Održavanje mozga zdravim tijekom cijelog procesa starenja ovih dana je veliki problem i glavna briga kod starih ljudi

Sa porastom stope Alzheimerove bolesti i demencije, nije čudno što istraživači traže nove načine za borbu protiv starenja mozga i održavanje visoke razine kognitivnih funkciju kroz životni vijek.

Nova istraživanja su pokazala da bi kanabis mogao biti odgovor kojeg smo tražili, a znanstvenici su otkrili da ova biljka ima nevjerojatne regeneracijske prednosti za mozak.

Procjene sugeriraju da će oko 14 milijuna Amerikanaca živjeti s nekim oblikom demencije do 2050. godine. Za 2018. godinu očekuje se da će demencija i Alzheimerova bolesti koštati zemlju 227 milijardi dolara.

U narednih trideset godina, stručnjaci smatraju da će troškovi demencije u uAmerici doseći do 1.1 bilijuna dolara. Budući da farmaceutski tretmani kontinuirano ne daju rezultate ozdravljenja, ne čudi da se znanstvenici sada okreću prema prirodnim biljnim lijekovima kao što su kanabis i kurkuma.

Kanabis preokreće starenje mozga

Znanstvenici sa Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu i Sveučilišta u Bonnu udružili su se kako bi ispitali potencijalne prednosti kanabisa za mozak miševa. Ova nevjerojatna studija se već provodi godinama, a istraživači su izgradili snažne dokaze o moždanim prednostima THC-a.

Da bi proveli svoju studiju, istraživači su davali malu količinu THC-a, ekstrahiranu iz kanabisa, miševima starosti 12 do 18 mjeseci – tijekom jednog mjeseca.

Nekim miševima je dan placebo. Kao što izvori objašnjavaju, miševi imaju vrlo kratki životni vijek i pokazuju znatne kognitivne nedostatke već u dobi od samo 12 mjeseci.

Nakon toga, miševi su podvrgnuti nizu testova kako bi se procijenio njihov kapacitet učenja i memorije. Nevjerojatno, tim je utvrdio da su stariji miševi koji su tretirani kanabisom pokazali poboljšanje kognitivnih funkcija kao da su mladi miševi.

Kao što je izvijestilo Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu:

Miševi koji su dobili samo placebo lijek pokazali su prirodni gubitak memorije. Nasuprot tome, kognitivne funkcije kod miševa tretiranih kanabisom bile su jednako dobre kao i kod mladih dvomjesečnih miševa.

“Liječenje je potpuno preokrenulo gubitak kognitivnih sposobnosti kod starih životinja”, izjavio je prof. Andreas Zimmer s Instituta za molekularnu psihijatriju na Sveučilištu u Bonnu i član klastera izvrsnosti ImmunoSensation.

U prošlim istraživanjima, tim je ustanovio da se starenje mozga ubrzava kad su receptori THC-a odsutni. U mozgu, THC djeluje vrlo slično kanabinoidima koje prirodno proizvodi tijelo.

“U odrasloj dobi, količina kanabinoida koja se prirodno stvara u mozgu se smanjuje. Kada aktivnost kanabinoidnog sustava opada, događa se brzo starenje mozga” – komentirao je prof. Zimmer.

Tretiranje miševa THC-om uzrokovalo je nevjerojatno impresivne epigenetske promjene u mozgu, a broj veza između neurona dramatično se povećao. “Izgledalo je kao da je tretman THC-om okrenuo molekularni bioritam” – komentirao je Zimmer.

Doista, postaje sve jasnije da THC jedini specifični spoj koji čini ljekovitost kanabisa. Ranije ove godine, 52-godišnja žena šokirala je mainstream medicinske stručnjake izliječivši svoj terminalni rak jedino sa uljem kanabisa.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Istraživanja su pokazala da povremeni post može dati vašem mozgu ne samo više energije nego i povećanu sposobnost učenja i pamćenja

Ti podaci dolaze od strane znanstvenika Nacionalnog instituta za starenje, koji su otkrili da su miševi koji su hranjeni svaki drugi dan razvili više neurona i sinaptičkih veza koje su pojačavale njihove funkcije mozga.

Novi nalazi potvrđuju ranija istraživanja koja su dokazala prednosti posta za bolesti kod starijih osoba.

