Nedavno su znanstvenici iz SAD i Danske dokazali da rizik od psihičkih bolesti ovisi od kvalitete zraka, što potvrđuje hipotezu o tome da sve više ljudi u svijetu pati od psihičkih poremećaja i neuroloških oboljenja, između ostalog, i zbog životne sredine

U posljednja dva desetljeća zabilježen je nagli rast broja ljudi oboljelih od psihičkih poremećaja i autizma, što je vrlo zabrinjavajuće.

Epidemija psihičkih oboljenja djelomično se pripisuje poboljšanoj dijagnostici i većem broju stanovnika koji imaju pristup lijekovima.

Ipak, znanstvenici su se fokusirali na potragu za nasljednim faktorima, koji uzrokuju mentalna i psihička oboljenja.

Pronađene su mnoge genske grupe u kojima mutacije znatno povećavaju rizik od bolesti. Međutim, dugogodišnjim prmatranjem blizanaca, znanstvenici su zaključili da se pojava tih bolesti ne može u potpunosti pripisati genetici.

Istraživači su došli do zaključka da u tom procesu ulogu igra složena kombinacija nasljednih, socijalnih i ekoloških faktora.

Znanstvenici odavno tvrde da je u velikim gradovima broj ljudi sa mentalnim i psihičkim poremećajima veći nego u ruralnim sredinama, što ih je potaknulo da obrate pažnju na kvalitetu zraka.

Američki znanstvenici su 2013. godine analizirali podatke 7.000 djece rođene sa autističnim poremećajem, čije su majke za vrijeme trudnoće živjele u Los Anđelesu. Ispostavilo se da zagađenje ozonom i otrovnim česticama, koje su manje od 2,5 mikrometara povećava rizik od autizma za 12 do 15 odsto.

Godine 2014. objavljeno je šest studija, u kojima je otkrivena veza između autizma i kvalitete gradskog zraka. Jedna od njih je rad znanstvenika sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Rochesteru (SAD).

Oni su smjestili glodavce u sobu ispunjenu zagađenim zrakom kao na ulicama grada srednje veličine.

Zatim su proučavali djelovanje takvog zraka na njihov mozak i utvrdili da su primjetni znaci upale, dok je u živčanom tkivu bio povećan nivo neurotransmitera glutamata. Takve promjene su karakteristične za osobe sa šizofrenijom i autizmom.

Povećan rizik u gradovima

U Kini je problem sa kvalitetom zraka posebno izražen. Jedno od posljednjih istraživanja je pokazalo da mentalno zdravlje stanovnika najviše ovisi od smoga, gdje postoji mnogo toksičnih čestica i gde su zabilježene oscilacije dnevne temperature.

Najnovije istraživanje koje je proučavalo vezu između mentalnih bolesti i kvalitete zraka objavili su znanstvenici sa Univerziteta iz Chicaga i Univerziteta u Orhusu (Danska).

Oni su proučavali podatke 151 miliona osiguranika u SAD-u u periodu od 2003. do 2013. godine i 1,4 miliona pacijenata, koji su se rodili u Danskoj u periodu od 1979. do 2022. godine i koji su živjeli tamo prvih deset godina svog života.

Najveći rizik od depresije primjećen je kod doseljenika iz Europe, dok se šizofrenija i epilepsija najčešće sreću kod Afroamerikanaca.

Rizik od bipolarnog poremećaja je povećan za 27 posto u područjima sa lošijom kvalitetom zraka. Loša kvaliteta zraka povećava rizik od poremećaja ličnosti za 19,2 posto.

Međutim, problem je u tome što još nije moguće dokazati uzročno-posljedičnu vezu između zagađenja zraka i psihičkih, odnosno mentalnih poremećaja, jer previše drugih štetnih faktora i stres utječu na stanovnike gradova.

Autori studije na kraju navode hipotezu koja se svodi na oksidativni stres u stanicama mozga, što dovodi do njihovog izumiranja i oštećenja genetskog materijala.

(sputniknews.com)

Uzbudljiva studija objavljena u časopisu Psychological Bulletin sugerira da nešto jednostavno poput osmijeha može poboljšati vaše raspoloženje

Ali kako točno izraz lica utječe na vaše raspoloženje?

