Kurt Cobain je izrekao jezivo predviđanje 1993. godine u kojem je rekao da će Donald Trump vjerojatno postati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Samo godinu dana prije svoje smrti, Cobain je istaknuo da je njegova generacija bolesna i umorna od američke političke kulture (svaka sličnost sa Balkanom je slučajna), i da velika politička promjena dolazi u narednim godinama koja će srušiti dvije strane statusa quo.

Cobain i njegov bend, Nirvana, su u osnovi završili “sretne metalne” dane glazbe, koji su uključivali bendove poput Poison, Motley Crue, i Bon Jovi (iako Bon Jovi je nastavila napredovati u post dobu svijeta “sretne metal” glazbe).

Cobain i njegova generacija su bili djeca zasuna. Oni se se naslonili i promatrali svoje roditelje baby boomer generacije kako uništavaju američki san kroz opsjednutost materijalizmom koja je dovela do masovnog duga i obično rezultirala visokim stopama razvoda.

Odlučili su nemati nikakve veze s tim, i kao rezultat toga, Generacija X, sve do Milenijalsa, u SAD-u uživa suživot bez braka, jednoroditeljskih obitelji, pa čak i u onome što će postati poznato kao “DINKS” “Dvostruki prihodi bez djece” (Dual Income No Kids).

Zastrašujuće je imati na umu da ono što je Cobain rekao o politici samo godinu dana prije njegovog samoubojstva, čini se da dolaze na naplatu.

Evo što je rekao:

“Na kraju, vjerujem da će moja generacija iznenaditi svakoga. Već odavno znamo da obje političke strane igraju na obje strane iz sredine i da ćemo izabrati potpunog autsajdera kada postanemo zreli.

Ne bi bilo iznenađenje da to bude poslovni tajkun koji se ne može kupiti i onaj koji radi prave stvari za ljude. Netko poput Donald Trumpa bi bio dovoljno lud da to napravi.” – Curt Cobain 1993.

Prošla je još jedna generacija prije promjena koju je on zamislio, i tužno je da on nije ovdje s nama da ju vidi. Barem bi bio ponosan, ako ništa drugo!
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Koliko često tijekom dana učinimo korak natrag i stvarno pogledamo ono što smo, u cjelini, i što radimo na ovom planetu?

Većina od nas se isključivo bavi neposrednostima vlastitog života – odlazak u školu, pronalaženje posla, i razmišljanje kako ćemo platiti račune, nahraniti se i podržavati one koje volimo.

A mi nismo krivi za to; bili smo prisiljeni na ovakav način života. Uče nas kako svijet funkcionira i što trebamo učiniti kako bi preživjeli u njemu od rane dobi. Kao takvi, ne dovodimo u pitanje mudrost tog puta, i smatra se čudno, čak i subverzivno ako se odlučite da se odmaknete od takvog života..

Tužna realnost je da nam treba mali komada papira koji predstavlja figurativnu vrijednost s ciljem da se uz pomoć njega opstane. Mi moramo platiti za naše živote.

Što je još gore je da to ne mora biti tako. Zamislite život na planeti gdje bi svi imali svoje osnovne potrebe zadovoljene. To se može činiti izvan naše domašaja, ali naša vrsta ima i potencijal i resurse za stvaranje ove vrste postojanja.

Međutim, moramo se mijenjati kao ljudska bića, iznutra prema van. Također se moramo uhvatiti u koštac sa monopolom korporacija i velikih banaka, koji koriste naše izabrane dužnosnike kao lutke i kao zabavu; moramo im oduzeti kontrolu nad našim svijetom.

Dok smo se borimo s ovim uvjetovanim služnostima, također nam je ispiran mozak na dnevnoj bazi i putem sredstava javnog marketinga. Korporacije danas doslovno diktirati ono što mi mislimo da želimo i trebamo.

Oni kontroliraju naše misli i želje, a kao rezultat toga, mi i dalje konzumiramo, a oni i dalje se šire, kroz globalizaciju, na alarmantnoj razini. Oni gospodarie ogromnim količinama energije; oni nas suštini mogu programirati poput robota.

A programi koje oni stvaraju ne samo da motiviraju i produžuju našu želju za materijalnim bogatstvom, nego i reguliraju našu percepciju onoga što se događa na našoj planeti.

To traje već desetljećima, a predstavlja jedan značajan razlog zašto je naš planet u takvom očajničkom stanju. Zašto svi žele iste stvari? Zašto se te “stvari” vide kao simboli nužnosti i uspjeha? Zašto trebamo konzumirati sve više i više, i zašto se ljudi osjećaju kao gubitnici kad ne mogu ništa (ili ne žele) učiniti?

“Svjesna i inteligentna manipulacija organiziranih navika i mišljenja masa važan je element u demokratskom društvu. Oni koji manipuliraju tim nevidljivim mehanizmom društva tvore nevidljivu vladu koja je istinska vladajuća moć naše zemlje. Mi smo vođeni, naše misli su profilirane, naši ukusi formirani, naše ideje predložene, uglavnom od strane ljudi za koje nikada nite čuli. ” – Edward Bernays ( “otac odnosa s javnošću”), Propaganda, 1928

Je li to ono što smo mi stvarno postali? Rasa ljudi koji žele stvari? Bilo da je to kuća, auto ili druga materijalna dobra, naša želja za ‘stvarima’ je konzumirala naše živote na mjestu gdje smo zaustavili obraćati pozornost prema planeti.

Kao rezultat toga, postali razvili smo zajdničko neznanje, bez ikakvog pojma o tome što se događa iza scene i malo želje da znamo, jer bi nas prisiliti da prihvatimo neugodnu istinu – a možda čak da napravimo i korak izvan naše zone udobnosti.

“U osnovi postoje samo dvije vrste lijekova koje zapadna civilizacija tolerira: kofein, od ponedjeljka do petka će vas energizirati dovoljno da budete produktivan član društva, i alkohol od petka do ponedjeljka kako bi vas zaglupili da shvatite zatvor u kojem živite” – Bill Hicks

Video u nastavku prikazuje što se događa s tim materijalnim dobrima, sve više i više. Čini se da se to nikada ne prestaje. Steve Cuts je napravio ovaj video sa ciljem buđenja vas ljudi.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

“Komunistički manifest” je jedan od glavnih strateških dokumenata znanstvenog komunizma, a napisali su ga napisao Karl Marx i Friedrich Engels. No, zanimljivo je da je ovo djelo ušlo u popis knjiga koje su najčitanije na višim obrazovnim institucijama u Sjedinjenim Državama

Do tog su zaključka došli stručnjaci koji vode “Open Syllabus Project”, koji vode baze podataka kurikuluma sveučilišta diljem svijeta. Do sada je popis zemalja s nastavnog plana i programa obuhvaćao SAD, Kanadu, Veliku Britaniju, Australiju i Novi Zeland.

