Kad je Centar za zdravstvenu ekologiju objavio ove rezultate testiranja koji pokazuju da kompanija Pepsi namjerno prikriva prisutnost visoke razine 4-Metilimidazola u svojim popularnim bezalkoholnih pića u 2013. godini, Pepsi je odbio potvrditi prisutnost tog spoja u svojim pića i činjenicu da je spoj opasan

4-Metilimidazol je spoj koji nastaje u proizvodnji karamel boje, koja je kancerogena. Riječ je o kemijskoj supstanci koja se javlja pri termičkoj obradi karamela u procesu bojanja ovih sokova koju je Kalifornija 2012. godine stavila na popis kancerogenih tvari. U SAD-u pod sastojici piše samo “karamel boja”

Upozorenje potrošačima

U Kaliforniji je tada donesen i zakon prema kojem je proizvođačima pića naloženo da na proizvode koji sadrže više do 29 mikrograma supstance 4-MEI mora stajati i znak upozorenja.

U jeku te kapanje Coca-Cola je smanjila količine 4-metilimidazola, no istraživanje koje je proveo Consumer Reports pokazuje da je problem u tome što U SAD-u nije propisana maksimalna dozvoljena količina te supstance, a autori istraživanja tražili su da se na razini federacije upravo to učini.

U istraživanje su uključili 81 vrstu osvježavajućih pića, a limenke su kupili u Kaliforniji i državi New York.

I dok je u limenkama Coca-Cole pronađeno manje od pet mikrograma, u limenkama Pepsija bilo je oko 43,5 mikrograma, a na njima nema znaka upozorenja da proizvod sadrži kancerogenu tvar.

Još je gora situacija, kažu autori istraživanja, što su u limenkama Pepsija kupljenima u New Yorku pronađeno čak 174 mikrograma supstance.

Umjerenost je ključ?

Pozivajući se na studiju provedenu 2007. godine koja je otkrila vezu između supstance 4-MEI i pojave raka kod miševa, apeliraju da se na razini države uvede maksimalna dozvoljena količina te supstance i to kao preporučenu dnevu količinu od 3 mikgorgama po danu.

Nakon objave ovog istraživanja javila se i Američka agencija za hranu i lijekove (FDA), koja je u sojoj povijesti donosila dosta kontraverznih zakona.

Bojilo na bazi karamele koje se koristi u proizvodnji slatkih gaziranih pića poput Coca-cole i Pepsi nije opasno po zdravlje, priopćili su uz opasku da oni već desetljećima proučavaju upotrebu karamela kao začina i bojila no da su spremni napraviti novu analizu učinka po zdravlje.

Liječnici koji su se javili kako bi komentirali istraživanje kažu pak da zasad nema direktnog dokaza da ta kemikalija izravno utječe na zdravlje ljudi.

Znanstvenici tek trebaju otkriti kako je 4-MEI utjecao na razvoj tumora pluća kod miševa. To ne znači da rizik ne postoji, nego da o tome još uvijek ne znamo dovoljno.

Liječnik Richard Besser za ABC News kazao je pak da nije dobro piti puno gaziranih sokova no ipak “Ako ponekad popijete koje osvježavajuće piće, neće se dogoditi ništa loše”.
 

 
(vecernji.hr)

Znate li razliku između namirnica s malo dodatnih masti i šećera i namirnica koje sadrže opasne kancerogene tvari koje mogu izazvati dugoročnu štetu vašem zdravlju? Postoji sedam ultrakancerogenih namirnica koje biste trebali izbjegavati. Evo koje su to:

Mesne prerađevine

Meso pripremljeno dimljenjem, stvrdnjavanjem, soljenjem ili meso koje sadrži kemijske konzervanse povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Većina tih vrsta mesa proizvodi se s kancerogenim sastojkom poznatim kao natrijev nitrit, koji se koristi da bi pakirano meso dobilo jarko crvenu boju, kako bi izgledalo svježe.

Studija koju je 2005. godine provelo Havajsko sveučilište pokazuje da prerađeno meso povećava rizik od raka gušterače i do 67% posto.

Hrenovke se, na primjer, prave od dijelova životinjskih organa, živčanog tkiva, komadića kostiju i hrskavice i drugih neukusnih dijelova životinje. Životinje od kojih se ovaj proizvod pravi su najvjerojatnije hranjene žitom pomiješanim s hormonima, antibioticima, pesticidima i fekalnim tvarima.

Nakon detaljnog pregleda više od 7.000 kliničkih studija, koje pokrivaju veze između prehrane i raka, Svjetski fond za istraživanje raka je objavio da bi potrošači trebali prestati s kupnjom i konzumiranjem mesnih prerađevina do kraja života.