Studija je bila suradnički napor između istraživača sa teksaškog Sveučilišta A&M i Sveučilišta u Tennesseeju (UT).

Istraživači koji su proveli studiju u kojoj su željeli utvrditi mogu li izrazi lica istinski kod ljudi stvoriti određene emocije povezane sa tim izrazima.

U studiji su autori analizirali 50 godina podataka o izrazima lica kako bi pronašli odgovor.

Prema Nicholasu Colesu, doktorandu socijalne psihologije sa UT-a i glavnom istraživaču ove studije, konvencionalna mudrost podrazumijeva da se možete osjećati malo sretnije kada ste nasmijani.

S druge strane, vaše raspoloženje može postati loše ako se namrštite ili budete preozbiljni.

Posljednjih 100 godina psiholozi se nisu slagali sa ovom spoznajom. U 2016. ta su neslaganja postala očitija. Unutar iste godine, 17 timova istraživača nije uspjelo ponoviti poznati eksperiment koji je pokazao kako fizički čin smijanja može učiniti da se ljudi osjećaju sretnije.

Coles je primijetio da ranije studije nisu uspjele pronaći dokaze da izrazi lica mogu utjecati na osjećaje. Čak su se Coles i njegovi kolege istraživači trudili usredotočiti se na rezultate određene studije.

Od ranih 1970-ih psiholozi su testirali ovu ideju. To je nadahnulo Colea i ostatak njegovog tima da ispita postojeće podatke o toj temi.

Istraživači su koristili statističku tehniku​zvanu meta-analiza za kombiniranje podataka iz 138 studija koje su uključivale više od 11 000 sudionika iz cijelog svijeta.

Rezultati metaanalize pokazali su da izrazi lica imaju mali utjecaj na osjećaje. Osmijehom se ljudi osjećaju sretnijima, podsmjehivanje ih može učiniti ljutima, a mrštenje ih može učiniti tužnima.

Coles je pojasnio da to ne znači da možete postati sretniji samo ako se nasmiješite. Istraživači smatraju da su nalazi vrlo uzbudljivi budući da su nagovijestili da um i tijelo međusobno djeluju kako bi oblikovali čovjekovo svjesno doživljavanje emocija.

Istraživači vjeruju da o ovim efektima povratne sprege na licu može puno toga naučiti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Mainstream mediji toliko su otišli van tračnica u svojem LGBTQ ludilu da sada tvrde da je heteroseksualnost prirođena loša stvar koju su stvorili muškarci kao “temelj” globalnog ugnjetavanja prema ženama

Što znači sve žene sada moraju postati lezbijke ili “nešto drugo” kako bi se “oslobodile” okova patrijarhata.

Pišući za NBC News, Marcie Bianco, samoproglašena ateistkinja, lezbijka, feministička spisateljica i kulturna kritičarka iz San Francisca, sastavila je cjeloviti manifest protiv ideje da bude heteroseksualka, za što tvrdi da je to ono što su muškarci u osnovi zacrtali kao način „održavanja svoje društvene dominacije nad ženama.“

Prema Marcie, žene “sve više shvaćaju” da im “ne treba heteroseksualnost” kako bi živjeli svoj život.

Umjesto toga, sugerira Bianco, žene se trebaju samo družiti s drugim ženama, što je i sama Bianco učinila, kako bi „napustila stroge mjere američkog patrijarhalnog društva na rubu živčanog sloma“.

Tipkajući na svojem računalu kojeg su osmislili muškarci, iz ureda koji su izgradili muškarci, Bianco je u svom mišljenju zapravo izjavila da paradigma odnosa muškarac i žena predstavlja vrlo negativan aspekt „statusa quo“ dodajući da heteroseksualnost jednostavno ne djeluje.”

“Kao pogled na Ameriku 2019. godine, ovakve priče predstavljaju zapanjujuću sliku: Muškarci nastavljaju vršiti prisilu, uznemiravati, silovati i ubijati djevojke i žene – i idu prema tome kako bi izbjegli odgovornost za svoje postupke”, nastavla je Marcie, pokazujući na mainstream vijesti, poput skandala Jeffreyja Epsteina i masovne pucnjave u Daytonu i El Pasu, kao “dokaz” da su svi ljudi zli.

“S druge strane, djevojke i žene izazivaju heteroseksualnost, pa čak i potpuno se suzdržavaju od nje”, dodala je dalje.

