Zašto se Međunarodni sud u Haagu ne ukine ukoliko služi nečijim interesima i ne djeli pravdu jednako za sve?!

Suci Međunarodnog kaznenog suda (ICC) odbacili su u petak zahtjev tužitelja da pokrene istragu o navodnim zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima u Afganistanu od 2003. godine.

“Suci su odlučili da istraga o stanju u Afganistanu u ovoj fazi ne bi bila u interesu pravde”, navodi se u priopćenju suda u Den Haagu.

Ta je odluka donesena samo tjedan dana nakon što su Sjedinjene Države ukinule vizu glavnoj tužiteljici Fatou Bensoudi zbog moguće istrage zločina američkih vojnika u Afganistanu. SAD su prošlog mjeseca najavile vizna ograničenja kako bi spriječile istrage protiv pripadnika svojih oružanih snaga.

Na temelju informacija tužiteljice, sud je zaključio da postoji temelj za razmatranje zločina u Afganistanu. Ali trenutačna situacija u Afganistanu izuzetno otežava istragu i kazneni progon, objasnili su suci.

Tužitelj ICC-a zatražio je u prosincu 2017. dopuštenje sudaca za pokretanje istrage o navodnim ratnim i zločinima protiv čovječnosti u Afganistanu od 1. svibnja 2003, uključujući i u državama gdje CIA ima svoje zatvore.

Suci analiziraju sve dokumente dostavljene tužitelju i odlučuju o tome hoće li odobriti pokretanje istrage.

ICC, koji ima 123 članice uključujući cijeli EU, osnovan je 2002. radi procesuiranja ratnih zločina, genocida i zločina protiv čovječnosti kada neka zemlja nije u stanju ili ne želi sama progoniti počinitelje.

Glavne svjetske sile, uključujući SAD, Kinu i Rusiju, nisu članice.

(jutarnji.hr)

“Stoga sam izjavio i odmah obavijestio … da Filipini povlače svoju ratifikaciju Rimskog statuta, što stupa odmah na snagu” – kazao je on u priopćenju medijima objavljenom u srijedu.

Povlačenje zemlje iz Rimskog statuta, sporazuma koji je utemeljio Međunarodni kazneni sud, trebalo bi stupiti na snagu godinu dana nakon što je pismenu obavijest o povlačenju primio glavni tajnik UN-a. Međutim, 72-godišnjak je rekao da ne planira čekati i da će se povlačenje odvijati odmah.

Jednogodišnje razdoblje “nije primjenjivo ukoliko se odnosi na učinak povlačenja Filipina kao potpisnika Rimskog statuta, iz razloga što se čini da postoji prijevara u takavom sporazumu” – kaže filipinski predsjednik.

Duterte je prijetio da će se povući iz međunarodnog tribunala u Haagu od početka svog predsjedničkog mandata sredinom 2016. godine.

U više je navrata pozvao međunarodno tijelo “beskorisnim” nakon što ICC pozivao na obustavljanje Duterteovog zloglasnog ‘rata protiv droge’.

Unatoč brojnim pritužbama i prijetnjama suda, čelnik Filipina je nastavio je kampanju, rekavši u veljači kako se kampanja ne bi zaustavila do njegovog zadnjeg dana u uredu.

“Ako ću ići u zatvor, idem u zatvor. Ako me želite pogubiti, potražite zemlju koja omogućuje da zatvorenici budu pogubljeni puškom. Ja ću otići tamo” – poručio je ICC-u.

Duterte je odgovorio na preliminarnu istragu o “zločinima koji su navodno počinjeni u toj državi” koju je pokrenuo tužitelj ICC-a Fatou Bensouda.

„Naime, on je naveo da je od 1. srpnja 2016. godine, tisuće osoba ubijeno zbog njihove navodne umiješanosti u prizvodnju ilegalnih droga i trgovinom istih” – rekao je tužitelj u to vrijeme.

“Sud navodi kako su se ubojstva dogodila izvan zakona tijekom operacija borbe protiv droge.” Preliminarna istraga je još u tijeku, rečeno je na web stranici ICC-a o Duterteovoj kampanji “rata protiv droge” .

U svojem najnovijem potezu, iskusni čelnik odbio je prepoznati nadležnost Međunarodnog kaznenog suda nad njegovim predsjedavanjem i u potezima u “ratu protiv droga”. “Ne možete steći nadležnost nadamnom, ni za milijun godina” – rekao je Duterte prošlog tjedna.

Prema podacima Filipinskih vlasti, gotovo 4.000 ljudi je ubijeno u “ratu protiv droge” od sredine 2016. godine. Međutim, organizacija za ljudska prava “Philippine Alliance of Advocates” (PAHRA) procjenjuje da bi do 12.000 ljudi moglo postati žrtvom zloglasne kampanje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Međunarodni kazneni sud (ICC), osnovan 2002., ima sada 123 zemlje članice. Neke zemlje ga kritiziraju da je usmjeren protiv afričkih zemalja

“Povlačenje Burundija … stupa na snagu u petak 27. listopada”, rekao je glasnogovornik suda za AFP, točno godinu dana pošto je Burundi službeno obavijestio Ujedinjene narode da se povlači iz jedinog stalnog suda koji sudi za ratni zločin.

Ovo povlačenje, koje je udarac za međunarodno pravosuđe, “događa se u trenutku kada (represivna) mašinerija i dalje nekažnjeno ubija u Burundiju”, rekao je u petak Lambert Nigarura, predsjednik skupine zemalja sudionica ICC-a.

No predistraga koju je glavni tužitelj suda Fatou Bensouda pokrenuo u travnju 2016. nakon izvješća o “ubojstvima, zatvaranju, zlostavljanju, silovanju i drugim oblicima spolnog nasilja te o slučajevima nasilnih nestanaka”, neće se prekidati.

“Povlačenje Burundija ne utječe na stručnost suda što se tiče zločina počinjenih u vrijeme dok je bio njegov sudionik, naime do 27. listopada 2017.”, rekao je glasnogovornik ICC-a.

UN-ovi istražitelji su prošli mjesec pozvali ICC da ide dalje i provede cjelovitu istragu o zločinima počinjenim u “sustavnom progonu civila” te srednjoafričke zemlje.

Zemlju je zahvatila teška kriza pošto je predsjednik Pierre Nkurunziza 2015. najavio kandidaturu za treći mandat koji je osvojio na izborima koje je oporba bojkotirala.

U nasilju u toj zemlji poginulo je više od 500 ljudi, a više od 270.000 je izbjeglo. ICC, osnovan 2002., ima sada 123 zemlje članice. Neke zemlje ga kritiziraju da je usmjeren protiv afričkih zemalja.

Južnoafrička Republika i Gabon bili su rekli da će poći za primjerom Burundija, ali su poslije promijenili odluku.

Kenija i Uganda također su zaprijetile da će se povući, a Zambija je održala referendum na kojemu je za ostanak u ICC-u glasalo 93 posto glasača.
 
(vecernji.hr)