U televizijskom obraćanju povodom prve godišnjice vlade, Aung San Suu Kyi je priznala manjak napretka. “Ukoliko mislite da nisam dovoljno dobra za našu zemlju i narod, i ako netko ili neka organizacija može bolje od nas, mi smo se spremni povući”, kazala je

Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u Mianmaru prošlog mjeseca protiv odluke vlade Daw Aung San Suu Kyi, koja je željela imenovati novi most po imenu svog oca.

Prosvjednici iz etničke skupine Mon, većinskog stanovništva na području južnog Mianmara, njezinu su odluku doživjeli kao uvredu, jer je general Aung San na tom području bio omražen zbog gaženja prava lokalnog stanovništva, kako piše New York Times.

Daw Aung San Suu Kyi (71) je kao dobitnica Nobelove nagrade za mir bila proglašavana heroinom demokracije, ali nakon godinu dana na vlasti sve su glasniji njezini kritičari.

Njezina je stranka izbornom pobjedom okončala više od pola stoljeća vojne diktature i primarni je zadatak njezine vlade bio zaustaviti dugotrajne etničke pobune u zemlji koja okuplja više od stotinu raznih etničkih skupina. No, njezini mirovni napori do sada nisu dali rezultata, a borbe između vladinih snaga i etničkih skupina su se pojačale.

Očekivanja nacije gladne demokracije bila su mnogo veća od dosadašnjih rezultata. Dapače, mnoge je razočarala njezina mlaka reakcija na izvještaje o zločinima koje je vojska počinila nad muslimanskom manjinom Rohingya u zapadnom Mianmaru, gdje su pripadnici vojske počinili ubojstva i silovanja.

Prevladavajući trend ograničavanja slobode govora na internetu (blaćenje nekoga na interentu kažnjivo je s tri godine zatvora) pritom je začudna pojava za vladu koju vodi osoba koja je provela 15 godina u kućnom pritvoru, a usto je i dobitnica nagrade Saharov za slobodu misli.

Aung San Suu Kyi, koju u državi zovu i Daw, što u doslovnom prijevodu znači ‘tetka’, ali je zapravo izraz poštovanja pa se slobodno može prevesti kao ‘dama’ ili ‘gospođa’, očito je svjesna velikog pada potpore u narodu. U televizijskom obraćanju povodom prve godišnjice vladavine, priznala je manjak napretka. “Ukoliko mislite da nisam dovoljno dobra za našu zemlju i narod, i ako netko ili neka organizacija može bolje od nas, mi smo se spremni povući”, kazala je.

Iako njezina stranka ima većinu u parlamentu, ruke su joj vezane ustavom koji je stvorila vojska, a po kojem vojska ima kontrolu nad ključnim ministarstvima i dovoljno mjesta u parlamentu da blokira bilo koji ustavni amandman.

Aung San Suu Kyi po ustavu čak ne može biti predsjednica jer su joj djeca strani državljani. Te je prepreke zaobišla tako što je za sebe osnovala ured državnog savjetnika i proglasila da predsjednik odgovara njoj, a k tome se imenovala i ministricom vanjskih poslova.

Njezin odnos prema vojsci neki doživljavaju kao pokazatelj ‘Stockholmskog sindroma’. Izvještaj UN-a u veljači je utvrdio da je vojska i policija u mianmarskoj državi Rakhine pobila stotine muškaraca, žena i djece, te su zabilježena grupna silovanja žena i djevojčica, a 90 tisuća ljudi otjerano je iz svojih domova.

Svjetski uglednici proglasili su te grozote etničkim čišćenjem, ali Aung San Suu Kyi je u intervjuu za BBC prošlog tjedna kazala da je “etničko čišćenje prejaka riječ za to što se događa”. Blaže se riječi, doduše, nije mogla domisliti.
 
(jutarnji.hr)

Vlada koju predvodi dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi prošli je tjedan najavila da će istražiti informacije o zločinima i masovnim ubojstvima

Mianmarska vojska (bivša vojska Burme) možda je ubila više od 1000 pripadnika muslimanske etničke grupe Rohingya muslimana, izvijestila su dvojica visokih dužnosnika UN-a zaduženih za izbjeglice koji bježe pred nasiljem, dodavši da strahuju kako bi broj smrtno stradalih mogao biti i veći nego što se ranije mislilo.

Dužnosnici iz dviju odvojenih UN-ovih agencija koji su na terenu u Bangladešu, kažu da je u posljednjih nekoliko mjeseci pred nasiljem pobjeglo gotovo 70.000 Rohigya. Kažu i kako strahuju da vanjski svijet nije u potpunosti svjestan težine situacije, odnosno krize u mianmarskoj državi Rakhine.

“Svi tvrde da je ondje ubijeno više stotina ljudi, no to nije točna brojka, radi se o tisućama”, rekao je jedan od UN-ovih dužnosnika, želeći ostati anoniman.

Obojica dužnosnika su u odvojenim intervjuima zaključili da je u posljednja četiri mjeseca ondje više od 1000 ubijenih.

Glasnogovornik mianmarskog predsjedništva Zaw Htay je rekao da je po izvješćima vojnih zapovjednika u operaciji protiv militanata, pripadnika etničke grupe Rohingya ubijeno manje od stotinu ljudi. Kazao je i da su militanti u listopadu napali graničnu policiju.

Na pitanje o podacima UN-ovih dužnosnika po kojima bi broj ubijenih mogao biti veći od 1000 odgovorio je: “Njihove su brojke uvijek puno veće od naših. Morat ćemo provjeriti na licu mjesta.”