Prirodna biologija je “patrijarhat u najjačem izdanju”, prema Marcie

Što se tiče stvarnosti u kojoj je potrebno muškarcu i ženi da napravi nove buduće muškarce i žene, ovo je i na neki način zaplet zlih muškaraca da bi podredili sve dobre žene, kaže Bianco.

Iako priznaje da prirodna biologija razmnožavanja, u stvari, postoji, Bianco je osuđuje kao oružje koje su stvorili muškarci za porobljavanje žena.

Prema njenim vlastitim riječima, Bianco tvrdi da je patrijarhat “u svom najsnažnijem obliku kada se ugnjetavanje ne osjeća kao ugnjetavanje”, uključujući i kada je “upakovano” u izraze kao što je “biologija”.

Bianco također osuđuje “religiju” i “osnovne društvene potrebe poput sigurnosti, udobnosti prihvaćanja i uspjeha” kao primjere patrijarhalnog ugnjetavanja.

Ideja da je heteroseksualnost “prirodna ili urođena” također nije istinita, prema Bianci. Umjesto toga, ona tvrdi da su žene “bile uvjetovane” da vjeruju u to, što ona osobno pokušava ukloniti sa što većeg broja žena kako bi ih “osnažila” da “preuzmu vlast od muškaraca.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Istaknuti psihijatar tvrdio je u intervjuu za CNN da je predsjednik Trump jednako loš kao i najgori diktatori u modernoj povijesti i da bi njegovo predsjedništvo moglo dovesti do puno više žrtava nego oni

Bivši predsjedatelj Odjela za psihijatriju na Sveučilištu Duke dr. Allen Frances rekao je voditeljici CNN-a da je uvreda za psihički bolesne usporediti Trumpa s njima.

Frances, koja je protiv psihijatara koji krše “Goldwaterovo pravilo”, kaže za CNN da će to stigmatizirati ljude s mentalnim bolestima.

“Pa, mislim da medikalizacija politike ima tri vrlo teške posljedice. Prva je da stigmatizira psihički bolesne.

Poznavao sam tisuće pacijenata, gotovo svi su dobro raspoloženi i dobro odgojeni. Trump nije ništa od toga. Uspoređivanje sa Trumpom je užasna uvreda za psihički bolesne i oni imaju dovoljno problema i stigme već i sada.”

“Drugo, nazvati Trumpa ludim skriva činjenicu da smo ludi što smo ga izabrali, a još luđe što smo dozvolili da njegova luda politika traje”, nastavio je Frances.

“Trump je u ovom stoljeću jednako destruktivna osoba kao Hitler, Staljin, Mao Ze Tung u prošlom stoljeću. On je može biti odgovoran za mnogo više milijuna smrti nego što su bili ovi diktatori u prošlosti. “

POGLEDAJTE:

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Drugim riječima, Bettsu je jako bio izmjenjen mozak kada je krenuo u smrtonosni pohod da bez ikakvog razloga oduzme živote nedužnim ljudima

Baš kao što smo dugo nagađali, najnoviji izvještaji o “masovnom ubojici iz Daytone” Connor Bettsu otkrivaju da je sada preminuli 24-godišnjak u stvari imao SSRI lijekove (selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina) tj. antidepresive u svojoj krvi u vrijeme kada je krenuo u masovnu pucnjavu, ubivši sestru, njezinog dečka i još sedam ljudi prije nego što se navodno ubio.

Prema obdukcijskom izveštaju, Betts nije samo uzimao antidepresive koji su uzrokovali njegovo stanje, već je uzimao i kokain, Xanax i alkohol, tri druge smrtonosne droge povezane sa ekstremnim nasiljem.

Drugim riječima, Bettsu je jako bio izmjenjen mozak kada je krenuo u smrtonosni pohod da bez ikakvog razloga oduzme živote nedužnim ljudima.

Mainstream vijesti su napokon priznale istinu da je Betts, umjesto da krive prodaju oružja za masovno ubojstvo, zapravo u optužili legalne lijekove i ilegalnu opojnu drogu koja ga je naposljetku natjerala da hladnokrvno ubija svoje sunarodnjake.

Ove kemikalije koje oštećuju mozak očito manipuliraju mladim ljudima da rade nešto strašno što inače možda ne bi učinili.

