Za dijabetes tip-2 odavno se misli da je progresivna i neizlječiva bolest

Ipak, nova istraživanja pokazuju da se može spriječiti to stanje i izliječiti se da nekoliko većih promjena u prehrani.

Prema istraživačima sa Sveučilišta Newcastle u Velikoj Britaniji, dijeta u trajanju od osam tjedana koja se sastoji od 600 kalorija dnevno je ulaznica za izliječenje dijabetesa tipa-2.

To obećavajuće otkriće je rezultat napora i rada profesora Roy Taylora. Taylor je gotovo četiri desetljeća proučavao dijabetes tipa 2. Njegove kolege su navele da je dijabetes tipa 2 uzrokovan viškom masnoće u jetri i gušterači.

Ova dodatni teret ima posljedice slabo funkcioniranje ova dva organa. Jetra sa prekomjernom masnoćom će reagirati loše na inzulin i proizvoditi previše glukoze, te će istodobno povećati izvoz masnoća u različita tkiva u tijelu.

Nakon što višak masnoća prođe kroz gušteraču, uzrokuje da stanice koje proizvode inzulin počnu okazivati, što zatim dovodi do dijabetesa tip-1.

Međutim, znanstvenici su ustanovili da uklanjanje malo više od grama masti iz gušterače omogućava pravilnu proizvodnju inzulina, što mijenja tijek bolesti.

Kao što je Taylor objasnio za Dailymail.co.uk: „Rad u laboratoriju je pokazao da višak masnoće kod stanica koje proizvode inzulin uzrokuje gubitak specijaliziranih funkcije. Stanice će tada ući u modus preživljavanja, održavajući tijelo na granici života i ne pridonoseći dobrobiti cijelog tijela, no uklanjanjem viška masnoće se omogućuje nastavak prirodne funkcije proizvodnje inzulin.”

Takav je bio slučaj i u istraživanju koje je provedeno na 11 ljudi koji su razvili dijabetes tip-2 kasnije u životu. Tih 11 ljudi je stavljeno pod dijetu od 600 kalorija koja se sastojala od povrća bez škroba i tekućih piće od voća i povrća tijekom osam tjedana.

Pozitivni učinci prehrane počeli su se pojavljivati u roku od samo tjedan dana od početka terapijske dijete, dok je osjetljivost na inzulin značajno pala, te je razina šećera u krvi pala i stabilizirala se.

Još više začuđuje da je sedam od 11 pacijenata ozdravilo od dijabetesa, te im se nije dijabetes vratio i nakon povratku na svoju redovitu prehranu.

„Dobra vijest za osobe s dijabetesom tip-2 je da naš rad pokazuje da čak i ako već imate dijabetes 10 godina, vi ćete vjerojatno biti u mogućnosti da ga preokrenute i izliječite smanjenjem vrlo male količina masti iz gušterače. To trenutačno može biti učinjeno samo kroz znatan gubitak težine„ – rekao je Taylor. „Mislim da stvarna važnost ovog rada je najbitnija za same pacijente.”

Taylorov program prehrane je postao poznat pod nazivom Newcastle dijeta. Kao što je ranije spomenuli, takva prehrana uključuje prehranu povrćem bez škroba i tekućim vegetarijanskim pićima. Namirnice kao što su perad, jaja, riba, povrće sa škrobom, mahunarke, i mliječni proizvodi strogo su zabranjeni u Newcastle dijeti.

Međutim, budući da Newcastle dijeta jako ograničava izbor hrane, oni koji se pridržavaju ove dijete mogu doživjeti nedostatak hranjivih tvari. Sudionici istraživanja su također iskusili osjećaj vrtoglavice, gladi i umora tijekom početka programa, iako su se takvi osjeti povukli nekoliko dana poslije.

Svatko tko planira pokušati Newcastle Dijetu treba to provesti samo pod liječničkim nadzorom.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dijeta sa niskim unosom šećera i bogata korisnim masnoćama može biti ključ za prevenciju bolesti i dugovječnost, prema poznatom kardiologu dr. Aseem Malhotrau

Kako bi istražio utjecaj prehrane na cjelokupno zdravlje, kardiolog je proučavao stanovnike sela Pioppi, udaljenog sela u južnoj Italiji.

Pioppi je priznata od strane organizacije UNESCO kao dom mediteranske prehrane, te je ih je priznala kao svjetski najzdravije selo. Stanovnici Pioppija su poznati po tome da žive iznad 100 godina.