Tijelo se prebacuje sa potrošnju energije iz glukoze, koja se proizvodi u jetri, na masne stanice tijekom povremenog posta. To pomaže jačanju aktivnosti i razvoju stanica u mozgu.

Ova smjena se događa samo tijekom posta, budući da tijelo normalno koristi energetske zalihe jetre koje su dostatne za oko 10 do 14 sati kod ljudi, kaže dr. Mark Mattson, šef laboratorija neuroznanosti u Nacionalnom institutu za starenje.

Ova reakcija je slična popularnoj ketogenoj prehrani koja također potiče tijelo da dobije energiju iz masnih stanica.

Mattson je objasnio: “Kada te zalihe nestanu, ljudska, kao i životinjska tijela, prebacuju se na zalihe masti, koje se pretvaraju u spojeve koji se nazivaju ketoni u krvi. Ketoni djeluju izravno na živčane stanice kako bi stimulirali proizvodnju BDNF-a – ključnog proteina za rast neurona – što može pomoći u optimizaciji spoznaje, učenja i izgradnje memorije.”

Dr. Mattson uspoređuje učinak posta sa fizičkim vježbanjem. Kada tijelo ne nastavi sa postom, izgubit će se učinci. Nastavio je govoriti kako povremeni post, poput vježbanja, može dugoročno imati koristi za tijelo.

Nakon ‘in vivo’ ispitivanja i komparativnih istraživanja, pokazano je da su prednosti posta “neovisne o ukupnom unosu kalorija”. Istraživanje je potom ukazalo na “metaboličko prebacivanje sa potrošnje glukoze na ketone” kao ključni čimbenik za dobrobit posta.

Dok se razvoj neurona javlja u “odmorišnom” razdoblju posta, mozak je pokazao neke prednosti tijekom posta.

Uočeno je da su miševi u istraživanju bili oprezniji i pokazali su povećanu aktivnost u područjima mozga zaduženih za učenje i pamćenje tijekom razdoblja posta.

“Pretpostavlja se da su u evoluciji, osobe čiji mozak nije dobro funkcionirao u stanju gladovanja, vjerojatno nisu preživjele” – nastavlja dr. Mattson. “Dakle, evoluirali smo hraneći se povremeno, a važno je naglasiti da mozak dobro funkcionira – možda čak i optimalno – kad ne jedemo duže vrijeme”.

Dok on navodi da svaki drugi dan u postu koji se koristi za miševe ne bi funkcionirao za ljude, no ranija istraživanja su pokazala da se ljudi lakše prilagođavaju režimu posta “5:2 (2 dana posta u tjednu)”, što zahtijeva dva dana posta svaki tjedan.

Još jedna studija je utvrdila kako tjedni post 5:2 (2 dana posta u tjednu) može imati koristi kod pretilih pojedinaca koji imaju veći rizik od kognitivnih poremećaja zbog svoje dobi i metaboličkog statusa.

Ranije studije pokazale su prednosti periodičkog posta. Istraživači sa Sveučilišta Southern California izjavili su da povremeni post može omogućiti pojedincima da ostanu zdravi. U životinjskoj studiji, post može usporiti uništavanje stanica i potaknuti njihovu regeneraciju.

Štoviše, nedavna studija pokazala je da tjedna dijeta koja se sastoji od posta može pomoći kod kontrole glukoze kod dijabetesa, ne samo kod onih koji pate od dijabetesa tipa 2, već i kod tipa 1, koji nije uzrokovan prehranom, već defektnim imunološkim sustavom.

Post prema studiji, može pomoći u reprogramiranju beta stanica u gušterači za stvaranje inzulina.

NoviSvjetskiPoredak.com

Ljudski mozak skriva supermogućnosti unutar svog lijevog prednjeg temporalnog režnja

Gotovo savršena memorija, eholokacija, “pogled” izvan vidokruga, i nešto što bi moglo nadahnuti ideju telekineze se svemu može pristupiti jednostavnim sredstvima. Članak u Psychology Today donosi vam kako možete dotaknuti ove uspavane mentalne moći.

Brzo i točno pamćenje

Prva sposobnost uključuje memoriju. Većina ljudi pamti skup riječi ponavljanjem istih više puta.