Izvještaj Los Angeles Timesa potvrđuje da većina masovni ubojica iz pucnjava je imala probleme s mentalnim zdravljem koje je vjerojatno povezano sa SSRI lijekovima i drugim farmaceutskim antidepresivima.

Zanimljivo je da je Los Angeles Times nedavno objavio izvještaj o mnogim masovnim pucnjavama koje su se odvijale u posljednjih nekoliko desetljeća.

Ono što je otkriveno jest da je upotreba farmaceutskih proizvoda često izravno povezana sa masovnim pucnjavama, jer lijekovi za promjenu uma mogu uvjeriti traumatiziranu mladež da posebno naudi sebi i drugima.

Ogromna većina masovnih obojica koje je Times opisao je bio traumatiziran još od rane dobi, uključujući i da su bili izloženi nasilju.

Mnogi od njih nastavili su razvijati mentalne probleme, uključujući depresiju, tjeskobu, poremećaje misli i pokušaje samoubojstva, što je u mnogim slučajevima dovelo i do eksperimentiranja s lijekovima koji mijenjaju um.

Popis ubojica koji je analizirao LA Times jasno pokazuje da je gotovo svaki pojedinac uzimao jedan od lijekova: Prozac, Paxil, Zoloft, Luvox, Effexor, Xanax, Ambien, Lexapro, Trazodon i / ili ne drugo sredstvo az promjenu raspoloženja.

“Mnogi dokazi upućuju na najveći zajednički signal svih ovih incidenata i činjenica da su svi počinitelji ili aktivno uzimali moćne psihotropne droge ili su to radili u nekom trenutku neposredne prošlosti prije nego što su počinili svoje zločine” – napisao je Dan Roberts u članku za Ammoland.com.

„Višestruko vjerodostojne znanstvene studije koje sežu u prošlost više od desetljeća, kao i interni dokumenti određenih farmaceutskih kompanija koje su potisnule informacije o tome da SSRI lijekovi (selektivni inhibitori ponovnog unošenja serotonina) imaju dobro poznate, ali neprijavljene nuspojave, uključujući i samoubojstvo i druga nasilna ponašanja.”

Novi-Svjetski-Poredak.com

Živjeti s depresijom toliko je izazovno da mnoge ljude privlači ideja “brzog izliječenja” u obliku antidepresiva

Iako je njihova učinkovitost u najboljem slučaju upitna, postoje još dva velika razloga zbog kojih se mnogi pacijenti odlučuju da ih ne uzimaju: skupi su i imaju niz opasnih nuspojava.

Međutim, studije sve više ukazuju na vrijednu prirodnu alternativu u obliku magnezija.

Ideja da lako dostupan mineral koji se nalazi u mnogim namirnicama može pomoći ostvariti stvarni napredak u liječenju depresije odlična je vijest za 350 milijuna ljudi širom svijeta za koje se vjeruje da trpe zbog depresije.

Moderni antidepresivi imaju neke od nuspojava koje biste mogli vidjeti kod drugih popularnih lijekova, kao što su mučnina, nesanica, debljanje, umor, zatvor i seksualni problemi.

Međutim, jedna nuspojava vas totalno odbija od uzimanja ovih lijekova: samoubilačke ideje (i, za neke ljude, izvršenje te nuspojave). Pomislili biste da antidepresivi imaju suprotan učinak, ali tužna je istina da je prijetnja toliko stvarna.

Iako smo vidjeli prilično puno obećavajućih prirodnih alternativa posljednjih godina, magnezij se pojavljuje kao jedan od najboljih.

Nekoliko studija pokazalo je njegove antidepresivne učinke, a nedavna klinička studija koja je bila kontrolirana placebom dala je neke od najjačih dokaza koji mogu napraviti revoluciju u liječenju depresije.

U istraživanju je sudjelovalo 126 muškaraca i žena čija je prosječna dob bila 52. godine.

Svi su imali dijagnosticiranu blagu do umjerenu depresiju i imali su sve simptome u vrijeme ispitivanja. Neki su pacijenti dobili 248 miligrama magnezija dnevno u razdoblju od šest tjedana. Njihovi simptomi depresije su ocijenjeni tijekom dva tjedna.

