Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do velikih promjena na području znanosti o hrani i ne izgleda kao da će stopa napretka uskoro usporiti

No, iako postoje mnogi pozitivni ishodi u istraživanjima koja su provedena na hrani i kako se najbolje može poboljšati, postoji barem jedna stvar koja posebno dovodi ovakvu vrstu istraživanja na tamnu stranu. Ta stvar je ništa drugo već laboratorijski uzgojeno meso.

Dok je laboratorijsko meso već dostupno neko vrijeme, još se uvijek ne smatra prihvatljivim za masovnu potrošnju. No, to bi se ubrzo moglo promijeniti, prema novom izvješću, s barem jednom tvrtkom koja će iskoristiti ovaj proizvod da bi ga plasirala na otvoreno tržište.

Jednom opisana kao “kontroverzna prehrambena tvrtka” koja je već jednom morala promijeniti ime, ima metode za uzgoj mesa u svojim laboratorijima, koristeći samo stanice, inkubatore i određene hranjive tvari koje ove stanice trebaju za rast.

Rečeno je da postoji cijela industrija za uzgoj laboratorijskog koja traži da dobije komad “kolača” na tržištu mesa. Tvrtke se nadaju da će uvjeriti potrošače da je njihovo meso jednako dobro, ako ne i bolje, od stvarnog, konvencionalnog mesa dobivenog od životinja.

Uspjeh nastojanja tvrtke za prodaju ove vrste mesa je bi mogao diktirati kako cijeli svijet reagira na umjetne mesne proizvode. Naravno, to bi ovisilo o brojnim različitim čimbenicima, kao što su okus i miris njihovog mesa, kakav je okus u ustima. Sve se to može činiti kao neizbježno – postojanje umjetne hrane koja će pomoći u hranjenju većine svjetske populacije – ali u tome ima mnogo više nego što mislite.

Postoje neki ljudi koji smatraju da laboratorijski uzgoj mesa može otvoriti put za bolji planet, ali istina je da ima vrlo malo podataka za podupiranje te ideje.

Prema službenim statističkim podacima o mesu goveda, SAD kao zemlja sama troši 13 milijardi kilograma govedine svake godine. To je masivna industrija u kojoj bi jedna mala promjena mogla imati šire efekte, a ne samo na prehrambenu industriju, već i na društvo u cjelini.

Tako nešto ogromno kao sposobnost da se uzgaja meso od samo jednog uzorka mesnih stanica, može promjeniti igru čitave prehrambene industrije.

Prema Mike Seldenu, glavnom izvršnom direktoru tvrtke Finless Foods, laboratorijski uzgoj hrane koja se fokusira na meso ribe ima potencijal da uz pomoć umjetne hrane opskrbljuje više ljudi nego što bi inače bilo moguće.

“Teoretski iz jednog malog komada mesa možete stvoriti neograničenu količinu mesa”, rekao je. “U praksi, to ne funkcionira prvi put – morate probati hrpu različitih stvari kako bi to funkcioniralo.” Ali postoje metode da se to provede, iako još uvijek nisu blizu savršenstva.

Moglo bi izgledati kao pravo meso, imati miris poput pravog mesa, ili čak okus kao pravo meso, ali istina je da umjetno meso možda nikada neće bilo tako dobro kao stvarno, meso životinjskog podrijetla.

Ne samo u smislu ukusa i izgleda nego i u smislu hranjivih tvari. Dostupnost laboratorijskog mesa mogla bi također zamijeniti milijune radnika čiji život ovisi o industriji mesa.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Britanski potrošači su doživjeli priličan šok kada su otkrili da su razine antibiotika u mesnim proizvodima koje namjeravaju kupiti iz SAD-a prelazile sve dopuštene granice

Stoci koja se uzgaja na američkim farmama se dozira nekoliko puta više antibiotika nego je dozvoljeno u Velikoj Britaniji koja kupuje to meso od Amerikanaca, izvijestio je The Guardian.

Prema novoprocjenim istraživačkim podacima “Alliance to Save Our Antibiotics”, razlika u brzini doziranja ovisi o uključenoj životinji.

SAD koriste tri puta više antibiotika u svojim pilićima, dva puta više za svinje i pet puta više za purice. Goveda koja se uzgajaju za bifteke u SAD-u su napunjena devet puta više antibioticima od onih u EU. Američke krave imaju čak 16 puta veću razinu antibiotika od svojih britanskih kolega.

“Američki stočari masovno su prekomjerno upotrebljavali antibiotike”, razotkrila je Suzi Shingler iz Saveza. “Ovo otkriće pokazuje ogromne prednosti britanske govedine, koji je često uzgojena na travi, dok se američka goveda obično uzgajaju u intenzivnim hranilicama”.

Nasuprot tome, poljoprivredne organizacije i prodavači u Velikoj Britaniji dobrovoljno su smanjili upotrebu antibiotika. Takav potez je bio nužan zbog prijetnje “superbakterije” tijekom posljednjih nekoliko godina.

“Trgovinski pregovarači koji bi mogli biti u iskušenju ukidanja zabrane američke govedine ne bi trebali uzimati u obzir samo količinu hormona rasta u mesu, već i otpornost na antibiotike uslijed neprestanog korištenja antibiotika”, upozorava Shingler.

Suvremena kuge

Prekomjerna upotreba antibiotika povezana je s rastućim ljudskim imunitetom na učinke tih lijekova, kao i na pojavu “superbakterija” otpornih na antibiotike.

U nastojanju da preokrene smanjenjivanje učinkovitosti antibiotika, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je pokušavala zabraniti uporabu “lijekova za spas” na pukim životinjama.

Otpornost na antibiotike može se širiti poput požara u stočarstvu, objasnio je WHO. Ljudi ju dobiti konzumiranjem prehrambenih proizvoda sa visokim razinama antibiotika.

Zbog zahtjeva intenzivne poljoprivrede, procjenjuje se da se većina antibiotika koristi na stoci umjesto na ljudima. To je dovelo do zabrinutosti oko mogućih učinaka na životinje koje su postale otporne na antibiotike i koje prenose to na ljude.

Dame Sally Davies, glavna liječnica u zdravstvu Velike Britanije, opisala je otpornost na antibiotike kao jednu od najvećih opasnosti sa kojom se čovječanstvo susreće.

Otpornost će uzrokovati da uobičajeni lijekovi postanu nedjelotvorni, ometajući liječenje uobičajenih bolesti i pretvarajući jednostavne medicinske operacije u rizične noćne more.

Europa trenutno zabranjuje uvoz američke govedine uslijed prekomjerne uporabe hormona rasta. Ako Ujedinjeno Kraljevstvo uđe u trgovinski sporazum s SAD-om, doći će do velikog pritiska za ukidanje te zabrane.

Britanski i američki interesi već su se sukobili zbog potencijalnog uvoza američke klorirane piletine. Britanski stručnjaci iznimno ne odobravaju američku praksu izbjeljivanja piletine jer ona skriva lošu higijenu uzgoja hrane.
 
NoviSvjetskiPoredak.com