Prema dr Malhotrau, narodna prehrana i stil života uvelike pridonosi njihovoj dugovječnosti. Kardiolog napominje da stanovnici imaju niske razine stresa, spavaju sedam sati navečer i konzumiraju čašu crnog vina dnevno.

Zdravstveni stručnjak je također rekao da su seljani slijedili prehranu bogatu povrćem, ribom i maslinovim uljem. Osim toga, seljaci izbjegavati konzumiranje previše šećera, i rijetko jedu meso i mliječne proizvode.

„Da, mještani jesti tjesteninu – ali samo u malim količinama, a oni rijetko koriste šećer. Oni samo jedu desert u nedjelju, pizzu jednom ili dva puta mjesečno. Oni imaju svaki dan vrijeme za ručak. Oni nemaju teretanu, ali oni su stalno u pokretu … Prehrana je broj jedan razlog dugovječnosti.

Više od tjelesne neaktivnosti, pušenja i alkohola, što pridonosi bolestima i smrti. To bi trebala biti poruka liječnicima – hrana je lijek.

Ne postoji takva stvar kao zdrava težina, već zdrava osobe. To bi svima nama trebao biti cilj. Živjeti kao stanovnici sela Pioppi bi značilo smanjenje 20 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u svijetu uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima„ rekao je dr Malhotra.

Istraživanje podržalo učinkovitu mediteransku prehranu u prevenciji bolesti

Istraživanje dr. Malhotrea je odraz prijašnjih studija koje su pokazale blagotvorne učinke mediteranske prehrane na tijelo i cjelokupno zdravlje. Na primjer, studija iz 2016. godine provedena od strane međunarodnog istraživačkog tima otkrila je da je plan prehrane vrlo učinkovit u smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara kod bolesnika s bolestima srca.

Kao dio istraživanja, istraživači su izvukli podatke iz pokusa pod imenom “STABILITY”, sa ukupnom kohortnom populacije od 15.482 bolesnika s bolestima koronarnih arterija. Sudionici istraživanja su unosili mediteransku hranu i hranili se kao stanovnici sela Pioppi. Glavni rezultat je kao faktor uključio i “Zastupljenost mediteranske prehrane” (MDS).

Studija je pokazala da su štetni kardiovaskularni događaji bili zastupni u 7,3 posto bolesnika sa MDS-om od 15 ili više, u 10,5 posto bolesnika sa MDS-om od 13 do 14, i 10,8 posto bolesnika s MDS-om od 12 ili manje. To su rezultati promatranja nakon gotovo četiri godine istraživanja.

„Glavna poruka je da neke namirnice – a posebno voće i povrće, smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara, a ta korist prehrane nije objašnjeno tradicionalnim čimbenicima rizika kao što su dobar i loši kolesterol ili krvni tlak. Ako jedete više tih namirnica od onih koje ste do sada jeli, možete smanjiti rizik. Studija je pokazala također i da nema dokaza o šteti koju uzrokuje smanjena konuzmacije loše hrane, kao što su rafinirani ugljikohidrati, pržena hrana, šećeri i slastice„ rekao je glavni istraživač prof. Ralph Stewart.

Druga studija provedena od strane zdravstvenih stručnjaka na Harvard School of Public Health i Cambridge Health Alliance je pokazala da zapadnjači vatrogasci koji su se više hranili u mediteranskom stilu su imali niži rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Za potrebe studije, istraživači su ispitali gotovo 800 muških vatrogasaca i otkrili da su oni koji su se pridržavali mediteranske prehrane imali 35 posto manju vjerojatnost za razvoj metaboličkog sindroma i imali 43 posto manju vjerojatnost da će dobiti prekomjernu težinu u usporedbi s onima koji se nisu pridržavali takve prehrane.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Riža je druga najpopularnija namirnica, nakon pšenice, kojom se hrani polovica svijeta

Iako je zdrava, posebno što nema glutena, ona sadrži visoke razine arsena čija akumulacija u organizmu može izazvati ozbiljne posljedice.

No, postoji način kako da zadržite rižu u svojoj ishrani, bez da unosite pretjerane količine arsena.

Prehrambene vrijednosti riže se očituju kroz njezinu visoku energetsku vrijednosti te niske vrijednosti masnoće, bjelančevina, kolesterola i natrija.