Ova metoda učenja traje puno vremena da se neke stvari nauče. Nadalje, prvenstveni učinci na verbalnu memoriju često će otežati pamćenje informacija usred serije podataka.

Zamjenski način pamćenja tih riječi zahtijeva korištenje naše vizualne memorije. Vizualni dijelovi mozga mogu brže učitati mnogo više informacija.

Razmislite o tome kako se možete sjetiti puno pojedinosti u svezi sa vašom sobom. Možete iskoristiti tu mentalnu memoriju razmišljajući o snažnim slikama koje predstavljaju riječi koje trebate zapamtiti.

Na primjer, kad vidite riječ “bubamara”, razmislite o najživopisnijem sjećanju kojeg imate kod insekata. Kad vas zamole da se kasnije sjetite, bit će mnogo lakše.

Malo, precizno kretanje mišića

Sljedeća je sposobnost prilično nadahnuća za telekinezu. Vaše nesvjesne misli mogu uzrokovati vrlo male kontrakcije u vašim mišićima. Ovi lijepi pokreti mogu premjestiti predmete koji su u kontaktu s vašim mišićima, kao što je šalica za kavu koja visi iz vaše ruke ruke.

Razlog tom nesvjesnom pokretu jest implicitna memorija. Ljudski mozak automatski pohranjuje informacije kao što su mišićne skupine odgovorne za određene vrste kretanja.

Dakle, iako nemate pojma koji se određeni mišići trebaju kretati da bi pomaknuli tu vruću šalicu za kavu, vaše tijelo zna. On će aktivirati prave mišiće za tu radnju.

Eholokacija

Treće, na popisu supermoći, je eholokacija. To je sposobnost određenih životinja da pronađu svoj put kroz mrak šaljući zvukove i interpretiranjem povratnih signala kako bi procijenili veličinu i udaljenost objekata oko njih.

Ljudi imaju bolju eholokaciju nego što se misli. Čak i osobe s normalnim vidom će znati kada su blizu zida, dok su im oči zatvorene ili ako ne gledaju.

Slično kao kako se mozak nesvjesno sjeća koja grupa mišića izvodi konkretne pokrete, on se također sjeća bezbroj zvukova koje napravite. Također je u stanju prepoznati razliku između zvukova koji potječu vrlo blizu vas od onih koji se nalaze daleko.

Otkrivanje bezzvučnog pristupa

Četvrta sposobnost se odnosi na treće. Sjena zvuka je poput eholokacije. Dok vam ovaj potonji omogućuje da otkrijete nešto na temelju eha kojeg proizvodi, ovaj vas upućuje na prisutnost nečega što blokira pozadinski zvuk.

Te zvučne sjene bacaju ljudi koji se približavaju iza vas kako bi vas iznenadili. Vaš mozak primjećuje da zvukovi postaju mekši i odjeci blijede dok osoba dolazi na vas. Vjerojatno tada pomislite na onu dobru staru rečenicu… “Imao sam osjećaj da me netko promatra” kao u romanima i trilerima.

Primjećivanje skrivene zmije

Posljednja sposobnost ograničena je samo na plodne žene koje su u fazi između ovulacije i mjesečnice.

Proučavanje japanskog istraživača iz 2012. pokazalo je da žene u ovulaciji bolje primjećuju zmije na fotografijama u usporedbi s onima koje ne ovuliraju.

Teoretiziranje je došlo do zaključka da je ova sposobnost pomogla trudnim ženama da izbjegnu opasnosti u antičko doba.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ako očekujete bebu ili razmišljate o proširenju obitelji, vjerojatno bi željeli znati o tome kako omogućiti djetetu najbolji početak u životu

Vjerojatno ne biste željeli zapaliti cigaretu ili piti alkohol dok ste trudni, ali biste mogli učiniti veliku štetu svojem nerođenom djetetu ako ga izložite pesticidima.

Ovo nije upozorenje koje se odnosi samo na poljoprivrednike. 16 milijuna kilograma organofosfatnih pesticida korišteno je samo u SAD-u 2017. godine, stavljajući na kocku živote nebrojenih ljudi.