“Komunistički manifest”, procjenjuje “Open Syllabus Project”, zauzeo je treće mjesto u popisu koji obuhvaća svih navedenih pet zemalja, a četvrto u Sjedinjenim Državama.

Ovaj rad Marxa i Engelsa je prvi među svim čitanim knjigama s kojima se se služili američki studenti u državama kao što su Washington, Wisconsin, New Hampshire, New Jersey i Indiana.

U Iowi i Virginiji je “Komunistički manifest” na drugom mjestu. U Massachusettsu i Minnesoti na trećem, a u Kaliforniji i Connecticutu na četvrtom. Na sedmom je mjestu u Illinoisu, na osmom u Georgii, dok je na 22. mjestu Tennesseeu, a nepopularan Texasu u kojem zauzima 72. Mjesto, prenosi Breitbart.

Važno je napomenuti da se ne radi o tome da je Karl Marx postao najpopularniji ekonomist u Sjedinjenim Državama i “da su svi pohrlili na studij ekonomije kako bi proučavali djelo Marxa”, tvrdi utemeljitelj projekta “Open Syllabus”, nego se “Komunistički manifest” u SAD-u i drugim zemljama proučava i studira u čitavom nizu različitih odjela, od povijesti, do sociologije, politologije, te brojnih drugih.

Rad Marxa i Engelsa počinje riječima: “Bauk kruži Europom – bauk komunizma. Sve sile stare Europe su ušle u sveti savez kako bi se oslobodili tog duha: Papa i Car, Metternich i Guizot, francuski policajci i njemačke policijske uhode!”, dok završava svjetski poznatim povijesnim sloganom: “Radnici svih zemalja, ujedinite se!”

Ovo i druga njegova djela sadrže veliki broj ekonomskih ideja. Konkretno, čak i progresivni porez koji se koristi u Sjedinjenim Državama. Osim toga, Marx je jedan od najvećih mislilaca čovječanstva, a za BBC i najveći mislilac prošlog tisućljeća, čiji je rad formirao poseban smjer u filozofiji – dijalektički i historijski materijalizam, nove teorije u ekonomiji i politici – teoriju viška vrijednosti i teoriju klasne borbe, za mnoge najpoznatiji kao ekonomist.

Njegovo monumentalno djelo “Kapital – Kritika političke ekonomije”, iako ne zauzima tako visoko mjesto na listi popisanog nastavnog plana i programa u zapadnim zemljama, ipak se aktivno proučava i uči u Sjedinjenim Državama i među 40 knjiga koje se najčešće koriste u tečajevima ekonomije, ali i sociologije,

Tom Bemis, koji piše za MarketWatch, koji je također primjećuje da Biblija nije ni na popisu tekstova.

“U slučaju da netko ima bilo kakve sumnje da na američki sveučilištima dominiraju “bezbožni komunisti”, svježe statistike su nam pri ruci. Više od 25 godina nakon pada Berlinskog zida, raspada Sovjetskog Saveza i početka provođenja tržišne ekonomije u Kini, “Komunistički manifest” se i dalje svrstava među tri najčešće zadana teksta na američkim sveučilištima”, piše Tom Bemis.

Ironično, ali Marxov klasik ipak nije među prvim tekstovima iz područja ekonomije, nego među tekstovima povijesti, sociologije i politologije.

OSP Explorer može filtrirati zastupljenost u programima pojedinih djela i po institucijama. Na primjer, na Massachusetts Institute of Technology ili svjetski poznati MIT, Marxov klasik u je među tekstovima dodijeljene, na drugom mjestu, a četvrti na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

1. Religija

Ispiranje mozga na ovim područjima najčešće počinje u crkvi, kada smo još kao mala djeca većina nas bili kršteni. Mnogi roditelji ne preispituju krštenje ili njegovo podrijetlo i slijepo slijede običaj krštenja dok ih crkva pozdravlja u zajednici u ime Isusa Krista. Mnogi kršćani slijepo vjeruju sve što im se kaže u ime “vjere” i nikada ništa ne dovode u pitanje.

Mnogi kršćani će reći kako njihova crkva radi dobre stvari za druge, a Biblija propagira moral i duhovne vrijednosti.

Protuargument je da ne morate ići crkvu kako bi radili dobra djela i bili moralna osoba!

Osim toga, Biblija također uči mržnji i strahu; na primjer – kad je Bog navodno poubijao sva živa bića u “Velikom potopu”, osim Noe i njegove obitelji.

To su strašne priče koje naša djeca uče na vjeronauku, a njihove poruke su često zamršene i dvosmislene. Kakvu poruku mi šaljemo svojoj djeci, kakvi učinak straha stvaraju poruke o vječnom paklu ako nismo dobri kršćani i to samo na osnovu jednog života?

Biblija pruža lijepe alegorije iz kojih bi mogli nešto naučiti, ali to je nepotrebno zbog svih drugih negativnih sadržaja koje provodi religija.

A još sve nepotrebne smrti za vrijeme inkvizicije, križarske ratove koji još i danas traju. Ubijanje nevinih ljudi je zajednička tema svih religija i te priče mi prenosimo djeci čim prohodaju. Djeci je na taj način usađena ideja kako je u redu ubijati u ime Boga i ona počinju oponašati taj model kroz igre koje igraju.

2. Smiješni uzori

Dječaci se igraju s plastičnim puškama i pištoljima na vodu, igraju se “Kauboja i Indijanca”… Razmislite koliko je to strašno, ne samo radi Indijanaca već i zbog toga što dijete uči ubijati kroz “igru”.

Kupuju im se akcijske figure i oni se pretvaraju kako ubijaju neprijateljske trupe. Neke plastične figurice vojnika u borbi jasno iskazuju etničku pripadnost i na taj način od malih nogu im se usađuje mentalitet „podijeli pa vladaj“.

Većina djevojčica se u nekom trenutku u životu igrala s Barbie lutkama. Barbie lutka postavlja odskočnu dasku za materijalističke stavove. Ona diktira ulogu i očekivanja kako žena treba izgledati, a taj stereotip ostaje u glavama naše djece do kraja njihovog života.