Oko 1,1 milijuna Rohingya muslimana, koje mianmarske vlasti odbijaju zvati tim imenom, živi u sjeverozapadnom Mianmaru u uvjetima koji podsjećaju na apartheid.

Mianmar je država u kojoj većinu stanovništva čine budisti (56 milijuna stanovnika), dok muslimani čine oko 5 posto stanovništva, što je oko 2,5 milijuna stanovnika.

Po službenim podacima i izvješćima Ujedinjenih naroda Rohingya muslimani su najugroženija nacionalna manjina u svijetu. Nemaju svoju državu, a prava su im znatno ograničena.

Vlada koju predvodi dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi prošli je tjedan najavila da će istražiti informacije o zločinima i masovnim ubojstvima u posljednjih nekoliko mjeseci.

Dobitnicu Nobela za mir Zapad kritizira jer je neaktivna kada je ovaj problem u pitanju.
 
(jutarnji.hr)

Prema najnovijem izvješću organizacije Germanwatch Indeks Klimatskog Rizika najavljuje u 2015. sve gore vrijeme u Hrvatskoj koja je prema Indeksu najugroženija zemlja na Balkanu

Njemački Indeks globalnog klimatskog rizika je analiza temeljena na jednom od najpouzdanijih setova dostupnih podataka utjecaja ekstremnih vremenskih prilika i povezanih društveno-ekonomskih podataka.

Njemački Indeks Klimatskog Rizika 2015. je 10. izdanje godišnje analize. Njegov cilj je da se kontekstualizira u tijeku internacionalne rasprave o klimatskoj politici – sa stvarnim učincima klime na društvo u proteklih 20 godina.

Međutim, ne smijemo zamijeniti za bodovanje sveobuhvatne klimatske ranjivosti. Indeks predstavlja jedan važan dio u ukupnom poretku, kompliciranijoj slici klimatskih utjecaja i povezanih ranjivosti klime, ali indeks na primjer, ne uzima u obzir važne aspekte kao što su: porast razine mora, topljenje ledenjaka ili više kiselih i toplih mora. Ona se temelji na povijesnim podacima i ne bi se trebala koristiti za linearne projekcije budućih klimatskih promjena.

Naime, ne previše dalekosežne zaključci će biti izvučeni kod političke rasprave oko toga koje zemlje su najosjetljiviji na klimatske promjene. Dakle, važna jeste da pojava jednog ekstremnog događaja se ne može pripisati antropogenim klimatskim promjenama.

Ipak, promjena klime je sve važniji čimbenik promjene izgleda pojave i intenziteta sinteze klimatskih događaja. Istraživanja o klimatskim promjenana sve više rastu, a odgovora nema na pragu.

INDEKS KLIMATSKOG RIZIKA time pokazuje razinu izloženosti i ranjivosti u ekstremnim događajima zemalja koje bi to morale uzeti upozorenje da se pripremiti za češće i / ili teže događaje u budućnosti.

Zbog ograničenosti raspoloživih podataka, posebice dugoročnih komparativnh podataka, uključujući socio-ekonomske podatake, neke male zemalje, poput nekih otočnih država, nisu uključene u ovu analizu.

Još više, podaci samo odraz izravnih utjecaja (izravnih materijalnih gubitaka i smrtnih slučajeva) ekstremnih vremenskih događaja, budući da, primjerice, toplinski valovi – koji su česta pojava u afričkim zemljama – često dovode do znatno jačeg neizravnog utjecaja (npr kao posljedica suša i nestašice hrane). Na kraju, index ne uključuje ukupan broj oboljelih osoba (osim smrtnih slučajeva) jer usporedivost pretraživanje podataka je vrlo ograničena.

Ekstremni vremenski uvjeti su u periodu od 1994. do 2013. godine odnijeli više od 530.000 života, navodi se u najnovijem izvješću organizacije Germanwatch.

Zemlje najpogođenije klimatskim promjenama u tom 20-godišnjem periodu bile su Honduras, Mianmar, Haiti, Nikaragva, Filipini, Bangladeš, Vijetnam, Dominikanska Republika, Gvatemala i Pakistan.

U 2013. godini klimatske promjene najviše su pogodile Filipine, gdje je tajfun Haiyan u studenom prošle godine odnio oko 6.000 života, zatim Kambodžu, Indiju, Meksiko, Sveti Vincent i Grenadini, Pakistan, Laos, Vijetnam, Argentinu i Mozambik.

Prema Indeksu klimatskog rizika (CRI) izračunatom na osnovu podataka o posljedicama ekstremnih vremenskih uvjeta (smrtni slučajevi i materijalna šteta) uzrokovanih klimatskim promjenama u periodu od 1994. do 2013. godine, Hrvatska se nalazi na 42. mjestu. (manje je lošije)

Od susjednih zemalja Italija je najugroženija – nalazi se na 14. mjestu, Slovenija je 49., Mađarska je 58., Bosna i Hercegovina je 89., a Srbija, Crna Gora i Kosovo su zajedno smješteni na 93. mjesto.

Prema CRI gledano samo za 2013. godinu Hrvatska se nalazila na 113. mjestu, Italija je 43., Mađarska 76., Crna Gora 84., Srbija 106., Slovenija 130., a BiH 132.

Znači moramo se pripremiti na buduće ekstremne vremenske uvjete, bili oni prirodni ili umjestno stvoreni, no da će u Hrvatskoj biti još puno poplava, suša, ekstremnih hladnoća i nepredvidivog vremena – može se sa sigurnošću zaključiti.

Izvještaj pročitajte OVDJE.
 
 
(index/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19430"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]