Tri studije su ispitivale djecu različitog podrijetla i dale isti zaključak: Prenatalna izloženost pesticidima može imati značajan dugoročni štetni učinak na zdravlje mozga djeteta, i nije važno je li ta izloženost došla od strane žitarica ili proizvoda za uništavanje žohara.

Ne govorimo ni o maloj razlici; izloženost ovim pesticidima je smanjila dječji IQ za čak sedam bodova!

U dvije studije koje su provedene u New Yorku kod djece u dobi od 6 do 9 godina koja su bila rođena od strane žena koje su bile izložene klorpirifosu zabilježile su smanjenje memorije od 2,8 posto, a IQ za 1,4 posto za svaki porast izloženosti.

To znači da je učinak linearan; oni koji su imali višu razinu izloženosti imali su više negativnih učinaka na kognitivne sposobnosti. To je pad koji može uzrokovati ozbiljne probleme u matematici i čitanju.

Druga studija, koja se provodila u Kaliforniji, istraživala je 300 djece koja su živjela u poljoprivrednim zajednicama u Monterey Countyju gdje su organofosfati raspršivani na usjeve, a izlaganje tim otrovima je još pogoršao i vjetar.

Njihove su majke proučavane tijekom trudnoće kako bi se procijenili metaboliti organofosfata u njihovim sustavima i kako bi se utvrdilo njihovo izlaganje. Njihov potomci su tijekom djetinjstva prošli testove koji su uključivali ispitivanja inteligencije.

Istraživači su u ovoj studiji pokazali su da su za svaki 10-struki porast koncentracije organofosfata otkrivenih tijekom trudnoće, djeca imala pad od 5,5 bodova u testovima inteligencije. Još jednom se pokazalo da je stupanj izloženosti majke utjecao je na stupanj oštećenja.

Nalazi se se pokazali vjerodostojnima čak i nakon što su istraživači prilagodili faktore kao što su obiteljski dohodak, izloženost drugim zagađivačima i razini obrazovanja majke.

Jedna studija koja je bila dio pregleda Europskog parlamenta procjenjuje da se godišnje izgubi 13 milijuna bodova IQ zbog upotrebe pesticida, i vjerojatnije je da bi izvješće moglo biti podcijenjeno. Teško je kvantificirati ove učinke, ali jasno je da je to nešto što bi svatko trebao izbjeći.

Jedite organsku hranu što je bitno za vrijeme trudnoće

Ne bismo se trebali iznenaditi ovim nalazom. Uostalom, organofosfati su prvi put razvijeni kao nervni agensi (spojevi), tako da je prirodno da imaju tako veliki učinak na mozak.

Tako su opasni da su neki od njih zabranjeni za upotrebu u kućanstvu, ali se i dalje naširoko upotrebljavaju na konvencionalno uzgojenim usjevima poput oraha, bobicastom voću, agrumima, grožđu i brokuli.

Trudnice se već moraju brinuti, ali ovo je nešto što zaslužuje jednako veliku pažnju kao i druge potencijalne opasnosti za vaše nerođeno dijete.

Možda ste već počeli koristiti prirodna sredstva za čišćenje, ali nemojte zanemariti važnost izbjegavanja izloženosti pesticidima što je više moguće i paziti na proizvode za unštavanje domaćih štetočina.

Prebacite se na organsku hranu, ako već niste, ili ju uzgajajte i pazite da jedete zdravu hranu, i skladu sa dobro uravnoteženom prehranom koja daje samo najbolje vašem zdravlju, kao i zdravlju vašeg nerođenog djeteta.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U studiji, koja je objavljena u časopisu Scientific Reports, istraživači su promatrali 116 odraslih osoba u Finskoj koji su bili podijeljeni nasumično u tri skupine

Prema rezultatima studije, ako je skupina sudionika upućena da izvrši “učinkovitu strategiju obuke za radnu memoriju”, oni mogu odmah poboljšati svoje performanse slično kao i pojedinci koji su sudjelovali u tipičnim obukama za vježbanje kognitivne memorije bez strategijskih uputa tijekom perioda od mjesec dana ili duže.

Na temelju studije koju su vodili istraživači sa Sveučilišta Abo Akademije, relevantnost tih strategija istaknuta je kontrolama koje nisu davale nikakve savjete o strategiji, ali su uspjele generirati strategije koje su bile povezane s boljim performansama kod zadataka povezanim sa kognitivnom memorijom u naknadnim testovima.