Osim toga, riža ne sadrži gluten te stoga ne može izazvati alergijske posljedice. Sadrži osam esencijalnih aminokiselina, te pantotensku kiselinu, tiamin, niacin, vitamin B6, riboflavin, mangan, selen, fosfor, cink, magnezij i željezo. Naravno, u tom smislu je zdravija smeđa riža jer sadrži i ovojnicu u kojoj se nalazi najveći dio nutritivne vrijednosti. No upravo u tome leži najveći problem – arsen.

Otkuda taj sav arsen dolazi?

Postoje dvije vrste arsena, organski i anorganski. Izlaganje organskom se smatra manje toksičnim od izloženosti anorganskom arsenu, a upravo smo njemu najviše izloženi. Konstantna izloženost je povezana s razvojem mnogih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih i reproduktivnih bolesti, ugrožavanjem imunološkog sustava i pojavom raka.

Mnoge žitarice upijaju arsen iz tla, vode i pesticida, no riža, za razliku od drugih žitarica, apsorbira najviše. Nažalost, isto se događa i s organski uzgojenom rižom koja se ne tretira pesticidima. Veće količine arsena će se pronaći u smeđoj riži, nego u bijeloj, jer se više arsena nalazi se u vanjskim slojevima zrna.

Kako se riješiti arsena iz riže

Budući da je mnogima riža omiljeno jelo kojeg se neće odreći čak ni zbog ove činjenice, znanstvenici predlažu jednu metodu kako smanjiti količinu arsena u riži koja se uobičajenim kuhanjem ne gubi. Naime, potrebno je kroz proces kuhanja nekoliko puta isprati rižu toplom vodom kako bi se arsen isprao koliko god je to moguće.

Na temelju ranijih ispitivanja, znanstvenici su znali da razina arsena pada kada se riža temeljito opere i kuha u velikoj količini vode.

Ova metoda pomaže čak i kad voda od kuhanja sadrži arsen te smanjuje njegove razine čak za 57% u omjeru od 12 dijelova vode na jedan dio riže. Na ovaj način su dokazali da je arsen u vodi “mobilan” i da se na taj može ukloniti.

Zatim su isprobali i druge metode – kuhali su rižu u aparatu koji neprestano kondenzira paru, za dobivanje destilirane tople vode, te u običnom aparatu za kavu koji omogućava da voda od kuhanja izlazi. Ispitivanje riže prije i poslije kuhanja pokazalo je da se kuhanjem riže u aparatu za kavu uklanja oko polovice sadržaja arsena dok kuhanje u laboratorijskom aparatu uklanja čak 70 do 85%, ovisno o vrsti riže.

Naravno, znanstvenici ne očekuju da će ljudi kuhati rižu u aparatu za kavu, već su htjeli pokazati da se na razne načine može smanjiti razine arsena u riži, a osim toga, potaknuti razvoj posebnih kuhala.

U svakom slučaju, ovaj rad omogućava ljudima, ali i industrijama da pronađu način kako smanjiti izloženost arsenu, a posebno je to važno kod dječje hrane koja obiluje rižom.

Dugoročno gledano, najbolji put za smanjivanje razina arsena u riži će biti pomoću uzgajanja sorti otpornijih na apsorpciju arsena te poboljšavanje uzgoja.
 
VIDEO: Kako se riješiti arsena iz riže
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(nexus-svjetlost.com,youtube/uredio:nsp)

Svinjska mast je godinama nepravedno bila zanemarivana, a ugled su joj umanjile tvrdnje kako njen sastav narušava ljudsko zdravlje

Ali, posljednja istraživanja idu u prilog masti. Štoviše, smatra se da je čak i zdrava za tijelo. Naravno, kao i sa svim ostalim, s mašću ne treba pretjerivati, ali svakako zaslužuje biti dijelom svakog kućanstva baš kao u vremenima naših baka i djedova.

Ovo su prednosti masti:

Po svom sastavu svinjska mast je 40% zasićena masnoća dok je, primjerice, kokosovo ulje 85% zasićena mast. Većinu monozasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, zdrava masna kiselina koja koristi radu srca i koja je povezana s nižom razinom lošeg kolesterola.

U svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego u maslacu.

Svinjska mast ima visoku točku vrenja. Točnije, svoju strukturu ne mijenja prilikom zagrijavanja iznad 250 stupnjeva Celzijusa.

Stoga, namirnice pržene u svinjskoj masti apsorbiraju manje štetnih radikala koji se u slučaju drugih topljivih namirnica, poput maslaca, povećavaju prženjem.