Ove prerađevine uključuju: slaninu, kobasice, hrenovke, zapakiranu šunku, parizere, salame, ali i sve vrste crvenog mesa koje se koristi u zamrznutim vrstama obroka.

Gazirana pića

Sadrže ogromnu količinu kalorija, šećera i umjetnih sastojaka koji nemaju hranjivu vrijednost. Jedno gazirano piće sadrži oko 70 grama šećera.

Prema istraživanjima, najpopularnija dijetalna i “regularna” gazirana pića imaju isti utjecaj na zubni sjaj kao i akumulatorska kiselina, što dovodi do povećanja osjetljivosti zuba i pojave karijesa unatoč dobroj oralnoj higijeni.

Istraživanje koje je proveo University of Minnesota pokazuje da osobe koje popiju minimalno dva gazirana pića tijekom tjedna, skoro udvostručuju rizik od dobivanja raka gušterače.

Gazirana pića tamne boje sadrže kemikaliju poznatu pod nazivom 4-metilimidazol, nusprodukt kemijske prerade, koji se koristi kako bi se stvorila umjetna boja. Istraživanja povezuju 4-MEI s rakom.

Pored toga, mnogobrojna istraživanja povezuju gazirana pića s pretilošću.

Čips

Pun je trans-masti odnosno hidrogenizirane biljne masti, ugljikohidrata, natrija, pojačivača okusa, boja i konzervansa. Sve navedeno može uzrokuje začepljenje arterija.

Visoka temperatura na kojoj se čips proizvodi obično uzrokuje stvaranje kancerogenih tvari, kao što je akrilamid koja se također nalazi i u cigaretama.

Prema profesoru Deila Harris s američkog sveučilišta Clark, akrilamid izaziva nekoliko stotina tisuća slučajeva raka godišnje.

Čak i čips sa smanjenim sadržajem trans-masti može sadržavati akrilamid.

Kokice za mikrovalnu

Prema istraživanja američkog sveučilišta UCLA, kemikalije koje se nalaze u unutarnjem omotaču vrećice, uključujući perfluorooktansku kiselinu, dio su klase spojeva koja se mogu povezati s neplodnošću kod ljudi.

Tijekom istraživanja, ustanovljeno je da kemikalije uzrokuju pojavu raka jetre, testisa i gušterače. Prilikom spremanja u mikrovalnoj, kemikalije isparavaju i povlače se u unutrašnjost kokica.

Većina proizvođača je obećala da će izbaciti ovu kiselinu do 2015. godine.

Uzgojeni losos

On ne samo da sadrži znatno manje količine vitamina D u usporedbi s “divljim” lososom, već sadrži i ogromnu količinu raznih zagađenja, kao što su polihlorovanim bifenilima, kancerogene tvari i razne pesticide, od kojih je najčešći dihlor-difenil-trikloretan.

Ovakav losos se može konzumirati jednom u pet mjeseci, bez straha da će se povećati rizik od raka.

Ribe iz uzgoja se obično liječe visokom dozom antibiotika.

Jabuke i druge vrste “prljavog” voća

Prema istraživanju američke radne grupe za okoliš, namirnice koje u prosjeku sadrže najviše pesticida su jabuke. Sadržaj pesticida u više od 700 testiranih uzoraka iznosi 98% posto.

Ostale visoko kontaminirane namirnice uključuju grožđe, jagode, krumpir i naranče.

Od testiranih uzoraka, više od 90% posto sadrži tragove pesticida. Pored toga što su otrovni za ljude, pesticidi mogu povećati rizik od nekih vrsta raka, a pojedina istraživanja pokazuju da izloženost majki može povećati rizik od smanjenja koeficijenta inteligencije i hiperkinetičkog poremećaja kod djece.

Dakle, vodite računa da dobro operete voće i povrće prije nego ih servirate u tanjur.

Konzervirani paradajz

Unutrašnjost ambalaže većine konzerviranih namirnica sadrži bisfenol-A, kemikaliju koja se ponaša kao estrogen i koja remeti hormonalnu aktivnost organizma.

Istraživanja povezuju ovu kemikaliju sa srčanim oboljenjima, oštećenjima crijeva, neplodnošću i drugim reproduktivnim problemima.

Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, izloženost bisfenolu A je vrlo raširena u cijelom svijetu. Iako sve konzervirane namirnice nisu zabrinjavajuće, konzervirani paradajz je posebno opasan, jer se zbog njegove visoke kiselosti neprijateljska kemikalija zadržava u njemu.

Litra konzerviranog paradajza obično sadrži oko 50 mcg bisfenola A, a to je dovoljno visok nivo koji može utjecati na ljude, posebno na djecu.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com