Jedan od mnogih prirodnih načina jačanja zdravlja mozga je prehrana pravim vrstama hrane

A postoji i specifična dijeta koja vam može pomoći da održite mozak i razmišljanje oštrima i zdravima – prikladno nazvana “UMNA” dijeta.

UMNU prehranu, koju predstavlja prehrana koja se može definirati kao “mediteranska intervencija za neurodegenerativno odgađanje”, razvio je tim istraživača iz Medicinskog centra Sveučilišta Rush u Chicagu.

To je kombinacija mediteranske i DASH prehrane (dijetetskih pristupa za zaustavljanje hipertenzije) s ciljem borbe protiv demencije i kognitivnog propadanja koji se obično javlja s godinama.

Mediteranska prehrana usredotočuje se na konzumiranje voća, povrća, ribe, maslinovog ulja i crnog vina, dok se “DASH dijeta” usredotočuje i na voće, povrće i cjelovite žitarice, ali sa jako malo soli.

Hrana na koju se fokusira “UMNA” dijeta:

Grah ili mahunarke, bobice, riba, lisnato povrće, orašasto voće, maslinovo ulje, ostalo povrće, perad, cjelovite žitarice, vino.

Budući da se “UMNA” prehrana uglavnom temelji na biljkama, unosi se hranjivim tvarima koje održavaju zdravlje mozga i sprečavaju kognitivni pad.

“UMNA” prehrana osigurava vitamine E i C koji su antioksidanti koji štite mozak od oštećenja slobodnim radikalima.

Kombinacija ova dva vitamina može spriječiti gubitak pamćenja i smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti i demencije za 60 posto, pokazala je velika studija objavljena u časopisu Archives of Neurology.

Osim toga, lisnato povrće bogato je vitaminima B6, B12 i folnom kiselinom, koji djeluju zajedno u sprečavanju degeneracije mozga i poboljšanju moždanih funkcija. Vitamin K, koji se također nalazi u zelenom povrću, također pridonosi prevenciji Alzheimerove bolesti.

Bobice, koje se toplo preporučuju u “UMNOJ” prehrani, također pružaju snažne blagodati za zdravlje mozga. Prethodne studije pokazale su da bobice, posebno borovnice i jagode, mogu smanjiti gubitak neurona i poboljšati pamćenje.

Ovo je voće bogato flavonoidima, posebno antocijaninom koji djeluju protiv dva glavna uzroka Alzheimerove bolesti: oksidacijskog stresa koji izazva oštećenja i upale.

Vitamin B12 i Omega-3 koji se nalaze u ribama također pomažu poboljšanju zdravlja mozga. Vitamin B12 sprečava degeneraciju mozga i živaca, koji su povezani s demencijom i Alzheimerovom bolešću. S druge strane, omega-3 masne kiseline, posebno dokozaheksaenoinska kiselina (DHA) potrebne su za zdravu strukturu mozga i održavanje funkcija mozga.

“UMNA” dijeta također ima smjernice koje namirnice treba izbjegavati. To uključuje maslac, sir, prženu hranu, peciva, crveno meso i slatkiše.

Ova hrana je ili puna šećera ili trans masti, koje su štetne i za um i za tijelo. Konzumiranje ove hrane povezano je s mnogim bolestima, uključujući Alzheimerovu bolest, rak, dijabetes, pretilost i bolesti srca.

Rezultati su otkrili da su oni koji su slijedili “UMNU” dijetu imali 53 posto niži rizik od Alzheimerove bolesti, dok oni koji su slijedili mediteransku prehranu pokazali 54 posto smanjeni rizik od Alzheimerove bolesti.

Oni koji su slijedili “DASH” dijetu doživjeli su 39 posto niži rizik od Alzheimerove bolesti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Mediteranska prehrana može smanjiti vjerojatnost dobivanja agresivnog raka prostate kod muškaraca, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu The Journal of Urology

Rezultati istraživanja pokazali su da je prehrana bogata ribom, kuhanim krumpirom, cjelovitim voćem, povrćem, mahunarkama i maslinovim uljem, zajedno sa unosom prirodnih sokova, bila najbolja u smislu prevencije rizika, nad ostalim dijetama.

Istraživači su napisali da, kako bi se bolje spriječio rak prostate, treba uzeti u obzir cjelovita prehrambena jela umjesto pojedinačne hrane.

“Ovo istraživanje dodaje važne dokaze nedostatnim informacijama o povezanosti prehrane sa rakom prostate i naglašava važnost usredotočivanja na globalne prehrambene navike” izjavila je dr. Beatriz Perez-Gomez, glavna istraživačica i profesor na Institutu de Izjavio je Salud Carlos III (Madrid) u Španjolskoj.

“Naši rezultati pokazuju da bi prehrana usmjerena na prevenciju agresivnih tumora vjerojatno trebala uključivati važne elemente mediteranske prehrane kao što su riba, mahunarke i maslinovo ulje i sugeriraju da veliki unos voća, povrća i cjelovitih žitarica možda neće biti dovoljan.”

Za istraživanje, autori su koristili istraživanje Multicase-Control Study on Common Tumors in Spain (MCC-Spain), kontrolnu studiju stanovništva zemlje između 2008. i 2013. godine.

Ta studija sadrži biološke podatke, povijesti bolesti i prehrambene navike ljudi te je procjenjivala čimbenike (unutarnje i vanjske) koji uzrokuju rast tumora, poput onih kod karcinoma prostate.

Studija je pregledala više od 700 potvrđenih slučajeva raka prostate i preko 1.200 zdravih slučajeva, u dobi od 38 do 85 godina starosti. Istraživači su zatim grupirali sudionike na temelju prehrambenog obrasca i svojih prehrambenih navika.

To je uključivalo zapadnu, razboritu i mediteransku prehranu. Slučajeve sa dijagnozom karcinoma prostate istraživači su kategorizirali na temelju agresivnosti i veličine tumora, koristeći “Gleasonove rezultate”. Također su klasificirali svakog sudionika na temelju toga koliko njihove prehrambene navike sliče poznatim prehrambenim uzorcima.

Zapadnjački uzorak prehrane uključivao je “veliki unos masnih mliječnih proizvoda, prerađenih mesa, brze hrane, rafiniranih žitarica, slatkiša, umaka i visokokaloričnih napitaka”, a razborit dijetetski uzorak sastojao se od “niskomasne mliječne hrane, voća, povrća, cjeloviteih žitarica i sokova.”

Autori su otkrili da je samo skupina koja se “striktno pridržavala mediteranskog uzorka prehrane”, pokazala značajan zaštitni učinak protiv raka prostate.

Drugi prehrambeni uzorci, s druge strane, nisu mogli uopće pokazati nikakve učinke.

Prema nalazima, dr. Adela Castello, koautorica studije, komentirala je: “Postoji zapanjujući kontrast između relevantnosti raka prostate u smislu javnog zdravlja i dokaza vezanih uz primarnu prevenciju”.

Prema riječima dr. Castella, buduće studije o mediteranskoj prehrani i njihovu povezanost sa smanjenjem raka prostate mogu poboljšati rezultate koje su dobili u njihovoj studiji. Osim toga, ona kaže da će se prednosti dosljedne prehrane osjetiti i drugi sustavi tijela, poput kardiovaskularnog sustava.
 
NoviSvjetskiPoredak.com