Istraživači su otkrili da su oni koji su uzimali dodatak magnezijevog klorida primijetili klinički značajno poboljšanje u rezultatima smanjenja depresije i anksioznosti.

Popularni upitnik Health Questonnaire-9 (PHQ-9) korišten je za utvrđivanje rezultata depresije. Oni koji su uzimali magnezij doživjeli su poboljšavnje njihovih rezultata za 6 bodova, dok se uobičajeni antidepresivi smatraju učinkovitim kada se ovaj rezultat poboljša za samo 5 bodova.

Pored toga, prosječno privrženost dodacima magnezija kod pacijenata iznosila je 83 posto – što je puno više nego u odnosu na uobičajene antidepresive – a 61 posto sudionika reklo je da će taj dodatak ubuduće ponovo koristiti.

Ovi rezultati vrijede podjednako kod muškaraca i žena, bez obzira na njihovu dob, početnu razinu magnezija i ozbiljnost depresije i upotrebu drugih antidepresiva.

Učinci su bili vidljivi za samo dva tjedna, što je potaknulo istraživače da zaključe da je magnezij učinkovit i da djeluje brzo.

Najbolje od svega, pacijenti su tako dobro podnijeli magnezij u ovom istraživanju, što znači da pacijente nije trebati pažljivo nadzirati zbog toksičnosti koju imaju farmaceutski antidepresivi.

Studija pokazuje da oni koji pate od teške depresije mogu naći olakšanje prehrambenim u dodacima. Međutim, također je moguće dobiti ovaj mineral iz hrane.

Listnasto, tamno zeleno povrće često je bogato magnezijem, pa razmislite o povećanju unosa hrane poput kelja, špinata i blitve. Ovo je zdrav i niskokaloričan način da osigurate da dobijete više ovog važnog minerala.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ispada da ne samo da vježbanje može poboljšati vaš izgled već može i smanjiti i ukloniti depresiju

Istraživači iz Opće bolnice Massachusetts (MGH) otkrili su da čak i mala količina tjelesnih aktivnosti, poput trčanja 15 minuta dnevno, može napraviti razliku.

Broj ljudi koji pate od depresije i dalje se povećava. U SAD-u je 16,2 milijuna odraslih imalo veliki depresivni period u prošloj godini.

Procjenjuje se i da će 15 posto odraslih u SAD-u osjetiti depresiju u nekom trenutku svog života.

U svojoj studiji, koja je objavljena u JAMA Psychiatry, istraživači su pregledali 611.583 odrasle osobe.

Neki od sudionika su izvijestili su o razinama svoje fizičke aktivnosti, dok su drugi koristili akcelerometar – elektromehanički uređaj koji se koristi za mjerenje pokreta.

Osim bilježenja razine aktivnosti sudionika, istraživači su također analizirali njihovu DNK i povijest osobnih stanja depresije.

Istraživači su otkrili da pojedinčevi geni ne utječu na to je li iskoristio prednosti mentalnog zdravlja kroz aktivnosti.

Sudionici koji su nosili akcelerometre tijekom tjelesne aktivnosti pokazali su smanjeni rizik od depresije, dok oni koji su samostalno prijavljivali svoju aktivnost nisu imali istu korist.

Istraživači su objasnili da je to možda posljedica netočnosti u sjećanjima sudionika ili želje da se predstave na pozitivan način. Osim toga, objektivna čitanja bilježe stvari koje nisu planirane vježbe koje sudionici možda neće prepoznati kao fizičke aktivnosti, poput penjanja stepenicama, hodanja na posao ili košenja travnjaka.

Istraživači su sugerirali da je bilo koja aktivnost bolja od nikakve

Ako živite sjedeći život, u početku će vam biti teško započeti bilo kakvu aktivnost. Ali ne morate se brinuti – evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da započnete a tim navikama:

Pronađite nešto u čemu uživate radeći – to može biti ples, šetnja ulicom ili izlazak u tihu vožnju biciklom – samo se krećite. Možete isprobati i aktivnosti s prijateljima ili članovima obitelji kako biste bili motivirani i ohrabreni.

Započnite polako – započnite sa sesijama od samo 5 do 10 minuta. S vremenom možete proći svoj put do duljih i intenzivnijih vježbi.