3. Novac, ego i materijalizam

Često pitamo našu djecu “Što želiš biti kad odrasteš?” Rijetko koje dijete kaže: “inovator”, “duhovni učitelj”, “ekolog” ili “joga instruktor”. Često roditelji usmjere dijete u određene uloge, uvjere ih kako je najbolje da postanu liječnici ili odvjetnici zbog toga što su to unosni poslovi.

Kroz igre kao što je Monopoly stječu povećanu potrebu za novcem i raste im pohlepa. Iako postoje i neke pozitivne osobine ove igre, jako je loše to što im takva igra daje pozitivan pogled na profitere bankarske industrije koji oštećuju ovaj planet svojim materijalizmom i pohlepom.

4. Tehnika „podijeli pa vladaj“

Naša djeca uče kako se baviti sportom i kako je važno pobijediti. Sport je koristan jer poboljšava zdravlje i fizičku spretnost, ali zbog važnosti pobjede dovodi i do “podijeli pa vladaj” mentaliteta kojeg djeca zadržavaju do kraja svog života.

Koliko puta ste vidjeli dva odrasla muškarca kako iznose glupe argumente tvrdeći kako je nečiji tim ili igrač bolji od drugih? Prije svega, to nije “njihova” ekipa ako nemaju fizičko vlasništvo nad njom. Drugo, igrače o kojima raspravljaju uopće nije briga za njihovu raspravu.

Takve osobe su previše slijepe da vide kako su zapeli u „podijeli pa vladaj“ mentalitetu koji su preuzeli još u ranoj dobi dok su se igrali “Kauboja i Indijanaca”.

Sve se odvija pred našim očima ali većina to nije u stanju vidjeti. Na primjer, ako „Hajduk“ igra protiv „Dinama“ – onda imate klasik “Kauboji protiv Indijanaca”. Uvijek se radi o principu “moje pleme” je bolje od “tvog plemena”, što nas razdvaja kao ljudska bića.

5. Televizija

Mnogi od nas su odrasli gledajući televiziju koja može biti može biti zabavna i edukativna, može otvoriti novi svijet ali kad naš mozak uđe u alfa stanje ona nas hipnotizira i drži u pokornosti. Koliko puta ste sjedili i gledali reklame bez obzira što ih prezirete, a ipak ne bi promijenili kanal?

Albert Bandura ima teoriju modeliranja i smatra kako ponašanje može na različite važne načine biti oblikovano jednostavnim opažanjem i imitiranjem (modeliranjem) ponašanja drugih ljudi, npr. dijete će oponašati ponašanje roditelja. To je razlog zašto “jabuka ne pada daleko od stabla”.

Za vrijeme odsutnosti roditelja dijete će biti pod utjecajem onoga što vidi na televiziji koja će hraniti njihov materijalistički pogled na društvo, uz prihvaćanje televizije kao normalnog dijela njihove svakodnevice.

Cijeli glavni tok medija (radio, televizija, časopisi, izdavači knjiga, itd …) su u vlasništvu 6 korporacija koje uvelike utječu na našu djecu kroz programiranje. Čak i riječ “programiranje” treba biti ispitana, jer je to upravo ono što ispiranje mozga radi … programira naše umove, a naročito umove djece na koje je lako utjecati.

6. Obrazovanje

Naši obrazovni sustavi ohrabruju konformizam i natjecanje, dok suzbijaju ili ignoriraju bilo kakve posebne sposobnosti koje dijete može imati. Osim toga, naša djeca ne uče pravu povijest našeg podrijetla, prisiljeni su učiti propagandnu ispunjenu mišljenjem pristranih umova.

Roditelji su ključna i trebaju postati, najjača karika društva, ona koja će promijeniti način odgoja, obrazovanja i promatranja djece današnjice.

Ne dajte stoga da se vi i vaše dijete utapate u robovlasnički prosjek.

Ono što zovemo danas “normalno”, to je samo ono što je dobro kontrolirano, ograničeno pravilima.

Zapamtite ovo dobro:

“NORMALNO” – Ono što je dobro kontrolirano, ograničeno pravilima.

7. Zdravlje

Dodatak fluorida u našu opskrbu vodom, djeluje kao i chemtrails – i, otupljuju stanovništvo kako bi bili podložniji kontroli. Dio skrivene povijesti fluorida uključuje sljedeće:

• 1940. ruski logori dodaju fluorid u vodu kako bi smanjili otpor zarobljenika prema autoritetu i izazvali fizičku slabost.
• 1950. Rusi dodaju fluorid u vodu zatvorenicima kako bi bili pokorni.
• 1954. C. E. Perkins, I. G. Farben – kemičar, priznaje da fluorid smanjuje otpor prema autoritetu kod ljudi.

Robert Carton, bivši predsjednik Sindikata državnih znanstvenika koji radi za američku Agenciju za zaštitu okoliša, rekao je: “Fluorizacija vode je najveća znanstvena prijevara ovog stoljeća, ako ne i svih vremena.”

Ako je dokazano da fluorid stvora pokornost kod zatvorenika i logoraša, što on radi našoj djeci koja odbijaju dovesti u pitanje autoritet ili bilo koji službeni vladin stav koji je protiv najboljeg interesa čovječanstva? Također treba ispitati nepremostivi broj cjepiva koja naša djeca primaju.

Nikakva količina žive nije prihvatljiva ljudskom tijelu, pa se moramo pitati kako će ta živa utjecati na našu novorođenčad? Uz sve veći broj cjepiva koja naša djeca primaju, vidimo korelaciju broja umrlih zbog cijepljenja, kao i eksponencijalan porast autizma.

Što možemo učiniti u vezi toga?

1. Shvatite – dok postoji novac, svi smo ekonomski robovi

Sve se događa u dobi od 12-14 godina. Mi ne učimo našu djecu kako je akumulirano bogatstvo zabluda koja neprimjetno olakšava status, sigurnost i sreću i ta zabluda nas razdvaja kao globalno društvo u vrijeme održavanja barbarskog „podijeli pa vladaj“ načela u kapitalističkom društvu zamaskiranog demokracijom.

U kojem trenutku je dovoljno – “dovoljno”?

2. Postavljajte pitanja … puno njih!

Našu djecu treba ohrabriti da postavljaju pitanja što je češće moguće, umjesto da prihvaćaju propagandu državnog pokroviteljstva koju provodi škola.

