Trump Njemačkoj, ‘Kupujte američke automobile’, Njemačka vlada uzvratila ‘Proizvodite bolje automobile’

Njemački proizvođači automobila mogli bi biti izbačeni iz Sjedinjenih Država jer predsjednik Donald Trump želi zaustaviti da ti auti kruže američkim autocestama, navodi njemački magazin Wirtschaftswoche

Navodi nekoliko neimenovanih europskih i američkih diplomata koji tvrde da je Trump u travnju rekao svojem francuskom kolegi Emmanuelu Macronu da će održati svoju trgovinsku politiku dovoljno dugo dok niti jedan Mercedes-Benz-ov model više ne bude vozio Petom avenijom u New Yorku.

Trumpova administracija otvorila je trgovinsku istragu o tome je li uvoz vozila oštetio američku auto industriju.

U EU, Njemačka je najveći izvoznik automobila u Sjedinjene Države. Njemački proizvođači automobila kontroliraju 90 posto američkog tržišta automobila. BMW posjeduje marke Rolls-Royce i BMW. Daimler ima Mercedes-Benz dok Volkswagen kontrolira Bentley, Bugatti, Porsche i Audi.

Podaci iz industrijskog udruženja ACEA pokazuju da je uvoz automobila iz SAD-a u EU prošle godine iznosio 6,2 milijarde eura (7,3 milijarde dolara), dok je uvoz automobila u SAD iznosio 37 milijardi eura.

U 2017. godini njemački proizvođači automobila proizveli su 804.000 automobila u američkim postrojenjima, izvozeći još 657.000 u Sjevernu Ameriku, prema udruženju VDA.

Očekuje se kako će Trump uskoro odlučiti hoće li zaustaviti oslobođenje EU od carina na uvoz čelika i aluminija u SAD. Berlin je već upozorio kako bi takav potez mogao dovesti do štetnog trgovinskog rata.

Njemačke vlasti kritizirale su istragu o uvozu vozila, što bi moglo dovesti do tarifa od 25 posto zbog iste “nacionalne sigurnosti” zbog čega je Washington u ožujku uveo carinske obveze.

Analitičari iz kompanije Evercore ISI izjavili su prošlog tjedna rekli kako će nametanje tarifa uzrokovati teret od 4,5 milijardi eura za njemačke premijum proizvođače, uništavajući tako njihovo poslovanje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

SS-ovci u uniformama Huga Bossa u BMW-ima su dolazili do logora sa Siemensovim plinskim komorama za koje je plin proizvodio Bayer, dok je Porsche gradio supertenk

Velike i slavne njemačke kompanije koje vladaju današnjim tržištima desetljećima su brižno skrivale svoju neslavnu ulogu u doba nacizma. No, mračna prošlost suradnje s Hitlerom polako izlazi na vidjelo.

Vjerojatno nema osobe u zapadnom svijetu koja barem jednom u životu nije popila Aspirin, kao što će se teško pronaći ona koja nije probala Coca-Colu. Mnogi imaju Volkswagenove, Opelove, Fordove ili BMW-ove automobile, neki se na poslu voze u Thyssen-Kruppovim dizalima, nose Hugo Boss odijela i koriste IBM-ova računala, možda su osigurani kod Allianza, a u pauzi pojedu neki Nestleov proizvod.

Ali tek rijetki razmišljaju o tome ili uopće znaju da su te kompanije samo neke od onih koje su lukrativno poslovale s nacističkim režimom, mnoge i tijekom rata, kada su čak kao radnu snagu koristile ratne zarobljenike i prisilne radnike iz okupiranih zemalja. Bez potpore vlasnika pojedinih navedenih kompanija, Adolf Hitler možda nikad ne bi ni zasjeo na vlast.

Među tvrtkama i industrijalcima iz Njemačke koji su ostavili najdublji trag u nacističkom režimu jedan od najutjecajnijih bio je Ferdinand Porsche. Sastao se s Hitlerom 1934. kako bi utanačili detalje razvoja “narodnog automobila”, Volkswagena, za koji je njemački Führer tražio da bude aerodinamičan, kao Buba…

VW, Allianz, Adidas…

Tako je prije Drugoga svjetskog rata rođen danas kultni automobil, a tijekom rata, kada se Porsche prebacio na dizajniranje i proizvodnju tenkova i dugih vojnih vozila, smatra se da su četiri od pet radnika koji su radili u njegovim tvornicama u Stuttgartu i Wolfsburgu bili prisilni radnici. Ferdinand je navodno imao direktnu liniju prema Heinrich Himmleru, kad god bi mu zatrebalo još radne snage iz logora.