Istraživači vjeruju da je to razlog zašto su značajni učinci tipičnog treninga radne memorije ograničeni na zadani zadatak i povezane nedovršene inačice.

Iako postoji nekoliko komercijalnih programa obuke kognitivne memorije, njihovi učinci treniranja ne prelaze granice obuke.

U studiji, koja je objavljena u časopisu Scientific Reports, istraživači su promatrali 116 odraslih osoba u Finskoj koji su bili podijeljeni nasumično u tri skupine. Sudionici u prvoj skupini dobili su kratku strategijsku poduku i trenirali zadatak za ažuriranje radne memorije tijekom 30 minuta.

Sudionici u drugoj skupini prošli su istu kompjutersku obuku bez primanja savjeta o strategiji. U međuvremenu, treća grupa je izvodila samo pred-test i post-test.

Autodigradirane strategije analizirane su putem upitnika koji su dani na post-testu.

Kako poboljšati kognitivnu funkciju

Da biste povećali i zaštitili svoje kognitivne funkcije, isprobajte neke od savjeta:

Vježba – Vježba povećava protok krvi u dijelu mozga koji je odgovoran za memoriju nazvan hipokampus. Ljudi koji su u dobrom fizičkom stanju imaju bolje kognitivne funkcije, a vježbanje može potaknuti sposobnost učenja.

Minimizirajte stres – Pojedinci koji imaju visoku razinu stresa imaju veći rizik od razvoja kognitivnih problema. Pokušajte riješiti uzrok stresa na prirodan način, poput vježbanja, individualnog savjetovanja, meditacije, opuštajućih hobija i drugih metoda.

Riješavajte zagonetke – Zagonetke mogu pomoći u izgradnji novih veza u mozgu. Osim križaljki, možete raditi na akrosticima, kriptogramima i drugim zagonetkama usmjerenih na riječi. Pokušajte s nekoliko zagonetki kako biste izazovali vaš mozak.

Započnite novi hobi – Poboljšajte kognitivnu funkciju pokušavajući započeti nove hobije gdje morate učiti nove vještine kao što su stolarija / obrada drveta, sviranje novog instrumenta ili prijava na tečaj stranih jezika. Te aktivnosti učenja stvaraju nove neuronske veze koje pomažu u otklanjanju gubitaka stanica uzrokovanih starenjem ili bolestima.

Gledajte edukativne TV emisije i “aktivno” čitajte – Gledanje informativnih znanstvenih emisija može biti “kognitivno obogaćivanje”, naročito ako odvojite vrijeme da biste shvatili ono što gledate. Isto se može reći i za čitanje poučnih knjiga ili časopisa. Kada završite gledati ili čitanje nečega obrazovnog, pregledajte ono što ste naučili kako bi poboljali pamćenje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ružmarin je nevjerojatno zdrava biljka koja se kao tradicionalni lijek koristi stoljećima. Ona je predivan lijek za mnoge bolesti a ponajviše za one ljude koji imaju problema s pamćenjem

U Grčkoj je popularno da studenti često stavljaju ružmarin u kosu tijekom ispita. A sad su tu metodu potvrdili i znanstvenici.

Studije su pokazale da ružmarin sadrži karnozičnu kiselinu koja se bori s toksičnim elementima koji zahvaćaju mozak, piše huffingtonpost.com.

Ružmarin je poznat od davnih vremena a spominje se kao lijek za mozak i u Hamletu kad Ofelija izjavljuje: ‘Evo ružmarina, on je za molitvu, ljubav i sjećanje.’ U suvremenoj medicini on se koristi kao analgetik i pri migrenama, kao i kod probavnih problema.

Ružmarin sadrži prirodne sastojke koji pružaju protein našem mozgu, što pozitivno utječe na rad mozga, te mozak brže razmišlja i brže donosi odluke.

Studije pokazuju da ružmarin također obnavlja oštećene DNK stanice.

Istraživanje provedeno na ružmarinu, gdje su ljudi udisali eterično ulje ružmarina, pokazalo je da su rezultati izuzetni, prva skupina ljudi je imala 60 do 75 posto veće šanse zapamtiti stvari za razliku od skupine koja nije udisala eterično ulje ružmarina.