Na primjer, zbog korporativne pohlepe, mi stvaramo neodrživo društvo. Potpuno je pogrešno mišljenje da je raspadanje prastarih fosila uzrok nastanka nafte. Sva nafta na Zemlji je prirodni proizvod planete koja konstantno generira nove količine i ne nastaje kao „fosilno gorivo“ točnije raspadom prastarih fosila prašuma i mrtvih životinja – dinosaurusa.

Tko je više glup da uzima ulje potrebno za gorivo kada su hidro tehnologije na raspolaganju, kao što je auto na vodeni pogon kojeg je izumio Stanley Meyer ili Teslin sistem slobodne energije. Inovatori, kao što je Meyer, su “nagrađeni” prijetnjama od strane onih koji se boje gubitka vlasti. Najjednostavniji odgovor je okrenuti se izumima, uključujući i zatomljene tehnologije.

Naša djeca nikada ne nauče ove istine u školi. Našu djecu treba poticati da budu inovatori u budućnosti koji rade za najbolji interes čovječanstva umjesto CEO-a i poslovnih ljudi koji pljačkaju naš planet na štetu ostalih 99% ljudi koji im robuju.

3. Mislite izvan okvira

Naš obrazovni sustav ne potiče kreativno razmišljanje i za većinu onoga što naša djeca uče zadužena je lijeva polutka mozga, koja je zadužena za matematičko i logičko razmišljanje. Desna polovica mozga vidi „cjeline“ umjesto dijelova i na taj način može povezivati stvari na način na koji to lijeva polovica ne može.

Desna polutka mozga je svrhom neopterećen, spontan, kreativan, inspirativan i nepredvidiv nekonformist. Desna polovica mozga daleko je jače povezana sa stvarnosti srca nego lijeva i stoga je to zadnje mjesto na kojemu manipulatori žele vidjeti čovječanstvo. Desna polovica vas može odvesti „onamo“, u druge dimenzije Svijesti, a upravo se ondje može vidjeti i razumjeti istinska priroda života „na Zemlji“.

Obrazovni sustav ciljano je osmišljen tako da djecu pretvori u odrasle osobe koje će imati samo lijevu moždanu polutku, a tu je i proces nagrađivanja i kažnjavanja onih koji prihvaćaju i onih koji odbijaju prihvatiti takvo programiranje.

Na taj način, naša djeca su uglavnom osposobljena za rad u fast food restoranu ili na šalterima jer oni nikada nisu naučili alate kreativnosti, nisu naučili slijediti svoj životni smisao. Prisiljena su ući u korporativni svijet ekonomske pokornosti i ostati u njemu sve dok ne navrše 65 godina.

4. Prestanite gledati televiziju (državno sponzorirana propaganda)!

Gledanje televizije je vjerojatno broj 1 alat korporativne elite za ispiranje mozga. Televizija će vam reći što ćete oblačiti i kako ćete razmišljati, oduzimajući vam vašu sposobnost kritičkog razmišljanja. Središnji dnevnici i najpopularnije emisije dizajnirani su da nas drže u vječnom strahu, jer kada živimo u strahu mi se udaljavamo od naše istinske duhovne suštine.

Kada živimo u strahu lakše nas je kontrolirati, a na kraju mi odustajemo od naših građanskih prava u zamjenu za psihološku sigurnost. Reklame su jednako loše kao i bilo koje “programiranje”. Većina TV reklama prikazuje ekstrovertirane osobe koje su obučene na određeni način što podsvjesno utječe na vaša osjetila.

5. Pokušajte eliminirati fluorid iz svoje svakodnevnice

U kasnim devedesetim godinama 20. – og stoljeća, u Engleskoj je znanstvenica Jennifer Luke napravila prvu studiju koja je ispitivala utjecaj fluora na epifizu. Ona je otkrila kako je epifiza ili pinealna žlijezda – inače poznata kao naše Treće oko, smještena u centralnom dijelu našeg mozga, meta fluora kada jednom uđe u naše tijelo.

Epifiza jednostavno apsorbira puno više fluora nego bilo koji drugi fizički dio našeg tijela, čak puno više nego što ga apsorbiraju naše kosti. Ona je otkrila dokaze o negativnim lančanim reakcijama koje se događaju u endokrinom sustavu kada se dogodi kalcifikacija epifize fluorom.

Vaša epifiza je vaša veza s drugim dimenzijama i ukoliko je kalcificirana, vaša sposobnost izražavanja i kreativnog mišljenja biti će ograničena kao i vaša duhovna veza sa Stvoriteljem i vašim Višim Ja.

Zapamtite ovo dobro: Što se više odmaknete od duhovnosti, to vas je lakše kontrolirati!

6. Istražite štetnost cijepljenja

NIJEDNO cjepivo nije 100% sigurno. NIJEDNO cjepivo nije 100% učinkovito. SVA cjepiva imaju ozbiljne nuspojave koje mogu biti i opasne po život. Svaki “imunitet” stečen putem cijepljenja traje vrlo kratko.

Ne postoje dugoročne studije koje su dokazale djelovanje cijepljenja. Ispitivanja sigurnosti cjepiva se provode samo na zdravim bebama, djeci i odraslima, a ipak kad su već odobrena, daju se svima – bili zdravi ili ne. Ispitivanja sigurnosti cjepiva financiraju oni koji ih proizvode, tako da ne postoji mogućnost da informacije budu objektivne ili istinite.

Imunitet krda u smislu cijepljenja je LAŽ koju farmaceutske kompanije koriste da bi se roditelji osjećali loše zato jer ne cijepe svoju djecu.

Cjepiva se redovno povlače s tržišta uslijed štetnih reakcija. Čak i bivši proizvođači cjepiva izlaze u javnost i otkrivaju laži na kojima je temeljena industrija cijepljenja.

Od 1980-ih, proizvođači cjepiva u SAD-u zaštićeni su od tužbi od ozljeda uzrokovanih cjepivima.

Cijepljenje se koristilo za SMANJENJE fertiliteta i smanjenje svjetske populacije.

Medicinska struka još nema saznanja kako imuno-sistem zaista funkcionira, a kamoli da razumije krhki imunosni sistem 6-tjedne bebe! Zar zaista mislite da je mudro injektirati strani DNK, teške metale, antibiotike, GMO, konzervanse, itd. u nešto ako ne znate kako to funkcionira? Cijepljenje zaobilazi sve prirodne obrambene mehanizme organizma – to je potpuno neprirodan proces – nešto za što nismo stvoreni tako da bi se mogli nositi s tim. Čak i imunolozi priznaju da cjepiva kompromitiraju naš prirodni imunitet. Kratkoročni imunitet koji se ponekad postiže cijepljenjem u djetinjstvu samo znači da je organizmu puno teže boriti se s bolešću kada taj imunitet oslabi i kada dobijete bolest u odrasloj dobi.