Potražite načine da smanjite vrijeme sjedenja – započnite šetnjom nakon večere ili bilo kojeg obroka, umjesto gledanja televizije.

Ciljajte periode od 30 minuta dnevno – postavite si cilj da radite barem 30 minuta tjelesne aktivnosti svaki dan. Možete to raščlaniti na tri desetominutne sesije ili dvije 15-minutne sesije.

Uključite i mišiće – Osim aerobnih vježbi trebali biste raditi i mišiće. Trening otpora ili dizanje utega jača vaše mišiće i poboljšava vašu ravnotežu i koordinaciju. Na taj ćete način smanjiti rizik od osteoporoze i spriječiti ozljede ili padove.

Pokušajte s kućnim vježbama – vježbanje ne znači da morate trošiti novac na članstvo u teretani. Možete se sjajno vježbati kod kuće. Postoje fitness DVD-ovi koje možete kupiti ili posuditi u lokalnim knjižnicama. Možete se prilagoditi i gledati fitness show koji se emitira na televiziji ili online.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Znanstvenici su otkrili da su djeca koja su odrasla u zelenoj okolini imala 55% manji rizik od razvoja mentalnih poremećaja kada su jednom postali odrasli

Ugodnom šetnjom po prekrasnom, mirnom parku ili šumom možete ublažiti stres

Ali jeste li znali da zelene površine i šume nude dugoročne pogodnosti za vašu djecu?

Prema studiji, djeca koja odrastaju igrajući se na zelenim prostorima imaju manji rizik od razvoja mentalnih poremećaja kasnije u životu.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences Sjedinjenih Američkih Država (PNAS), a proveli su ga istraživači sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj.

Zeleni prostori odnose se na otvorena područja koja predstavljaju temeljnu sastavnicu svakog urbanog ekosustava.

Sljedeće javne površine smatraju se zelenim prostorima: parkovi, sportski tereni, šuma, prirodne livade, močvarna područja i drugi ekosustavi.

Ove zelene urbane zone olakšavaju tjelesnu aktivnost i opuštanje. Stabla u zelenim prostorima nude mnoge prednosti, kao što su proizvodnja kisika i filtriranje štetnog onečišćenja zraka poput čestica u zraku.

Gradski parkovi i vrtovi su ključni za hlađenje gradova. Ovi prostori također nude sigurne rute za pješačenje i vožnju bicikla u svrhu prijevoza. Osim toga, vrtovi i parkovi funkcioniraju kao javna mjesta za fizičku aktivnost, rekreaciju i socijalnu interakciju.

Zeleni prostori važni su za cjelokupno zdravlje. Prema nedavnim procjenama, faktori kao što su fizička neaktivnost, koja je povezana sa nedostatkom šetnje i nedostatkom pristupa rekreacijskim područjima, čine najmanje 3,3 posto globalnih smrtnih slučajeva.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da preko 450 milijuna ljudi diljem svijeta ima mentalni poremećaj, a očekuje se da će se taj broj povećati.

Zeleni prostori i mentalno zdravlje

Za studiju su znanstvenici koristili satelitske podatke prikupljene od 1985. do 2013. godine kako bi mapirali prisutnost zelenih površina oko domova gotovo milijun Danaca.

Istraživači su zatim usporedili svoje podatke s rizikom od razvoja jednog od 16 različitih mentalnih poremećaja, poput depresije, u odrasloj dobi kod tih građana.

Otkrili su da su djeca koja su odrasla u zelenijoj okolini imala 55% manji rizik od razvoja mentalnih poremećaja kada su jednom odrasla, čak i nakon što su napravljene prilagodbe za druge rizične čimbenike kao što su obiteljska anamneza mentalnih poremećaja, socioekonomski status i urbanizacija.

Istraživači su također otkrili da zagađenje zraka, infekcije, buka i loši socioekonomski uvjeti povećavaju rizik od razvoja mentalnog poremećaja.

S druge strane, rezultati drugih istraživanja upućuju na to da više zelenih površina na lokalnom području poboljšava socijalnu koheziju i povećava razinu fizičke aktivnosti pojedinaca.

Zeleni prostori također pomažu u poboljšanju kognitivnog razvoja djece. Socijalna kohezija, tjelesna aktivnost i kognitivni razvoj su čimbenici koji značajno utječu na mentalno zdravlje pojedinca.