Istraživanje je pokazalo postojanje kemijskih spojeva odgovornih za naše pamćenje. Glavni element koji povećava našu memoriju je cineol. Ovo istraživanje pokazuje da ljudi koji su koristili ružmarin u određenim dnevnim zadacima, imaju bolje rezultate.

Ružmarin je učinkovit u borbi protiv promjene raspoloženja, stresa, pamćenja i poboljšava brzinu razmišljanja. Što se više apsorbira cineol, više ćete postići pozitivnih rezultata.
 
(dnevno.hr)

Borovnice su čudesna prirodna medicina. Da su one slučajno lijek na recept, one bi se nazvale „medicinsko čudo” i napravile bi neviđenu prekretnicu u medicinskoj znanosti

Ipak, možete ih dobiti bez recepta, bez posjete liječniku i bez „dozvole” od davatelja usluge vašeg zdravstvenog osiguranja.

I za razliku od otrovnih lijekova na recept, borovnice su nevjerojatno ukusne.

Samo budite sigurni da kupite organske, jer ne želite trovati svoje tijelo sa otrovnim pesticidima koji se koriste na ne-organskim borovnicama.

Kao što je objašnjeno u videu ispod, borovnice pružaju nevjerojatne zdravstvene beneficije kojima ne može konkurirati niti jedan lijek.

Prednosti borovnica uključuju:

- Osiguravaju hranjive tvari i 36% preporučenog dnevnog unosa vitamina K, 25% mangana i 24% vitamina C
– One nemaju kolesterola, imaju nizak udio natrija i zasićenih masnoća
– One smanjuju rizik od srčanog udara za 32%
– One imaju veliki utjecaj na vaš mozak; utvrđeno je da samo 30 ml soka poboljšava kognitivne funkcije i spriječava gubitak pamćenja
– Konzumiranje samo dvije porcije tjedno vraća funkcije mozga što je jednako ekvivalentu da je vaš mozak 2,5 godine mlađi
– One podržavaju prijateljske bakterije u crijevima
– One su također odličan izvor vlakana, koja poboljšavaju zdravlje probavnog sustava

Poogledajte ovaj video i saznajte još ponešto o zdravstvenim prednostima borovnice:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ako vam događa da zaboravljate stvari češće nego obično, ili se ponekad osjećate kao vaš um nije tako oštar kao što je nekad bio, možda biste trebali pogledati svoj ormarić sa lijekovima

Lijekovi koji se obično koriste u liječenju niza medicinskih stanja poput nesanice, alergije ili inkontinencije negativno utječu na mozak uzrokujući dugoročno kognitivna oštećenja u starijih Afroamerikanaca, piše Naturalnews.

Lijekovi koji se obično koriste u liječenju niza medicinskih stanja poput nesanice, alergije ili inkontinencije negativno utječu na mozak uzrokujući dugoročno kognitivna oštećenja u starijih Afroamerikanaca.

Ovi lijekovi, koji se zovu antikolinergici, blokiraju acetilkolin, neurotransmiter živčanog sustava te su kao takvi dio široko zastupljene medicinske terapije. Prodaju se u ljekarnama pod raznim zaštićenim imenima kao što su Benadryl, Dramamine, Excedrin PM, Nytol, Sominex, Tylenol PM i Unisom.

Ostali antikolinergici kao što su Paxil, Detrol, Demerol i Elavil dostupni su isključivo na recept. Starije odrasle osobe najčešće koriste lijekove antikolinergičkog djelovanja kao prvu pomoć za bolji san te za ublažavanje problema vezanih uz propusnost mjehura.

Starijim osobama posebno se savjetuje da izbjegavaju neke često upotrebljavane lijekove, zbog njihove veze i  problema sa razmišljanjem i gubitkom pamćenja.

Studija Indiana University School of Medicine, objavljena u časopisu “JAMA Neurology”, koristila je skeniranje mozga da istražila utjecaj nekih uobičajenih lijekova na metabolizam mozga i atrofiju mozga kod 451 sudionika.

U ovoj skupini, 60 osoba je uzimalo jedan ili više lijekova koji imaju srednje ili visoko antikolinergijsko djelovanje. Da bi došli do svojih zaključaka, istraživači su koristili PETs za mjerenje metabolizma mozga, MR skeniranje struktura mozga, kao i niz kognitivnih testova i testova pamćenja.

