacije stare više nema dovoljno novih “investitora” koji bi isplaćivali starije generacije “ulagača” u sustav. Kad ljudi u 65. godini života shvate da njihovih mirovina nema, nastat će kaos. U Europi očekujem da će se to dogoditi 2017. godine. Kad Europljani shvate da su opljačkani, porast će broj samoubojstava, ljudi će izaći na ulice, vlade će padati. Sve vlasti u povijesti tako su propale. Da nisu, danas bismo svi govorili babilonski – poantira Armstrong.

Europska unija propada identično kao stara Grčka

Model ekonomske pouzdanosti koji je Armstrong godinama razvijao i prema kojem se ravna predviđajući buduće oscilacije globalne ekonomije temeljen je na ciklusima krize i blagostanja koji se ponavljaju već tisućama godina, od kad je traga prvog kovanog novca.

Zanimljivo je da večeras sjedimo u Ateni, simbolu kolapsa eurozone, jer na identičan je način tekla krivulja rasta moći i velikog sloma stare Grčke u periodu od 455. do 404. godine prije Krista. Ja nisam mag ni prorok, samo sam pedantno u računalo unio sve što sam naučio o tokovima novca i robnih dobara. Svoj model prvo sam testirao na prošlim događajima, a potom za predviđanje budućih, u čemu sam uspio – tvrdi Martin A. Armstrong, na čije se nove prognoze oslanjaju brojni investitori.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vecernji.hr,youtube/uredio:nsp)