Internetski stručnjak Marko Rakar analizira kontroverznu direktivu koju EU želi primjeniti na internet, a za koju mnogi kažu da je smrt neta kakvog poznajemo

Europska je unija odlučna u tome da “zauzda” internet i zaštiti intelektualna prava pa makar na uštrb slobode medija i interneta. Za laike direktivu i njezine posljedice po svakog građanina analizira bloger i savjetnik koji se bavi informatičkom tehnologijom te istraživačkom analitikom Marko Rakar.

# Izglasana je (iako u siječnju slijedi finalno glasanje) tzv. Copyright direktiva s ponešto izmijenjenim kontroverznim člancima 11. 13. – za laike, što to sada zapravo znači?

Iako nitko ne osporava potrebu za zaštitom intelektualnih prava, činjenica je da su poneke odredbe prijedloga direktive krajnje problematične. Osobito ovdje mislimo na članke 11, 12 i 13 čije će se provođenje pokazati problematičnim u odnosu na dosadašnju praksu kako funkcionira internet.

Članak 11 uvodi nešto što je nazvano “porez na linkove”, a ukratko znači da izdavači mogu ograničiti drugim platformama način na koji se dijele njihovi linkovi.

Primjerice, Express.hr može zabraniti Facebooku da kada neki korisnik odluči podijeliti sadržaj s Express-a, da se pojavi na njegovom zidu puni naslov, vodeća fotografija i prva rečenica teksta.

Naravno, ako Facebook potpiše ugovor s izdavačem i plati za taj sadržaj tada će se linkovi pojavljivati onako kako smo na njih navikli. Dakle problematičniji je članak 13. koji predviđa automatsko uklanjanje svih onih sadržaja (tekstualnih, slikovnih, audio, video) a koji sadrže neki zaštićeni materijal.

Kako je to pojednostavljeno, ako imate meme, šaljivu ilustraciju koja koristi neku fotografiju koja je zaštićena nekim autorskim pravima tada je filter mora automatski odbaciti prije nego je objavljena.

Nadalje, dijelovi članka 12. govore o tome kako u biti ne smijete objaviti bilo što s nekog događaja koji je pokriven pravima. Primjerice to bi značilo da ne smijete napraviti selfie dok ste na nekoj utakmici ili snimku gola kojeg ste ulovili mobilnim telefonom jer prava na sadržaj s te utakmice je kupila neka TV postaja koja je odlučila biti jedina s tim snimkama.

# Je li točna tvrdnja kako je “EU upravo uništila internet”?

Ne bih rekao da je EU uništila internet, ali da je svoj dio interneta namjerno upucala u nogu to je apsolutno točno. Ovakva metodologija je u biti preslikavanje staromodnih načina utjerivanja intelektualnih prava ali preslikanih na sasvim novu tehnologiju koja funkcionira na sasvim drugačiji način.

Takve stvari se događaju kada pravnik koji ne razumije kako tehnologija, a u ovome slučaju internet, funkcioniraju a u postupku nije bilo nikoga tko bi razmislio hladnom glavom o konsekvencama ovog čina.

EU će ovime trajno osakatiti svoje internet korisnike i svojevoljno proširiti zaostajanje za ostatkom svijeta u razvoju interneta i kreativnih industrija što su industrije budućnosti.

# Zašto je to, kažu kritičari, “uvođenje cenzure na mala vrata”?

Kritičari su u pravu, ovo je uvođenje cenzure pod okriljem zaštite intelektualnih prava. Zamislite situaciju u kojoj bi netko, npr. naša predsjednica ili netko drugi izgovorili neku očiglednu glupost ili otvorenu laž; primjerice da ste u doba Jugoslavije morali prijaviti općini koliko ćete kruha kupiti sljedeći tjedan.

Tada možete tu svoju glupost prijaviti kao autorsko djelo a internet izdavači i društvene mreže moraju povući i ukloniti taj sadržaj s interneta neovisno o opravdanosti objave takvog suludog sadržaja.

# Mislite li da može zaživjeti “porez”na linkanje pri dijeljenju sadržaja?

Pa naravno da će zaživjeti u nekoj mjeri, ako je to propis onda se on mora provoditi, nema tu prostora za pregovore. No mislim da svi oni koji se trenutno raduju tome da će odjednom shvatiti koliki utjecaj ova nevjerojatno loša mjera ima na njihov brend te da će u konačnici zbog nemogućnosti da se oslone na svoje korisnike da dijele i propagiraju njihove sadržaje i propasti.

Također, potrebno je jako dobro razmisliti o tome koja je uloga nekog velikog medija poput npr. New York Timesa u pregovorima s Facebookom u odnosu na nekog, u usporedbi, malog izdavača poput Express.hr-a? Što Express može učiniti ili kako on može prisiliti Facebook ili Twitter da bi oni promijenili uvjete?

Ova mjera će direktno poticati velike da budu još veći, dok će biti diskriminatorna prema malima osobito malima s područja poput naših koja su istovremeno siromašna i s malim brojem korisnika.

# Koga, zapravo, štiti takva legislativa, što je EU tu htjela postići?

Ova direktiva je nastala kao lobistički pothvat velikih izdavača neovisno o tome kojim medijem oni vladaju. Ponavljam, nije problem u zaštiti autorskih prava, no direktiva na način koja je zamišljena drastično ograničava prava konzumenata sadržaja, a zamišljeni način provođenja je u direktnoj suprotnosti s načelima otvorenosti i slobode izražavanja na internetu.

Cijeli koncept autorskih prava treba staviti na stol i razmisliti o tome što se može i mora učiniti da se prilagode 21. stoljeću. I naravno, ne treba zaboraviti da će najmanje od svega dobiti autori, dok će većinu pojesti korporacije koje utjeruju ta prava ili koja su nositelji prava.

