Tranzitni službenici metroa u Los Angeles su se obrušili na “širitelje nogu” i kažnjavat će sve vrste lošeg ponašanja u javnom prijevozu

Praksa sjedenja sa skroz raširenim nogama kako bi nekome zauzeli sjedalo pored vas, sada vas može koštati do 75 dolara.

Najnovija kampanja „Pravila ponašanja u metrou” dolazi nakon vala nekulture ranije ove godine kada je u metrou Los Angelesa izdano upozorenje, oko 3.200 putnika i preko 2000 putnika je izbačeno zbog raznih povreda ponašanja, uključujući zauzimanje prekomjernog prostora, također kao i jelo i piće.

Putnici koji budu uhvaćeni kako rade bilo što od sljedećeg, kaznit će se novčanom kaznom od 75 dolara za svaki prekršaj, nakon čega će biti izbačeni iz vlaka ili autobusa:

- Jesti, piti, pušiti
– Puštati glasno glazbu;
– Smetati drugima;
– Nesređeno i nepristojno ponašanje;
– Stavljanje žvakaćih guma na sjedala;
– Dangubljenje;
– Neimanje karte za vožnju;
– Zauzimanje više od jednog mjesta ili blokiranje vrata;
– Vožnja biciklom ili skateboardom na stanici.

Putnici koji počine prekršaj treće, četvrte i pete točke se mogu suočiti sa zabranom putovanja javnim prijevozom od 30 do 90 dana, rekli su dužnosnici.

To nije prvi put da Metro pokušva naučiti svoje putnike boljim načinima ponašanja: U 2003. godini, agencija je izradile karte „Pravila ponašanja u metrou” kojima su se igrala djeca u školama u LA-a.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Čitateljima je rečeno da se pripreme za potencijalni rat

Uz napetost između Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje koje su još jednom u porastu, dvije najveće britanske novine upozoravaju građane u Velikoj Britaniji kako se pripremaju za nuklearni rat.

“Metro” i “Sun” su objavili članke, savjetujući javnost o mjerama koje treba poduzeti u slučaju “Trećeg svjetskog rata”.

“Sun” primjećuje da “Vlada Velike Britanije sada radi na novom sustavu upozorenja za pripremu Britanaca zbog užasa nuklearnog rata”, prije nego su savjetovali Britance da naprave komplet preppers zaliha za hitne slučajeve i otkriju gdje im se nalazi najbliže nuklearno sklonište.

Članak također savjetuje ljude što učiniti tijekom i nakon nuklearne eksplozije i kako izbjeći nuklearne posljedice.

Članak u Metrou upućuje na smjernice Ministarstva domovinske sigurnosti o tome “kako reagirati u nuklearnom napadu”, dodajući: “Moglo bi biti vrijedno upoznati se s tim.”

“Ulazak u nuklearne bunkere su vaša najbolja šansa za preživljavanje, možda pronalaženje podruma ili spuštanje na razinu podzemne željeznice”, navodi se u članku.

Dvije novine imaju značajnu cirkulaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu. Metro je najveći dnevni list sa tiražom oko 1,5 milijuna dnevno. Sun je na drugom mjestu sa cirkulacijom od oko 1,47 milijuna primjeraka dnevno.

Metro je besplatan novinski list koji se distribuira na prometnim mrežama u Londonu i drugim većim gradovima.

Činjenica da dvije najčitanije novine u Velikoj Britaniji govore ljudima da pronađu svoje najbliže nuklearne bunkere je pomalo zbunjujuće, usprkos bezbrojnih lažnih alarma oko Sjeverne Koreje.

Predsjednik Donald Trump je jučer upozorio Kim Jon-un da će ga “požar i bijes” ispuniti ako Sjeverna Koreja i dalje bude prijetila Sjedinjenim Državama.

Sjeverna Koreja je odgovorila prijetnjom preventivnim vojnim napadima na teritorij SAD-a na Pacifički Guam, obećavši da će “pretvoriti američko kopno u kazalište nuklearnog rata”.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ova teroristička akcija je naglasila stalnu ranjivost mekih ciljeva na jednostavne ali učinkovite napade – kao i spremnost i sposobnost militanata u Zapadnoj Europi da preuzmu akciju

Za većinu Europljana, opasnost od terorizma je postala dio svakodnevnog života, a dugoročni učinci briselske tragedije će utjecati na same temelje Europske unije, navodi u svojoj analizi američka agencija Stratfor.

Eksplozije u Bruxellesu su upečatljiv podsjetnik teškoća prilikom sprječavanja napada protiv mekih meta. Za razliku od tvrdih ciljeva, koji zahtijevaju da napadači koriste velike timove operativaca, sa složenim planovima napada, ili velikim eksplozivnim napravama, meke mete planerima napada daju pogodnost da ih jedan operativac ili mali tim mogu napasti više puta, s jednostavnim planom.

Pored toga, napadi protiv ciljeva koji pripadaju prometnoj infrastrukturi, kao što su stanice metroa i aerodromi, omogućuju napadačima ubiti veliki broj ljudi, i privuku značajnu pažnju medija. Teroristi zato već dugo na meti imaju površine izvan aerodromskih sektora sigurnosti. Primjerice, militantna palestinska grupa poznata kao Abu Nidal je izvršila napad na šaltere za prodaju karata u Rimu i Beču u prosincu 1985.

