U SAD I KANADI 150 MILIJARDERA IZGUBILO 26,7 MILIJARDI DOLARA

Referendum u Velikom Britaniji izazvao je pravi kaos na tržištu, na kojem je u ponedjeljak 400 najbogatijih ljudi na planeti izgubilo 69,2 milijarde dolara. Ukupni gubici su za dva dana iznosili 196,2 milijarde dolara.

Sada ukupno stanje milijardera dostiglo 3,8 bilijuna dolara, što je smanjenje od 1,8 posto u odnosu na početak godine, navodi Bloomberg.

Tržišna oluja se najjače osjetila u Europi, gdje su 92 najbogatija izgubila 29,4 milijarde dolara, a njihovi dvodnevni gubici iznosili su 81,7 milijardi.

Od kraja prošle godine njihovo stanje se pogoršalo za više od 45,5 milijardi dolara, što je smanjenje od 5,1 posto.

U SAD i Kanadi 150 milijardera izgubilo je 26,7 milijardi dolara, a dvodnevni gubici iznosili su 62,5 milijardi. Pri tome se njihovo stanje od početka godine praktično nije promijenilo, točnije poboljšalo se za 236 milijuna dolara.

Kineski milijarderi su u ponedjeljak izgubili milijardu dolara, a dvodnevni gubici iznosili su pet milijardi dolara. Ove godine njihovo bogatstvo smanjilo se za 7,4 posto, tj. za 18,7 milijardi dolara.

Od europskih milijardera najveće gubitke pretrpjeli su Georg Schaeffler, koji se nalazi na trećem mjestu najbogatijih ljudi u Njemačkoj, i najbogatiji čovjek u Europi Amansio Ortega. Njihovo bogatstvo smanjilo se za 1,9 milijardi, odnosno 1,5 milijardi dolara.

U SAD su zbog Brexit najviše izgubili Bill Gates i Mark Zuckerberg, čije se bogatstvo smanjilo za 1,8 milijardi, odnosno 1,6 milijardi dolara.

Najmanje 69 bogataša uspjelo je zaraditi na turbulencijama. Tako je, primjerice, Takemicu Takezaki, jedan od najbogatijih ljudi u Japanu, uvećao svoje bogatstvo za 579,3 milijuna dolara. Još jedan Japanac, Tadashi Janai, zaradio je 552 milijuna.

Devetnaest milijardera s Bloomberg liste samo u ponedjeljak zaradilo je više od 100 milijuna dolara.

Inače, 25 najbogatijih obitelji SAD – čije se zajedničko bogatstvo procjenjuje na 722 milijarde dolara – “osiromašilo” je od prošle godine za 11 milijardi dolara.

Najviše: obitelj Walton koja drži lanac hipermarketa Walmart. Potom: braća Charles David Koch koji su većinski vlasnici korporacije Koch Industries.
 
(fakti.org)

Visoka koncentracija štednje unutar malog broja štediša! 20% najbogatijih štediša drži čak 94% štednje u bankama

Hrvatska ima 150 tisuća građana koji su potpuno neokrznuti krizom i čije se bogatstvo stalno povećava. U ožujku 2014. svaki od njih u prosjeku je imao u banci otprilike milijun kuna ušteđevine, a kasniji podaci pokazuju da se ta štednja samo povećavala!

S druge strane spektra nalazi se 320 tisuća blokiranih građana, od čega je 140.000 blokirano jer nema 2-10 tisuća kuna da bi platili dugove.

Visoka koncentracija štednje unutar malog broja štediša pokazuje da su nejednakosti u zemlji puno veće nego što su pokazivale dosadašnje analize koje su mjerile nejednakosti na osnovi redovnih primanja građana.

Za milijun kn 13 godina rada

U najnovijoj analizi Financijske stabilnosti kojom se, inače, proučava utjecaj različitih zbivanja na stabilnost banaka, HNB je prvi put pokušao izračunati utjecaj koncentracije štednje na bankarske rizike, koristeći podatke s kraja prvog tromjesečja 2014. godine.