# Može li ovo označiti zaista radikalno promijeniti internet ili mislite da te promjene, ipak, neće toliko zaživjeti?

Vidjeti ćemo što će se dogoditi. Nije još uvijek sve izgubljeno i uz malo sreće zakonodavci će shvatiti koliko su suludi propis donijeli i prije nego što on krene u primjenu. Ipak, ako se zadrži sadašnji tekst i ne promijenimo ograničenja, on će sasvim sigurno drastično utjecati na način na koji internet funkcionira na području Europske unije, to je očito bilo teško zamisliti genijalcima u EU parlamentu.

Implementacija će biti dugačka, bolna i drastična a vidjeti ćemo u kojoj mjeri će biti efikasna i koliko ćemo uopće biti u stanju pratiti slovo direktive.

# Je li uopće trebalo donositi nekakve zakone, i ako da u kojem smjeru – na što vi mislite kada govorite o “slobodnom internetu”?

Pa naravno da je, intelektualna prava, a osobito prava autora je potrebno štititi. Nalazimo se u vremenu u kojem je upravo intelektualni rad dominantni oblik rada, nema spora oko toga.

Pitanje je samo kako to napraviti, trebamo li redefinirati što je to intelektualno vlasništvo, moramo li na drugačiji način urediti što je dopuštena ponovna upotreba a što nije?

Trebamo li definirati što je to “fair use” ili pod kojim uvjetima se slobodno može koristiti ili dijeliti neki sadržaj… I naravno, moramo uzeti u obzir i sve ostale dosege civilizacije ali i tehnologiju kojom baratamo i načine kako njom upravljamo.
 
(express.hr)

Zastupnici Europskog parlamenta su u srijedu na plenarnoj sjednici prihvatili prijedlog Direktive o autorskim pravima na digitalnom tržištu, uključujući članke 11 i 13 koji su izazvali brojne polemike širom Europe

Prijedlog direktive pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem su snage odmjeravali na jednoj strani medijske kuće i umjetnička industrija, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.

Nakon što su u srpnju europski zastupnici tijesno glasali protiv pokretanja pregovora s članicama Europske unije o predloženim reformama, za direktivu je ovoga tjedna na plenarnom zasjedanju glasovalo 438 zastupnika, protiv je bilo 226, a suzdržanih 39. Europski parlament je tako utvrdio svoj stav čime su se otvorili pregovori o konačnom tekstu zakona s Vijećem EU-a.

“Ovo danas je zajednički uspjeh i dobar znak za našu europsku kreativnu industriju”, izjavio je Axel Voss, izvjestitelj za rezoluciju i član Europske pučke stranke.

Polemika se najvećim dijelom vodila oko dva elementa prijedloga zakona. Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.

Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. “susjedna prava” (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. “porez na linkove”, po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.

Najžešća borba vodila se oko dva elementa prijedloga zakona. Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.

Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. “susjedna prava” (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. “porez na linkove”, po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.

“Bit će to komplicirano glasovanje”, upozorio je glasnogovornik EP-a. Dokaz za to je više od 250 amandmana.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(tportal.hr)

Izraelska Liga za borbu protiv kleveta osudila je post na Facebook računu sina izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, Yaira, koji uključuje antisemitske poruke i navodno sugerira da “George Soros i reptili” kontroliraju svijet

Organizacija je na svom Twitter računu na hebrejskom jeziku objavila danas da karikatura “sadrži jasne antisemitske elemente i da se “opasnost od antisemitskog diskursa ne može umanjivati”.

Yair Netanyahu je na svom Facebook računu u subotu postavio karikaturu koja sugerira da iza rastućih pravnih problema njegove obitelji stoji zavjera, navode izraelski mediji.

On je svoj post nazvao “Lanac prehrane”, a na njemu je fotografija američkog milijardera Georgea Sorosa koji drži svijet na udici pored reptila sa štapom za pecanje na kojem je simbol alkemije.

Slijedi antisemitski imidž takozvanog “sretnog trgovca”, a potom fotografije bivšeg izraelskog premijara Ehuda Baraka, kao i predvodnika prosvjeda protiv Netanjahua Eldad Janiva i Mannyja Naftalija, bivšeg zaposlenika u premijerovoj rezidenciji koji je optužio Netanyahuov suprugu Saru u istrazi koja se protiv nje vodi.

Odgovori na post uključili su pozive na psihijatrijsku njegu za Yaira od strane Baracka i osudu lidera sa izraelske ljevice, a među njima poslanice Zahavi Gal i čelnika laburista Avija Gabaja.

Reagirao je i bivši čelnik Ku Klux Klana David Duke koji je napisao da meme (objavljena slika) sugerira da Soros kontrolira svijet. Neonacistički dnevnik “STORMER” je objavio članak povodom posta pod naslovom “Netanyahuov sin postavio fenomealan meme kriveći Židove da ruše njegovog oca Židova”, u kome su nazvali Yaira Netanjahua bratom.

Izraelski mediji podsjećaju da je izraelski vrhovni tužitelj Avihaj Mandelblit obavijestio u petak Netanyahuov suprugu Saru da je moguće podizanje optužnice protiv nje zbog prijevare i iznevere povjerenja.

Ona bi također mogla biti optužena da je potršila oko 100.000 dolara državnog novca na obroke koje je naručivala za službenu rezidenciju iz restorana, što je protiv propisa jer u njoj ima kuhara.

Optužnica je moguća poslije saslušanja koje još nije zakazano. Netanyahu nije za to osumnjičen, ali se protiv njega vode istrage zbog sumnje na korupciju u dva odvojena slučaja.
 
(fakti.org)