Za cjepiva se obično vjeruje da djeluju tako što proizvode antitijela. Ipak, brojna istraživanja su otkrila da prisutnost antitijela samo pokazuje da je imunosni sistem došao u kontakt s antigenom. To znači da to što nam je rečeno da cjepiva proizvode antitijela, koja će nas zauzvrat zaštititi od bolesti, je laž! Prisutnost antitijela NIJE isto što i imunitet! Znamo koji su znakovi i simptomi takozvanih “cijepljenjem spriječivih” bolesti (npr. ospice, gripa, hripavac itd.). Znamo najbolje tretmane (prirodne ili medicinske) za svaku. No ipak, jednom cijepljeni, moguće nuspojave ili štetne posljedice cijepljenja (sve navedene u uputama o lijeku) su mnoge i raznolike, i mogu ili ne moraju biti izlječive.

Cijela politika cijepljenja temelji se na novcu, a ne na zdravlju, sigurnosti ili ičem drugom što bi bilo za dobrobit čovječanstva.

Većina liječnika nema pojma koji su sastojci cjepiva. Ako mi ne vjerujete, pitajte prilikom sljedećeg posjeta svojeg liječnika. Zašto biste dozvolili liječniku da vam ubrizga nešto čiji sastav niti ne zna?

Zagovornici cijepljenja, kad žele dokazati da cjepiva djeluju, vole se pozivati na istraživanja koja je sponzorirala farmaceutska industrija.

Rugajte se Australcima koliko hoćete, ali oni se barem bude i osvješćuju opasnosti od cjepiva, uz 600% povećanje roditelja koji odbijaju cijepljenje.

I razlog broj 100 zašto NE cijepiti: slušajte svoju intuiciju.

7. Nemojte konzumirati nikakvu genetski modificiranu hranu (ili procesiranu hranu)

Nije bilo longitudinalnih studija o utjecaju GMO – a na naša tijela, tako da smo svi doslovno zamorci na kojima se vrše pokusi. Jedna stvar koju možda želite uzeti u obzir – otrov je ugrađen u određenoj hrani, kao što je GMO kukuruz. Kada insekt jede GMO kukuruz, eksplodira iznutra.

Zamislite što kukuruz radi vama i vašoj djeci? Pokušajte kupiti organsku hranu ili uzgajajte svoju vlastitu hranu s organskim naslijeđenim sjemenom. Kada kupujete u trgovini, izbjegavajte sve proizvode koji se nalaze u sredini prolaza jer su uglavnom svi procesirani.

8. Učite svoju djecu kako meditirati

Meditacija ima potencijal doslovno promjeniti svijet. 1978. godine grupa od 7000 ljudi meditirala je tri tjedna u nadi da će pozitivno utjecati na grad što ih okružuje (“Maharishi efekt”) .

Oni su mogli doslovno transformirati kolektivnu energiju grada, što je rezultiralo smanjenjem kriminala, nasilja i žrtava za 16 % u vrijeme dok su meditirali. Također je pao broj samoubojstava i prometnih nesreća, a terorističke aktivnosti smanjenje su za 72 %.

Postoji najmanje 50 studija koje nadalje potvrđuju koristi globalne meditacije i njene direktne utjecaje na sve u svijetu. U časopisu za kriminal i pravdu 1981. godine objavljeno je da se zna kako meditacija ima pozitivno djelovanje na fizičko i psihološko zdravlje, ali sada se to dokazuje kroz politiku i sociologiju zbog njenog nevjerojatnog energetskog utjecaja.

Kada meditirate, imate pristup odgovorima, umjesto da se oslanjate na tuđa mišljenja, bilo vjerska, politička ili obrazovna.

Istina je uvijek u vama. Sve što ste ikada učili je nešto što je zamislio netko drugi. Pogledajte u sebe i naći ćete odgovore koje tražite.

Možete li zamisliti svijet bez novca?

Ako ne možete zamisliti svijet bez novca, onda ćete vjerojatno teško razumjeti budućnost, pogotovo ako puno gledate televiziju.

U budućnosti, kada dijete budu upitali: “Što želiš biti kad odrasteš?”, ono će odgovoriti: “Ja!” i imati će konkretnu ideju tko je “ja” u odnosu na djecu koja su odgojena da služe novcu i da slijepo slijede stado kroz vjerske i obrazovne institucije.

Ispirali su nam mozak predugo. Vrijeme je da se razbije lanac.
 

 
(atma.hr,in5d.coms,youtube/uredio:nsp)

Ako postoji ijedan mislilac ili filozof koji je bio krajnje kritičan po pitanju religije, onda je to nesumnjivo Karl Marx

Takozvani spasitelj i izbavitelj proletarijata – radničke klase – uporno je zagovarao tezu da je čitava povijest ustvari historija “klasne borbe” te je predložio teoriju ekonomije koju je nazvao komunizam, a koja je poslužila kao okvir za većinu totalitarnih vlada 20. stoljeća

Neki smatraju da je ekonomski sistem Karla Marxa bio najgori koje je čovječanstvo ikad imalo; drugi pak smatraju da je to najbolji politički i ekonomski sistem ikad smišljen. Krajnje svjestan Marxovog konkretnog utjecaja na sudbine miliona ljudi, želio bih otkriti koji su to temeljni razlozi zbog kojih su neki ljudi prihvatili Marxove ideje, dok su ga drugi, pogotovo oni religiozniji, smatrali “zlim prorokom zlog sistema”.

Učenja materijalizma

Marx je sve svoje argumente temeljio isključivo na 1.000 godina staroj ideji “materijalizma”, nadahnut dvojicom poznatih materijalista iz antičke Grčke, Demokritom i Epikurom, koji su zagovarali mišljenje da ne postoji ništa osim materijalnih, vidljivih dimenzija postojanja. Marx je smatrao da je materija osnovna stvarnost i da je malo vjerovatno da postoji išta osim fizičke domene. Prema tome, neće nas iznenaditi kad saznamo da je kasnije pisao sve pod okriljem dvije značajne teorije:

1. Ekonomske stvarnosti određuju ljudsko ponašanje;
2. Ljudska povijest je priča o klasnoj borbi između onih koji posjeduju stvari – bogatih/kapitalista (kasnije ih je nazivao buržoazijom) i onih koji moraju raditi da bi preživjeli – siromašnih (proletarijata).