HNB nam tako otkriva da 20% najbogatijih štediša drži čak 94% štednje u bankama. Inače, oročenu štednju u bankama imalo je tada 742.000 građana, no analiza je pokazala da je čak 130 milijardi kuna depozita, od 138 milijardi kuna koliko je tada bilo oročeno, glasilo na 150 tisuća najbogatijih.

Nakon što su izdvojili za naše prilike ekstremne vrijednosti štednje, analitičari središnje banke došli su do zaključka da prosječna oročena štednja nešto više od pola milijuna građana iznosi 56 tisuća kuna. Njihova ušteđevina odgovara protuvrijednosti deset prosječnih mjesečnih plaća, dok za milijun kuna štednje treba raditi 13 godina.

Zanimljivo je da je uz 138 milijardi kuna oročene štednje, u to vrijeme na računima građana bilo i 17 milijardi neoročene štednje te 18 milijardi kuna transakcijskog novca, kojim se pokrivaju redovni troškovi. Od 3 milijuna vlasnika računa u bankama, 2,2 milijuna su “transakcijski” na koje sjedaju plaće i mirovine, a oročenu štednju ima točno 742.728 hrvatskih građana.

Hrvatska narodna banka zaključila je da analizirani podaci ukazuju na visoku koncentraciju sustava jer se Ginijev koeficijent kreće u rasponu od 0,73 do 0,89. Što je Ginijev koeficijent bliži brojci jedan, to pokazuje veću nejednakost unutar promatrane skupine, u ovom slučaju veću koncentraciju štednje u manjoj grupi ljudi. Ima banaka kod kojih je koeficijent 1, što znači da ovise o sudbini i ponašanju malog broja štediša. Najnovije europske direktive nalažu da se rizik banaka procjenjuje i po riziku koncentracije depozita.

U Hrvatskoj se dosad Ginijev koeficijent koristio za praćenje dohodovne nejednakosti i on kod nas iznosi 30 posto. Kad bi postojala savršena jednakost, odnosno kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak, tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%. Što je vrijednost bliža 100%, to je dohodovna nejednakost veća.

Dobiveni rezultat od 30 posto smješta nas u skupinu zemalja kod kojih nejednakosti u dohocima nisu jako izražene, odmah ispod skladnih država kao što su Slovačka, Češka i Slovenija. No, koeficijent financijske nejednakosti od 89 posto otkriva da su legalne zarade i dohoci jedno, a financijsko i svako drugo bogatstvo u Hrvatskoj nešto sasvim drugo.

Porez na kamate

Dr. Zdenko Babić sa Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta ističe da zemlje s visokim Ginijevim koeficijentom financijske nejednakosti krasi visok udio sive ekonomije i slabe institucije socijalne države.

Štednja građana trebala bi biti zbroj njihovih dohodaka kroz godine rada umanjena za troškove života. Ako je financijska imovina znatno iznad toga, ta činjenica ukazuje na visok udio sive ekonomije – ističe Babić koji smatra da je jačanje mehanizama socijalne države jedini instrument kojim se vlade mogu koristiti u smanjenju nejednakosti. Hrvatska je lani počela naplaćivati 12% poreza na kamate na štednju, što su mnogi primili s negodovanjem. Štednja je i 2015. nastavila rasti te je potkraj studenoga iznosila 168 milijardi kuna.
 