Engemann je rekao da njihov skup podataka pokazuje kako se rizik od razvoja mentalnog poremećaja postupno smanjuje što ste dulje okruženi zelenim prostorom od rođenja do dobi od 10 godina starosti.

Engemann je dodao da sve veći broj znanstvenih podataka sugerira da prirodna okruženja imaju sve veću ulogu u mentalnom zdravlju.

Istraživači se nadaju da će im istraživanje pomoći da shvate važnost postojanja zelenih površina i njezine koristi za širu populaciju.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Psihoterapeutkinja Amy Morin, autorica knjige “13 stvari koje mentalno jake osobe ne rade”, otkriva kako to utvrditi na temelju sljedećih mjerila

Razvoj mentalne snage je dugotrajan i težak proces. Svakodnevno moramo vježbati kako bismo postali jači, sačuvali realan optimizam i postavili zdrave granice. Mentalno jaki ljudi ne gube vrijeme na samosažalijevanje i ne rasipaju vlastitu energiju.

1. Kontrolirajte emocije logikom

Mentalno jake osobe svjesne su da osjećaji mogu utjecati na rasuđivanje. Kako bi donijeli najbolju moguću odluku, oni kontroliraju emocije zdravom logikom.

2. Produktivno ponašanje

Mentalno jake osobe ne gube vrijeme na neproduktivne postupke, kao što su pritužbe na druge ljude, izbjegavanje kompliciranih situacija i traženje izgovora, iako im je ponekad teško odoljeti.

3. Povjerenje u sposobnost prilagodbe promjenama

Psihički jake osobe znaju da mogu podnijeti promjene, iako su neugodne. One svoju energiju usmjeravaju ka prilagođavanju promjenama, umjesto da im se opiru.

4. Suočavanje sa strahovima

Mentalno jaki ljudi ne moraju se suočavati s vlastitim strahovima da bi se dokazali pred drugima, već to čine da ih ne bi sputavali na putu do cilja.

5. Učenje na vlastitim greškama

Psihički jake osobe ne prikrivaju svoje pogreške, niti se pravdaju zbog njih, već uče na njima.

6. Ravnoteža između samoprihvaćanja i napredovanja

Mentalno jaki ljudi prihvaćaju sebe onakvim kakvi jesu, ali istovremeno sagledavaju potrebu za osobnim razvojem.

7. Iskreno radovanje tuđem uspjehu

Mentalno jaki ljudi surađuju s ljudima oko sebe, a ne natječu se s njima. Oni nemaju osjećaj da uspjeh drugih ljudi na neki način umanjuje njihova vlastita postignuća.

8. Poznavanje prioriteta

Mentalno jaki ljudi relativno lako donose odluke zato što znaju svoje prioritete i žive u skladu s vlastitim vrijednostima.

9. Usavršavanje sposobnosti, a ne razmetanje njima

Dok neki ljudi traže potvrdu od drugih, psihički jaki ljudi nisu toliko koncentrirani na dobivanje priznanja od okoline. Umjesto toga, istinski se trude još više napredovati.

10. Autentičan način života

Psihički jaki ljudi su vjerni sebi. Ono što govore je sukladno njihovom ponašanju.

11. Životne teškoće kao prilika za rast

Teške životne situacije u nekim ljudima stvaraju osjećaj ogorčenosti, ali mentalno jake osobe u njima vide priliku za napredak.

12. Vrednovanje sebe na temelju onoga što jesu, a ne na temelju onoga što su postigli

Psihički jake osobe dobro se osjećaju u svojoj koži, bilo da dobivaju ili gube.

13. Princip odgođenog zadovoljstva

Mentalno jaki ljudi vide svoje ciljeve kao maraton, a ne kao sprint. Oni su spremni podnijeti bol, ako ona obećava napredak u budućnosti.

14. Neuspjeh kao poticaj

Mentalno jake osobe ne doživljavaju neuspjeh kao kraj, već kao priliku da steknu znanje koje će povećati šanse za uspjeh u budućnosti.

15. Realni optimizam

Mentalno jaki ljudi u stanju su sagledati pozitivnu stranu određene situacije, ali ne dopuštaju da ih sklonost optimizmu zaslijepi.