Oni su otkrili da oni pacijenti koji su uzimali antikolinergike su pokazali lošije rezultate na testovima nego stariji pacijenti koji nisu uzimali ovu vrstu lijeka.

Neka od područja na kojima je uočen pad performansi su verbalno rasuđivanje, kratkoročno pamćenje i rješavanje problema.

Možda čak i naviše alarmantno, je da je MRIs skeniranje pokazalo da oni koji su pili lijekove imali manji volumen mozga i veće komore.(početak Alzheimera)

Osim toga, oni su imali niže razine metabolizma glukoze u njihovim mozgovima, a posebno u hipokampusu, koje je područje mozga odgovorno za memoriju, te se obično zahvaćeno u ranim stadijima Alzheimerove bolesti.

Navedena degradacija mozga, čak i nakon prestanka liječenja

Istraživač dr Shannon Risacher je rekao: “Ovi rezultati daju nam mnogo bolje razumijevanje o tome kako ova klasa lijekova može djelovati na mozak na načine koji bi mogli povećati rizik od kognitivnih oštećenja i demencije.”

“S obzirom na sve dokaze, liječnici možda želite uzeti u obzir alternative antikolinergičke lijekova ako postoje, dok rade sa svojim starijim pacijentima.”

Neki od lijekova koji smanjuju mozak i uzrokuju kognitivna oštećenja su lijekovi za:

• alergiju,
  
• peludnu groznicu,
  
• prehladu,
  
• gripu, depresiju,
  
• giht,
  
• proljev,
  
• astmu
  
• žgaravicu

Ti učinci čak su zabilježeni mjesec dana i nakon što je tretman završio. Prethodne studije su povezale ove lijekove sa pojačanim rizikom od demencije i povećane vjerojatnost od padanja (ravnoteža).

Istraživanje iz 2013. godine pokazalo je da ti lijekovi mogu dovesti do kognitivnih problema nakon samo 60 dana korištenja.

Druga studija je pronašla vezu između antikolinergijske toksičnosti i zatvora, suhih usta, delirija, oštećenja vida i konfuzije, osim teškog kognitivnog propadanja.

Da stvar bude gora je činjenica da mnogi stariji ljudi zapravo uzimaju više od jednog lijeka zajedno na redovnoj bazi. Na primjer, oni mogu uzeti lijek protiv alergije i lijek za žgaravicu u isto vrijeme.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Zadržavanje informacija ovisi od osobe do osobe i njene pozornosti

Ako nasumično na glas kažete brojeve 1593657292759384310479, što mislite koliko od ovih brojeva možete od prve zapamtiti? Sudeći prema znanstvenicima stjetit ćete se tek sedam brojeva i to ovisi o našoj radnoj memoriji.

Naša radna memorija u mozgu nije toliko velika, no ona je važna kao i činjenica da moramo biti svjesni koliko informacija odjednom možemo zadržati u njoj.

Zadržavanje informacija ovisi od osobe do osobe i njene pozornosti. Što više pozornosti pridajemo nekoj informaciji tako ćemo ju i lakše upamtiti. Idući put kada se ne sjetite neke informacije to je zato što je vaš mozak rastresen i zbog toga ju zaboravlja, a pritom ove tri stvari imaju znatnu ulogu.

1. Magični broj

Znanstvenici kažu da ćete se moći sjetiti otprilike sedam brojeva. Još točnije, studija još iz pedesetih godina, nazvana “Magični broj sedam, plus ili minus dva”, sugerira da je kapacitet naše radne memorije između pet do sedam stvari, premda se neki znanstvenici prepiru tvrdeći da se taj kapacitet kreće tek oko četiri znamenke.

Ako pročitamo ovaj broj jedan, pet, devet, tri, svaki od brojeva se broji posebno. Moći ćete se prisjetiti više brojeva ako ih sparite pa pročitate petnaest, devedeset tri, čezdeset pet, sedamdeset dva. Tako povećavate broj znamenaka koje ćete upamtiti.