U srpnju 2002. naoružani teororista je izvršio napad na šaltere na aerodromu u Los Angelesu. U bombaškom napadu na moskovski aerodrom Domodedovo 2011. godine je ubijeno 35 osoba, a ozlijeđeno više od 160. Čekaonice koje nisu pokrivene sigurnosnim mjerama obično mogu donijeti znatan broj potencijalnih žrtava, koje mogu biti napadnute bez potrebe da se oružje provlači pored sigurnosnih provjera.

To je razlog zašto putnici trebaju smanjiti vrijeme koje provode na “mekoj” strani aerodroma. Napadi u Bruxellesu su se desili nakon uhićenja Salaha Abdeslam, preživjelog člana stanice koja je izvršila napade u Parizu u studenom prošle godine.

Oni su bili jednostavni, ali učinkoviti, dijelom zbog toga što su usmjereni na ljude usredotočene na ograničenom prostoru – optimalno mjesto da se postigne veliki broj žrtava sa malo eksploziva.

Ciljanje prodajnog šaltera Amerikan Airlinesa bilo je sasvim simbolično, što ukazuje da se vjerojatno pokušalo da među žrtvama bude i američkih građana.

Krvoproliće u Bruxellesu se dogodilo u vrijeme kada se Europska unija još uvijek oporavlja od pariških napada u studenom i pokušava riješiti izbjegličku krizu, i što je još važnije, u trenutku kada nacionalističke snage unutar EU preispituju njene ključne principe, uključujući režim slobodnog kretanja i Schengenski sporazum. Atmosfera straha i sumnje koja će sigurno slijediti ovu tragediju će samo pogoršati europsku društvenu, političku i ekonomsku krizu.

Prvi ishod napada će biti novi krug rasprava u vezi graničnih kontrola u EU, posebno onih unutar Schengenske zone. Schengenski sporazum se našao na udaru na početku migrantske krize početkom 2015. godine.

Pariški napadi su pojačali kontroverze, naročito zbog toga što su počinitelji prešli granicu Francuske i Belgije bez kontrole. Shodno tome, Francuska i druge zemlje su pojačale svoje granične kontrole. Europska komisija je zatražila da se sve granične kontrole u Schengenskoj zoni prekinu do kraja 2016. Međutim, najnoviji napadi – i mogućnost da će ih biti još – učinit će to vrlo teškim.

Nekoliko vlada u zapadnoj Europi će vjerojatno uskoro obznaniti nove zakone u području nacionalne sigurnosti, poboljšati kontrolu nad borcima koji se vraćaju iz sukoba na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi, i poboljšati razmjenu obavještajnih podataka sa svojim susjedima.

Članice EU će nastaviti razgovore kako je najbolje boriti se protiv terorizma u inozemstvu, u problematičnim zemljama kao što su Libija i Sirija. Europljani će postati spremni pojačati sudjelovanje u koaliciji protiv Islamske države, eventualno s dopremom više oružja i obukom za iračku vojsku i kurdske militante. Vjerojatno je povećanje broja borbenih zrakoplova i sudjelovanja u NATO misijama za nadzor u Turskoj.

Još jedna žrtva napada može biti nedavno donešen, a slab sporazum između Turske i Europske unije, koji bi trebao ograničiti dolazak azilanata u Europu.

Obnovljena svijest o opasnosti od terorizma među državama članicama EU će staviti fokus na vanjske granice Unije, i vjerojatno opravdati dublju suradnju s Turskom.

Ali, napadi također mogu ponovo zapaliti anti-muslimanske osjećaje u Europi i povećati zahtjeve građana vladama EU da ne odobre bezvizni režim za turske državljane – što je ključni uvjet Ankare za suradnju o pitanjima migranata. Anti-muslimanska osjećaje također mogu dovesti do jače potpore nacionalističkim strankama diljem kontinenta.

Francuska Nacionalna fronta već dobiva značajnu podršku u izbornim anketama. U Njemačkoj, anti-imigracijska Alternativa za Njemačku je nedavno dosegla rekordan rezultat na regionalnim izborima, i trenutno je treća najpopularnija stranka u zemlji. I Francuska i Njemačka će održati opće izbore 2017. godine, a glasovanje će se odvijati u uvjetima imigracijske krize i više terorističkih napada.

U oba slučaja, mainstream stranke će biti pod izbornim pritiskom svojih nacionalističkih rivala, zbog čega će najvjerojatnije usvojiti neke elemente programa nacionalističkih stranaka. Isto se može očekivati ​​iu drugim sjevernoeuropske zemljama poput Nizozemske ili Švedske, koje također imaju relativno jake nacionalističke pokrete.

Političke stranke i grupe koje žele Velika Britanija napustiti Europsku uniju također mogu iskoristiti terorističke napade da opravdaju jače udaljavanje od kontinenta.

Na kraju, briselski napadi će ugroziti i europske ekonomije, mada vjerojatno samo za kratko vrijeme. Za većinu Europljana, opasnost od terorizma je postala dio svakodnevnog života. Izvan nacionalne politike i gospodarstva, dugoročni učinci ovih napada će utjecati na same temelje Europske unije.
 
(stratfor.com/uredio:NSP)