16. Prihvaćanje odgovornosti za vlastiti izbor

Psihički jake osobe ne kažnjavaju sebe bez potrebe, ali u potpunosti prihvaćaju odgovornost za svoje postupke.

17. Zahvalnost

Umjesto da se žale zbog svega što nemaju, mentalno jake osobe sagledavaju da imaju više nego što im je potrebno.

18. Pažnja usmjerena prema onome na što se može utjecati

Mentalno jake osobe su efikasne i produktivne u životu zato što svoje resurse ulažu u ono na što se može utjecati.

19. Posvećenost pronalaženju rješenja

Psihički jaki ljudi ne brinu zbog problema, već stvaraju rješenja.

20. Spremnost na učenje u svim okolnostima

Mentalno jake osobe neprestano uče iz okolnosti u kojima se nalaze i od ljudi s kojima svakodnevno dolaze u dodir.

21. Rad na prevladavanju slabosti, a ne njihovo prekrivanje

Mnogi ljudi se uporno trude prikriti svoje slabosti, ali mentalno jake osobe ulažu energiju u prevladavanje svojih slabih strana.

(dnevno.hr)

Potpuno je normalno da se ponekad osjećate tužno. Problemi u odnosima, gubitak voljene osobe i druge promjene u životu mogu uzrokovati privremeni gubitak radosti

To je normalno i ništa se ne trebate brinuti. Međutim, kada se tuga zadrži, više ne osjećate nikakav interes za stvari koje su vas prije činile sretnima, doživljavate gubitak apetita, a vaše su razine energije niske tjednima.

Ukoliko patite od ovih promjena, možda imate kliničku depresiju.

Nažalost, ova vrsta depresije je mnogo raširenija nego što mnogi od nas misle. Prema Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje, depresija je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja u zemlji.

U jednom istraživanju, više od 17 milijuna odraslih Amerikanaca izjavilo je da je imalo najmanje jednu depresivnu epizodu u prethodnoj godini, pri čemu su najveću razinu depresije osjetile osobe u dobi između 18 i 25 godina.

Ove statistike posebno su zabrinjavajuće kada se promatraju zajedno s rezultatima istraživanja koje su proveli istraživači sa Sveučilišta u Sussexu i objavljeni u časopisu Psychological Medicine.

Ova je studija pokazala da postoji jasna veza između depresije i povećanog rizika od demencije i općeg pada kognitivnih sposobnosti u kasnijem razdoblju života.

Depresija stari vaš mozak

Kao što je objavljeno u časopisu Science Daily, ranije studije su već potvrdile vezu između depresije i demencije.

Međutim, ova je studija to učinila korak dalje, dokazujući vezu između depresije i općeg pada ukupnih kognitivnih funkcija.

Istraživački tim je za svoje istraživanje analizirao rezultate 34 longitudinalne studije kako bi utvrdio učinke depresije na dugoročnu spoznaju.

Istraživanje je uključivao studije s više od 71.000 sudionika, od kojih su neki imali dijagnozu depresije, dok su drugi pokazivali simptome bolesti iako nisu bili dijagnosticirani. Svi ispitanici kojima je dijagnosticirana demencija isključeni su iz pregleda.

Istraživači su posebnu pozornost posvetili dokazima o padu memorije, sposobnostima odlučivanja i brzini obrade informacija.

Istraživanje je pokazalo da su osobe s depresijom doživjele veći pad kognitivnog stanja u starijoj odrasloj dobi od onih bez depresije.

Budući da postoji dugo predkliničko razdoblje od nekoliko desetljeća prije nego što se dijagnosticira demencija, nalazi su važni za rane intervencije jer trenutno ne postoji lijek za bolest.

Kao što je primijetila dr. Darya Gaysina, predavačica na Sveučilištu u Essexu, svjetsko stanovništvo stari, a stope depresije se povećavaju. Budući da postoji veza između depresije i opadanja kognitivnih sposobnosti, očekuje se da će se broj ljudi koji doživljavaju demenciju i opći kognitivni pad dramatično povećati u sljedećih 30 godina.

Rezultati ove studije naglašavaju potrebu da se suočimo s depresijom što ranije i što odlučnije, ne samo da se osjećamo bolje u sadašnjosti, već i da spriječimo niz problema u kasnijem životu.

Novi-Svjetski-Poredak.com