Direktnu vezu s koncentracijskim i logorima smrti imala je još jedna kompanija – osiguravateljski div Allianz. Budući da je šef Allianza Kurt Schmitt bio Hitlerov ministar ekonomije, dobili su praktički monopol na osiguranje u državi, a to je išlo tako daleko da su osiguravali sve zgrade i zaposlenike Auschwitza.

Nakon Kristalne noći 1938. godine, velikoga koordiniranog pogroma Židova širom Reicha, premije za uništenu židovsku imovinu Allianz je isplatio Trećem Reichu. Štoviše, Allianz je osiguravao imovinu oduzetu Židovima koji su bili slani u logore, ali nakon rata odbijao je isplatiti police životnog osiguranja za one koji se iz logora nikada nisu vratili. Razlog? Krajnje ciničan i groteskan: nepostojanje smrtovnice, kao da su ih SS-ovci izdavali na ulazu u plinske komore.

Ti isti SS-ovci na sebi su nosili crne uniforme koje je dizajnirao član nacističke stranke, stanoviti Hugo Boss, još tamo 30-ih, samo osam godina nakon što je osnovao kompaniju. Osim zastrašujućih crnih uniformi Schutzstaffela, osmislio je i uniforme za Hitlerovu mladež te SA, a posao je išao tako dobro da je i on trebao prisilne radnike iz Poljske i Francuske. Čizme za vojsku je pak proizvodio Adolf Dassler, koji će kasnije osnovati – Adidas.

- Naravno da je moj tata bio nacist. Tko nije u ta doba? – rekao je 1997. Hugov sin Siegfried Boss.

Nisu mnogi, ali zato jesu Günther i Herbert Quandt, otac i sin na čelu tvrtke Bayerische Motoren Werke, poznatije kao BMW. Štoviše, bili su osobno bliski s Hitlerom, a Günther je neko vrijeme bio u braku s Magdom Göbbels. Njihovi potomci i danas su vlasnici BMW-a, a od ove godine su i službeno najbogatiji Nijemci, kombinirano teški 31 milijardu eura.

Kruppovi topovi

BMW je priznao da je koristio i do 30 tisuća prisilnih radnika tijekom rata (iako im neki povjesničari pripisuju 50 tisuća), koji su izrađivali motore za Luftwaffeove zrakoplove te motocikle za kopnenu vojsku i Waffen SS, kao i municiju, baterije, oružje. Obitelj je imala udjele i u proizvođaču baterija VARTA te Daimler-Benzu, proizvođaču Mercedesa, u kojima se najčešće vozila nacistička elita.

Najveći profit od nacista ostvarivao je ogromni konglomerat pod imenom IG Farben, nakon General Motorsa, U.S. Steela i Standard Oil of New Jerseyja svojedobno četvrta najveća tvrtka na svijetu. Među ostalim, proizvodili su Zyklon B, plin korišten za masovna ubojstva u logorima. Jedna od podružnica (među kojima su bili i BASF te Agfa) bio je i današnji farmaceutski div Bayer, koji se prvo pročuo time što je sintetizirao lijek protiv kašlja Heroin, ali je pravu slavu stekao lijekom nazvanim Aspirin. Sintetizirao ga je zaposlenik po imenu Arthur Eichengrün, ali pošto je bio Židov, Bayer je kao tvorca Aspirina uvijek isticao njegova podređenog, Felix Hoffmana. Naravno, i Bayer i ostatak IG Farbena ekstenzivno je koristio prisilne radnike.

Baš kao i Siemens. U tvornicama sagrađenima u blizini Auschwitza i Buchenwalda izrađivali su skoro sve zamislivo za njemački ratni stroj. Stotine tisuća prisilnih radnika radilo je na dijelovima za željezničku, komunikacijsku i energetsku infrastrukturu Trećeg Reicha. Upravo je Siemens proizvodio plinske komore za logore istrebljenja. Velika fertutma nastala je 2001. kada je tvrtka pokušala zaštititi ime Zyklon, želeći prodavati proizvode poput usisivača. Zbog Siemensove povezanosti s holokaustom, to podsjećanje na Zyklon B nije dobro odjeknulo u javnosti, pa su odustali.
 

 
(jutarnji,youtube.com/uredio:nsp)