Prva ideja je očito falična, jer ljudsko biće ograničava na nešto isključivo materijalno, a slična je Epikurovom uskom materijalističkom tumačenju postojanja. Čak se i neki materijalistički sociolozi, naprimjer Durkheim, koji se bavio utjecajima socijalne atmosfere na pojedinca, ne slažu s idejom da je ljudsko ponašanje zapravo jednodimenzionalno ili proizvod isključivo ekonomskih uvjeta. Drugim riječima, kako je moguće najsloženije ponašanje najrazvijenijeg bića u svemiru – ljudskog bića – svesti na ekonomsku posljedicu?

Postoji li išta osim materije

Po mom mišljenju, ljudskom biću je najpotrebnija neprikosnovena sloboda izbora. Naravno, ekonomski uvjeti nesumljivo utječu na naše odluke, ali je pogrešno tvrditi da samo ekonomija stoji iza ljudskog ponašanja. Ne možemo a da se ne zapitamo: je li materijalni aspekt postojanja ono što pokreće čovjeka ili je moguće da postoji nešto iza vela vidljivih pojava?

Marx bi zasigurno na prvo pitanje odgovorio potvrdno, a na drugo odrično. Sasvim je očigledno da je prepirka o tome je li postojanje materijalno ili se sastoji i od materijalnog i nematerijanog još živa na ovoj nebeskoj Zemlji. S jedne strane, ljudi kakav je Marx tvrde da je postojanje samo materijalna forma stoga svoj svjetonazor razvijaju spram ove redukcionističke ideje.

Estetika materije

S druge strane, neki smatraju da je materija krasna manifestacija nekih idealnih oblika koje ljudi mogu ostvariti u materijalnoj domeni posredstvom viših nivoa razumijevanja. Naprimjer kad čovjek posmatra drvo, on ne vidi samo materijalni oblik drveta. Za njega ono postaje poput slova u riječi ili riječi u rečenici jer mu omogućava da bolje izrazi određene rečenice. Svemir za njega postaje oda koju čita i razumijeva. Zapravo, drvo izražava mnogo više od onog što jeste.

Želio bih ovo bolje objasniti. Naprimjer, kad uđemo u prekrasno zdanje, pravo remek-djelo nekog poznatog arhitekte, hoćemo li reći: “Ja vidim samo kamen, ciglu, drvo koji su oblikovani zahvaljujući teškom radu?” Ili ćemo prepoznati delikatnu umjetnost koja se izražava materijalnim oblikom, a koja je posljedica velike nadarenosti arhitekte, ali i ogromnog rada koji je uložen u taj projekt?

Da slučajno pronađemo neku antičku vazu od željeza i odnesemo je u antikvarnicu na procjenu, za nju bismo mogli dobiti milione dolara naprimjer; ali ta vaza ne vrijedi ni nekoliko centi u očima kovača. Prema tome, umjetnost koja se izražava materijalnim predmetom je veća od materijalne vrijednosti samog predmeta. Sve u svemiru predstavlja rukotvorinu s dubokim značenjem koje trebamo otkriti.

Klasna borba – stvar prošlosti?

Marx je detaljno proučio problem ne samo Europe u 19. stoljeću, u kojoj je radnička klasa bila potlačena, nego i glavni problem cijele ljudske povijesti. Medicinskim rječnikom rečeno, njegova je dijagnoza bolesti bila savršena (bogatstvo je nejednako raspoređeno i radnička klasa je potlačena), ali njegov recept nije djelovao kao lijek (ukinuti privatno vlasništvo, porodicu, religiju), nego je uklonio ljudski faktor tih društava u kojima su pojedinci izgubili pravo na privatno vlasništvo, porodicu, slobodu – osnovne građevinske elemente ljudskog dostojanstva.

Na primjer, u Sjevernoj Koreji i Kubi, gdje su vlasti prihvatile ideju komunizma, ljudi se boje iznijeti bilo koji problem kojeg bi inače veoma lako riješili u slobodnoj zemlji. Svjedočanstva onih koji su izbjegli iz tih zemalja radi potrage za slobodom su vrijedna naše pažnje, jer nam govore koliko je komunizam lijek za patnju potlačenih, a koliko je sredstvo kojim se tlači proletarijat.

Opijum za narod

Za Marxa je “religija uzdah ucviljena bića, duša svijeta bez srca Marx je smatrao da će ljudi početi razmišljati o tome kako spasiti od brutalne buržoazije, ako se ukloni religija iz njihovih života; takvo spasenje je bilo okosnica proletarijske revolucije. Volio bih da je Marx živ pa da vidi koliko je pogriješio kad je u pitanju religija. Njegova definicija religije je u potpunosti suprotna njenom duhu, čija je svrha ljudima pomoći da se ostvare na najbolji mogući način a, kao i duh prilika bez duha – ona je opijum naroda”.

U marksističkoj ideologiji, religija ima ulogu zla koje obuzdava vitalnu pokretačku silu zamišljene revolucije protiv buržoazije, revolucije koja će uspostaviti zamišljeni svijet besklasnog komunističkog društva. On je želio da se svrgne tiranija buržoazije koja je osmislila “religiju” kao savršeno sredstvo suzbijanja nižih klasa te je smatrao da religiju treba osuditi na najžešći mogući način. Jednostavno rečeno, Marx je smatrao da će ljudi početi razmišljati o tome kako da se spase od brutalne buržoazije ako se religija ukloni iz njihovih života; takvo spasenje je bilo okosnica proletarijske revolucije.

Volio bih da je Marx živ pa da vidi koliko je pogriješio kad je u pitanju religija. Njegova definicija religije je u potpunosti suprotna njenom duhu, čija je svrha ljudima pomoći da se ostvare na najbolji mogući način, ne samo u etičkom smislu, nego, što je važnije, da napreduju u razumijevanju i korištenju materijalnih resursa.

Nadalje, tijekom povijesti je religija često omogućavala spasenje kako bogatih, tako i siromašnih; a u nekim društvima je pomogla da se ukloni jaz između bogatih i siromašnih jer se bogatstvo raspoređivalo na jednakopravniji način. Čak je jedan od ključnih elemenata svake religije borba protiv bilo kakvog iskorištavanja i nepravde, prema tome, smatrati religiju primarnim sredstvom u rukama brutalne buržoazije je smrtonosan zločin protiv ljudskog roda.