Kada znanstvenici kažu da u radnoj memoriji možemo držati određeni broj podataka, ovi pojedinačni podaci mogu biti različite veličine, složenosti i važnosti. Kako god bilo, radna memorija nije velika ali je uistinu važna.

2. Radna memorija

Radna memorija je nešto kao kontrolna ploča našeg mozga. To je mjesto gdje se informacija nalazi privremeno dok mozak ne donese odluku da li je vrijedna da je pohrani trajnije pa tako postane dugoročna memorija.

Pokazuje se da različiti osjeti imaju različite kapacitete kontrolne ploče. To znači da koliko se možete sjetiti ovisi o tome, na primjer, da li vam je netko nešto rekao ili vam je pokazao. Zbog ovoga važno je gledati odvojeno na različite vrste radne memorije.

Osim toga, svaka osoba ima različitu sposobnost zadržavanja podataka u radnoj memoriji. Individualne razlike u kapacitetu radne memorije su važne jer predskazuju inteligenciju. Veći kapacitet radne memorije općenito znači veću inteligenciju. Zašto neki ljudi mogu zadržati više podataka u radnoj memoriji od drugih?

3. Ignoriranje stvari

Novo istraživanje znanstvenika sa sveučilišta Simon Fraser bacilo je više svijetla na to zašto neki ljudi mogu zadržati više podataka na kontrolnoj ploči mozga nego drugi. Proučavane su razlike u vizualnoj memoriji snimanjem valova mozga i praćenjem koliko osoba obraća pozornost na nešto.

Pozornost i memorija su neraskidivo povezani. Obraćanjem pozornosti na neki podatak, povećava se njegovo predstavljanje u mozgu pa se toga lakše sjetiti.

Ali činjenje nečega lakšim da se prisjetimo je samo jedan aspekt pozornosti. Obraćanje pozornosti znači ignoriranje svih informacija koje ometaju pozornost. I tu su ljudi bitno različiti.

Ljudi sa niskim kapacitetom radne memorije nisu u stanju zanemariti zbunjujuće podatke koji ih ometaju. To pokazuje da se ne radi o tome koliko je važan podatak kojeg se možemo sjetiti nego je stvar u tome koliko smo dobri u ignoriranju nevažnih podataka.

Ljudski mozak ima različit proces usmjeravanja pozornosti na važan podatak i zatiranja irelevantnog. Ne radi se o tome koliko podataka možemo držati u mozgu nego koliko smo u stanju izbaciti. Slijedećeg puta bude li vam teško sjetiti se telefonskog broja ili neke slike krivite vaš pametni ali rastreseni mozak.
 
(telegram.hr/uredio:NSP)

Neprijateljski stav ima reperkusije na kognitivne sposobnosti nakon 50 godine

U zajedničkom istraživanju, na 3000 osoba rođenih između 1955. i 1968., švicarski i američki znanstvenici procjenjivali su kako stres i agresivnost utječu na njihove kognitivne sposobnosti kroz razdoblje od 25 godina.

Studija, objavljena u časopisu Neurology, ustanovila je da su sudionici koji su pokazivali veće razine agresivnosti ili koji su se loše nosili sa stresom, 25 godina kasnije osjetno slabije razmišljali i odradili testove memorije nego ljudi sa nižim razinama ljutnje i stresa.

Neprijateljski stav i loše upravljanje stresom imali su reperkusije na kognitivne sposobnosti nakon njihove pedesete godine i učinili su ih 10 godina starijim.

Ljudi nisu svjesni koliko njihova osobnost utječe na njihovu sposobnost rasuđivanja odnosno na njihovu memoriju.

Testovima mjerili agresivno ponašanje

Testovi osobnosti mjerili su agresivno ponašanje, manjak povjerenja u druge i negativne osjećaje vezane uz socijalne odnose.

Za utvrđivanje kognitivnih sposobnosti sudionici su morali prisjetiti liste od 15 riječi. Oni koj su pokazivali veće neprijateljstvo i agresiju prosječno su se sjećali 0.16 manje riječi, a oni koj se nisu znali nositi sa stresom sjećali su se 0.30 manje.

Ovo je je samo promatračka studija koja ne uspostavlja nikakav direktan uzrok ili učinak ali pokazuje čvrstu vezu između ovih različitih faktora, prenosi swissinfo.
 
(telegram.hr/uredio:NSP)