Svjetski poznatu firmu za proizvodnju prehrambenih proizvoda, njemački Dr. Oetker u posljednje vrijeme potresa velika afera, pa se ova kompanija nalazi u fokusu medijskih izvještavanja u Njemačkoj

Naime, jedno je istraživanje pokazalo kako je u 14 od 26 ukupno testiranih proizvoda kompanije Dr. Oetker pronađeno štetno mineralno ulje, opasno za ljudsko zdravlje.

Istraživanje je proveo njemački magazin Öko-Test, a na stranici njemačkog magazina Restaurant-reporter.de, objavljena je priča o tome kako je mineralno ulje pronađeno kod 14 u ukupno 26 testiranih Dr. Oetkerovih proizvoda.

Mineralna ulja su ulja koja potječu od nafte, ugljena ili škriljevaca, a sastoje se od ugljikovodonika. Koriste se u petrohemiji, kao goriva i kao sredstva za podmazivanje.

“Mineralna ulja sadrže zasićene ugljikovodonike koji imaju taložnu osobinu, a u pitanju su spojevi koje se zadržavaju u jetri i limfnim čvorovima i mogu ostaviti posljedice na ljudsko zdravlje. Mineralna ulja se koriste u svakoj prehrambenoj industriji za podmazivanje mašina, ali ona ni u kom slučaju ne bi smjela dolaziti u kontakt sa proizvodima i biti njihov sastavni dio”, pojašnjava za Klix.ba Esma Žuna-Zjajo, dipl. ing. prehrambene tehnologije.

Iz kompanije Dr. Oetker priznaju grešku

Iz kompanije Dr. Oetker u Njemačkoj priznaju kako je u njihovim proizvodima pronađena mineralna ulja zasićenih ugljikovodonika (MOSH), no upozoravaju kako se ne radi o aromatskim ugljikovodicima (MOAH) koji su štetni za zdravlje.

Dodaju i kako trenutno ne postoje nikakvi zakonom propisani limiti za sadržaj mineralnih ulja zasićenih ugljikovodika (MOSH), te do sada postoji tek nacrt zakonodavstva u Njemačkoj, napominjući kako se rezultati uveliko razlikuju u ovisnosti od laboratorija.

“Pretpostavljamo da unos nije uslijedio preko ambalaže koja sadrži reciklirani papir. Izvore unosa treba u prvom redu tražiti u sirovinama i strojnim uljima na bazi ugljikovodonika koji se u lancu isporuke/proizvodnje možda upotrebljavaju, a čije je korištenje dopušteno u prehrambenoj industriji (tzv. H1 ulja)”, ističe za Klix.ba Olaf Cordts, menadžer kompanije Dr. Oetker u Njemačkoj i dodaje kako se njihova kompanija trenutno bavi ispitivanjem uzoka kako bi mogli provesti ciljane mjere radi daljnjeg smanjenja potencijalnih ostataka mineralnog ulja.

“Sadržaj mineralnih ulja u prehrambenim proizvodima je nepoželjan, te ga treba minimizirati koliko god je to tehnički moguće. Međutim, uz pretpostavku da se konzumiraju u okviru uobičajenih prehrambenih navika, ona ne predstavljaju akutni problem za sigurnost prehrambenih proizvoda”, navode iz Dr. Oetkera i dodaju kako se kod ispitanih proizvoda gotovo isključivo radi o poluproizvodima.

“Dodavanjem daljnjih sastojaka, te termičkom obradom (kuhanje, pečenje) se ostaci u za konzumaciju pripremljenom proizvodu smanjuju na zanemarivu količinu koja ne predstavlja nikakvo opterećenje za ljudsko tijelo”, navode iz ove kompanije i dodaju kako su već poduzeli veliki broj mjera kako bi smanjili opterećenja mješavinama mineralnih ulja.

“Žao nam je što je zbog ovoga možda nastala nesigurnost, ali istovremeno garantiramo kvalitet i sigurnost. Želimo još jednom istaknuti da su svi Dr. Oetker proizvodi besprijekorni i zdravstveno ispravni, te da se mogu stavljati u promet i konzumirati”, poručuju iz ove kompanije.

Roba iz EU sumnjivog kvaliteta i niskih cijena?

Esma Žuna-Zjajo navodi kako se nijedno udruženje za zaštitu potrošača u BiH, kojih u zvaničnom registru, samo u FBiH ima devet, nije oglasilo povodom ovog slučaja.

Članovi Udruženja potrošača Brčko Distrikta su se krajem 2015. godine obratili medijima sa ciljem upozorenja javnosti da je roba iz EU sumnjive kvalitete i niskih cijena, te predstavlja zdravstvenu opasnost za osobe koje konzumiraju ove proizvode. Upozorili su potrošače da vode računa prilikom kupovine i konzumiranja tih proizvoda, te da obavezno čitaju deklaracije proizvoda i informacije o zemlji porijekla.

Esma Žuna-Zjajo navodi kako se moramo zapitati kakvu kontrolu prolazi hrana koja se uvozi u BiH, pogotovo uzevši u obzir da je za izvoz bh. proizvoda u zemlje EU potrebno mnoštvo strogih analiza koje moraju biti prilagođene zakonima i pravilnicima Europske unije.

“Pri ovakvom postojećem stanju, često dolazi do situacija da, ako se u EU proizvede nešto što nije pogodno za probavni sistem stanovnika zapadne Evrope, kao u slučaju afere Dr. Oetker, BiH postaje prodajno mjesto kontaminirane hrane. Uprkos opšteprisutnom stereotipu da sve što se proizvede u Njemačkoj mora biti dobro i kvalitetno, ovaj skandal dokazuje suprotno. Inače, u svim prehrambenim tvornicama širom Europe se prave drugačiji proizvodi za domaće tržište i za tržište EU, a drugačiji za izvoz u zemlje trećeg svijeta.

“Zato dragi sugrađani, ako već ne želite kupovati domaće proizvode kako biste ojačali domaću ekonomiju i kako bi više novca ostajalo u državi, onda bar počnite kupovati domaće proizvode kako ne biste bili kontejnjer u koji EU odlaže svoj otpad”, navodi dipl. ing. prehrambene tehnologije na kraju razgovora.
 

 
(klix.ba,youtube.com/uredio:NSP)