Potrebno je analizirati učenje jedne religije, prije nego se donesu ključni zaključci o njoj, pogotovo kad je u pitanju nešto što se odnosi na milijarde ljudi. Na prvi pogled, Marxov prikaz religije odnosi se na kategoriju shvatanja ograničenih na stoljeće u kojem su prije svih siromašni bili izuzetno potlačeni; to razumijevanje se ne odnosi na čitavu povijest čovječanstva.

Tako bismo jednostavno mogli tvrditi da je prva zajednica kršćana (jer je Marx najviše kritizirao kršćanstvo) bila mnogo drukčija od Crkve protiv koje se Marx srčano borio. Naprimjer, prvi kršćani nikad nisu živjeli luksuzno, za razliku od Marxovih savremenika koji su se udaljili od srži kršćanskog učenja. Trebamo se zapitati je li kršćanstvo krivo za to? Ili su krivi nevaljalci i bijednici koji su uništili mnoge živote zloupotrijebivši svoje položaje?

Šta je s Newtonom koji se oslobodio utega nominalne crkve i formirao veličanstveni put za mnogobrojne generacije koje su uslijedile? Svim srcem bih pozdravio hrabrost Copernicusa koji je izjavio da se Zemlja okreće oko Sunca, a ne obratno. Zapanjujuća istina o ovim izuzetnim ličnostima je da su oni i dalje ostali religiozni, iako su nastojali na najbolji način objasniti pojave u svijetu i svemiru.

Lažni prorok

Na kraju, nećemo biti prestrogi ako kažemo da je Karl Marx postao lažni prorok onima koji su htjeli religiju materijalizma. Je li on bio prorok, filozof ili samo pisac koji je ponavljao ideje grčkih filozofa? Vrijeme je ponekad najbolji sudac za zastarjele ideje. Imajući to u vidu, komunizam, bezvrijedan kakav je danas, može se pronaći samo u mračnom podrumu ljudske povijesti. S druge strane, Marxova nastojanja da ukloni patnju siromašnih pamte njegovi i simpatizeri i kritičari. Kad je riječ o njegovom zloglasnom osporavanju religije, smatram da bi bilo bolje da je bio otvorenijeg uma jer bi uočio makar tračak onog čemu religija zaista podučava: spasenje čovječanstva od bilo kakvih lanaca, materijalnih ili nematerijalnih.

Zalutali komunizam

Marx sigurno nije mogao ni zamisliti da će takozvane komunističke vlasti tlačiti bijedni proletarijat u ime sistema kojeg je on osmislio. Ustvari, kako izliječiti rak (tlačenje radničke klase) aspirinom (komunizmom)? Zar geniji u Sovjetskom savezu i Kini nisu bili dovoljno pametni da Marxove teorije protumače tako da one poboljšaju živote miliona ljudi? Kako protumačiti činjenicu da su kineski političari bili spremni prigrliti otvoreno tržište?

Znači li to da oni potajno prihvataju činjenicu da je komunističko razumijevanje ekonomije – koje čini osnovu Marxovih pretpostavki – pogrešno? Ili se i dalje drže političke propagande koja će jednog dana kreirati komunističko društvo u kojem ne postoje klase? To je stvarno jadno! Ljudi tragaju za snom koji se nikad neće ostvariti. Pitam se kakav “opijum” koriste potlačeni narodi komunističkih zemalja. Moramo se zapitati: šta je ostalo od čovjeka koji je izgubio slobodu? Ko je više zarobljen: osoba čije je tijelo u lancima a čije su ideje slobodne ili osoba koja nije u lancima ali nema slobodnih ideja? Pretpostavljam da je ono što komunizam traži ovo drugo.
 
(novovrijeme.ba/uredio:nsp)

U svijetu je nastala nova religija, a njezin moto je “Kupujem, dakle postojim!”. Riječ konzumerizam dospjela je u naše krajeve preko engleske riječi consumerism, odnosno riječi consumer, a znači potrošač

Najveće vjerske blagdane prati svjetovna potrošačka groznica. Na sva zvona udara se po potrošačkom mentalitetu, a rijetko mu se tko može oduprijeti. Kunzumistička filozofija i konzumerizam posebno su naišli na kritiku pri udaru recesije, pada potrošačke moći i standarda.

Konzumerizam je nastao kao pokret samoorganiziranja potrošača i društvenih grupa nakon Drugog svjetskog rata u SAD-u radi opće zaštite potrošača. No kasnije taj se pokret razvio i u drugim razvijenim zemljama. Taj pojam tijekom vremena mijenja svoje značenje pa danas konzumerizam znači zagovaranje visoke potrošnje kao temelja zdrave ekonomije.

Konzumerizam je i stav prema kojem sreća pojedinca ovisi o posjedovanju materijalnih dobara. Rast bruto društvenog proizvoda nameće se kao glavno mjerilo ekonomskog stanja neke zemlje pa se na sve načine nastoji potaknuti potrošnja, a time potrošački mentalitet, konzumistička filozofija, kao način života koji se zadovoljava gomilanjem nepotrebnih materijalnih dobara, konzumerizam.

Riječ konzumerizam dospjela je u naše krajeve preko engleske riječi consumerism, odnosno riječi consumer, a znači potrošač. Kon (kao i ko i kom) na latinskom prvi je dio riječi, a znači zajedno, dok latinska riječ sumere znači uzeti. Konzumirati znači trošiti, jesti, popitI, a i brak se može konzumirati. Riječ konzum označava potrošnju, trgovinu, potrošačku zadrugu, a konzumacija je narudžba u ugostiteljstvu.

Konzumerizam je pojam kojim se opisuje stav prema kojemu sreća nekog pojedinca ovisi o konzumaciji dobara i usluga, odnosno posjedovanju materijalnih dobara. Odnosi se na pretjeranu težnju za posjedovanjem i kupnjom stvari.

U ekonomskoj znanosti, konzumerizam predstavlja ekonomske politike, kojima je cilj potaknuti potrošnju, odnosno stav prema kojem slobodan izbor potrošača treba diktirati ekonomsku strukturu društva.

Um individue više ne teži oponašanju bogatih, već ‘slavnih’ što znatno olakšava posao prodavačima kojima je dovoljno simulirati slavu preko svojih medijskih i društvenih alata. Borba protiv konzumerizma kroz godine stvorila je emociju između kupaca i protivnika, te je to danas postao otvoreni okršaj društvenih normi i ‘odmetnika’ putem etikete i odbacivanja.