 
(vecernji.hr/uredio:NSP)

“Svi smo odgajani na televiziji vjerujući da ćemo jednog dana svi bi milijunaši i filmski bogovi i rock zvijezde. Ali nećemo. I mi polako počinjeno shvaćati tu činjenicu. I mi smo vrlo, vrlo ljuti…”

Dvadesete su period u kojemu mladi ljude nauče najviše životnih lekcija koje formiraju njihov karakter, ali i očekivanja. Mijenjaju se prioriteti, raste osjećaj odgovornosti i stvara se određeni životni stil koji mladi ljudi nastoje stvoriti i održati u kasnijem životnom periodu

Prisjetite se ovih važnih spoznaja koje ste naučili u svojim dvadesetima ili, ukoliko ste mlađi, pročitajte savjete iskusnijih.

1. Svjetonazori vam mogu biti izrazito manjkavi i nedovoljno razrađeni

Iako vam se možda čini da u svojim dvadesetima imate jasne stavove o braku, politici i karijeri – oni će se vjerojatno nanovo definirati i značajno promijeniti s godinama i iskustvom.

2. Život je težak i nikada neće biti lakši

Nakon dvadesetih, broj obaveza samo se povećava, često tome proporcionalno rastu i problemi te smetnje koje je nužno rješavati na dnevnoj bazi. Iako biste najradije dan prespavali – ne zaboravite da je to moguće samo u dvadesetima.

3. Za uspjeh je nužno cjeloživotno obrazovanje

Mislite li da ste sa završenim fakultetom završili svoje obrazovanje – prevarili ste se. Ono je tek počelo! Želite li uspješnu karijeru, uistinu je nužno usavršavati se i marljivo raditi na svojim vještinama i novim znanjima, koja su nužna za razvoj karijere.

4. Teško je održati smislenu vezu

Jednom kad prođete dvadesetu vidjet ćete kako je uistinu teško održati smislenu i kvalitetnu ljubavnu vezu. To zahtjeva mnogo truda, odricanja i kompromisa s obje strane – što nije uvijek lako. Isto vrijedi i za prijateljstva. Što ste stariji, to je teže uskladiti svačije potrebe i svjetonazre sa svojima.

5. Svađanje i zamjeranje samo će vas učiniti nesretnima

Želite li manje drame i tjeskobe u životu, prigrlite ovu životnu filozofiju i jednostavno oprostite i ispričajte se kad je takva (ne)prilika.

6. Brze odluke mogu imati trajne posljedice

Odluke nikada, ali nikada ne donosite u afektu! Iako vam se u žaru rasprave čini da ste u pravu, strpite se i pričekajte da se razum uključi. Prespavajte sve odluke koje imaju isključivo djevovanje ili bi vas mogle oštetiti na bilo koji način.

7. Naporan rad nije uvijek na cijeni

Svi vi koji smatrate kako se naporan i težak rad cijeni, znajte da to nije baš uvijek tako. Nagrada će zasigurno doći, ali ne uvijek na tom istom poslu ili kod tih istih ljudi.

8. Uvijek će netko biti “bolji od vas”

U dvadesetima često idealiziramo budućnost i predviđamo savršene verzije nas samih. Međutim, uvijek će postojati oni pametniji, zgodniji, vještiji i snalažljiviji od vas… Želite li biti sretni, prihvatite se sa svim svojim manama i vrlinama te radite na potenciranju svojih vrlina i dobrih strana.

9. Skromnost je vrlina

U dvadesetima još uvijek rade hormoni pa si mnogi daju za pravo predstavljati se superiornijima nego što to uistinu jesu. Međutim, nakon što jednom prođete dvadesete vrijeme je da budete zahvalni na svemu što imate te da shvatite kako se svijet ne vrti oko vas, niti za vas.

10. Nećete doživjeti da je sve “sređeno”

Zaboravite to utopijsko mjesto na kojemu ste mislili da ćete imati sređene financije, biti u sretnom braku, imati skladnu obitelj, divne prijatelje i idealne gospodarske, političke i ekonomske uvjete koji će poticati i ohrabrivati vašu karijeru i životni stil. Uvijek će nešto negdje “faliti” i čim prije se na to naviknete, to bolje.
 
 
(jutarnji/uredio:nsp)