Kupovina sama po sebi svrha

Kada se priča o ovom konceptu, on svakako nije novijeg datuma već datira još iz drevne Mezopotamije, a prve natruhe današnje prakse dolaze u sedamnaestom i osamnaestom stoljeću u Velikoj Britaniji i Francuskoj gdje srednja klasa želi kopirati svoje idole na vladarskim funkcijama. Na taj način dobivamo prvu fuziju luksuza i mode, što rezultira ljudskom pomamom za štovanjem same kupovine, a ne više isključivo kupovine iz nužnosti.

Sirovine koje danas gotovo vladaju potražnjom mogu se vrlo lako povezati s ovisnošću, pa tako ne čudi kako je jedan od glavnih faktora konzumerizma šećer (čija se uporaba postotno povećala za tisuće postotnih jedinica kod prosječne osobe kroz svega par stoljeća), a tu su i duhan, čaj i kava. Jačanjem potražnje razvija se i društveni inženjering koji putem potrošačke groznice ispunjava unaprijed pripremljene trendove i zamisli.

Josiah Wedgewood kao kreator konzumerizma i mode

Male kvartovske trgovine propadaju zbog velikih trgovačkih centara, a tu ideju prvi započinje Robert Cecil još davne 1609. s ‘New Exchange’ centrom. Takva zdanja postaju društvena okupljališta, te istu ulogu oduzimaju sportskim ili kulturnim arenama. Bernard Mandeville je još 1714. zaključio kako ‘prosperitet države ovisi o sebičnim interesima kupca’. Degradacija estetike bila je zapravo ključna u početnim fazama razvoja konzumerizma.

Marketing je krajem osamnaestog stoljeća odigrao ključnu ulogu, stvarajući prve statusne simbole bez stvarne tržišne vrijednosti. Izumitelj Josiah Wedgewood uviđa da propagandne tehnike mogu manipulirati smjer prevladavajućih ukusa i preferenci kupaca, te na taj način ‘natjerati’ iste da kupuju upravo njegov proizvod. On je tako pionir mode i prvi ‘trendseter’, kao i prvi PR vlastite manufakture.

‘Upadljivo trošenje’ kao nova potrošačka paradigma

Industrijska revolucija označila je promjenu paradigme i kupci po prvi puta na jednom mjestu mogu kupiti gotovo sve što im treba, a puno češće – ne treba. Nova paradigma je kao cilj označila odmak od ustaljene prakse prema kojoj prosječan kupac Zapadnog svijeta gotovo 90% prihoda troši na hranu i život. Henry Ford je pokrenuo masovnu proizvodnju i kupovinu na veliko čime je započela nova era konzumerizma.

Cijena proizvoda je pala, količina rasla, kao i doseg na tržištu. Društveni inženjering u tridesetim godinama prošlog stoljeća razvija posebnu granu – konzumentski inženjering, a sve dolazi u fuziju s kapitalizmom i korporatizmom. Teoretičari razmatraju nužnost nepotrebne kupovine kao jedini daljnji razvoj društva u cjelini. Thorstein Veblen za takav društveni apsurd razvija termin ‘upadljivo trošenje’.

‘Kompleks manje vrijednosti’ započeo eru materijalizma

On je prvi zaključio kako se društvo van svake pameti odlučuje na uništavanje vlastitog standarda i komfora da bi kupili nešto luksuzno s prevelikom cijenom što im zapravo uopće nije niti potrebno. Smatrao je kako se to najčešće čini da bi se ljudi prezentirali u svijetlu iznad svog standarda što usko povezuje s ‘kompleksom manje vrijednosti’. Konačni razvoj u nekontrolirani konzumerizam dolazi devedesetih godina kada i obrazovni sustav pada u ralje potrošnje.

Tada po prvi puta većinski broj stanovnika odlazi na fakultete zbog ‘želje za bogatstvom’, a ne zbog razvoja. Razvoj materijalizma je tako postao snažniji od bilo kojeg drugog aspekta – društvo je po Madeline Levine doživjelo ‘potpuni odmak od društvenosti, spiritualnosti i zajedništva, naspram natjecateljskog duha, materijalizma i borbe za hijerarhiju’. Deformacija konzumerizma je danas došla do razine kada se isti okrenuo protiv prvotnog cilja – vlastitih kupaca.

Konzumerizam djeluje kao nametnuta društvena norma

Danas je način života visoke klase postao standard za sve, pa tako kupac prodaje, zadužuje se i troši u tolikoj mjeri da ulazi u dužničko ropstvo. Kupljena roba više nije cilj, nego društveni standard. Emulacija je stvorila psihološku želju oponašanja onih iznad sebe u društvu, pa se upravo emulaciju ponajviše koristi u propagandnim tehnikama. Um individualista više ne teži oponašanju bogatih, već ‘slavnih’ što znatno olakšava posao prodavačima kojima je dovoljno simulirati slavu preko svojih medijskih i društvenih alata.

Borba protiv konzumerizma kroz godine stvorila je emociju između kupaca i protivnika, te je to danas postao otvoreni okršaj društvenih normi i ‘odmetnika’ putem etikete i odbacivanja. Koncepti ‘jednostavnog života’, ‘ekokupovine’, ‘lokalne trgovine’ ili ‘razmjene dobara’ bivaju potisnuti od strane moćnih banaka i korporacija, a dodatno olakšavanje kupovine putem mikročipiranja i digitalne valute stvaraju ‘konzumentski fašizam’ čije se natruhe već vide, a posljedice bi mogle biti dalekosežne i sveprisutne.

U Hrvatskoj je konzumerizam kao takav došao iza raspada Jugoslavije, i nastupio u svoj svojoj snazi. Udario je građane u glavu i postao im je nova “religija”, no konzumerizam je samo nadomjestak za mentalno osakaćene ljude, koji nisu karakterno oformljeni i nemaju svoju ličnost i slobodno posebno kritičko razmišljanje. Hrvatsko društvo je pokleknulo u ropstvu konuzumerizma, i sve više ljudi je u dugovima i kreditima koje ne mogu otplaćivati. Hrvatskom kupcu se danas najlakše proda mačka u vreći, a on kupuje bez razmišljanja. Hrvati definitivno kupuju preskupe stvari koje im ne trebaju, novcem kojeg nemaju, da bi ipresionirali ljude koje ne vole.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
NoviSvjetskiPoredak.com