Naravno, konzumacija pržene hrane u većim količinama se ne preporuča, ali kada to i činite posegnite za dobrom starom masti.

Masnoće iz masti imaju sve prednosti te je dokazano kako su tijelu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, ali u manjoj količini nego što se kroz prošlost koristila.

Mast sadrži kalorije, ali istraživanja potvrđuju kako je riječ o zasitnoj namirnici koja stvara duži osjećaj sitosti. Prednost je što se masnoće iz masti pretvaraju u energiju te pomažu apsorpciji vitamina.

Svinjska mast sadrži kolesterol koji se u tijelu, pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcija.

Izgleda da su naše bake i djedovi, ipak, znali što rade.

Svinjska mast opet u igri! 

Na listi “opasne” hrane sada su šećeri, bijela brašna i sol. Doručkujete li voće bez masti koje će razgraditi vitamine, niste na dobitku

Zdravlje srca i krvnih žila nije povezano s mastima koje konzumiramo! Koliko vam god to nevjerojatno zvučalo, tabue o uzročno-posljedičnoj vezi između koronarnih bolesti i masne hrane ruši nova studija Britanske zaklade za srce koja je objedinila čak 72 istraživanja provedena na uzorku od 600 tisuća ispitanika.

Masti i proteini polako, ali sigurno vraćaju reputaciju zdrave hrane, a glavni krivci za bolesti postaju – ugljikohidrati.

Brašna i šećeri neželjeni

Dr. Rajiv Chowdhury voditelj je dosad najopširnijeg istraživanja, prenosi Business Insider. On objašnjava da su glavni neprijatelji zdravlja bijeli kruh, bijela riža, krumpir, rafinirani šećeri i industrijski obrađene soli…

Apsolutni hit u gastronomiji, uz nedodirljivo mjesto koje na tronu poželjnih masti drži ekstradjevičansko maslinovo ulje, jest svinjska mast. Gledate li na masne kiseline koje sadrži, svinjska mast bolja je od maslaca. Sadrži 60 posto mononezasićenih masti, a te masti povezane su s niskim rizikom od srčanih bolesti. Maslac, za usporedbu, sadrži 45 posto mononezasićenih masti.

Većinu mononezasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, vrlo zdrava masna kiselina koja pomaže radu srca i koja je povezana s manjim razinama lošeg LDL kolesterola.

Masti koristimo u svakodnevnoj prehrani i one su, nakon ugljikohidrata, najvažniji izvor energije za organizam i važan izvor vitamina A, D, E i K jer su to vitamini topivi u mastima.

Među tabue također svrstava podjelu na dobre i loše masti

Postoji dobar i loš unos masti. Loš je ako nam se glavnina prehrane temelji na zasićenim mastima poput masnog mesa, maslaca, hidrogeniziranih masti i slično, dok su puno prihvatljivija maslinova ulja, biljna ulja bogata omega-3 masnim kiselinama te masti iz plave ribe i orašastog voća. Uravnotežimo li unos dobrih i loših masti i ako one ne prelaze 30 posto dnevne energije dobivene kroz masnoću, postižemo prehrambenu ravnotežu unosa masti..

Želimo li konzumirati samo namirnice iz kojih se dobivaju dobre masti, moramo paziti da koristimo što je više moguće biljne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama, kao što su to maslinovo, suncokretovo, repičino i sojino ulje, avokado, masline i orašasto voće.

Također, barem tri puta tjedno trebalo bi konzumirati ribu zbog izvora omega-3 masnih kiselina. Smanjimo li ukupne masnoće i životinjske masti koje jedemo – masno meso, svinjetinu, punomasne mliječne proizvode i drugo – regulirat ćemo kolesterol. Nutricionistica objašnjava da pravilan odabir masti mjesto u prehrani ima već u prvom dnevnom obroku.
 
(dnevno.rs,vecernji.hr/uredio:nsp)

Zapitajte se da li ste aktivni, vodite li dovoljno računa o kilaži, jeste li pušač i hranite li se zdravo. Naime, morate imati u vidu da način života može biti glavni razlog obolijevanja od raka debelog crijeva, smatra pisac Diana Rodriguez …

Dok su neizbježni čimbenici rizika starost i genetika, nad drugim faktorima svoga zdravlja – nepravilna prehrana, pušenje, pretilost, fizička neaktivnost – možete preuzeti kontrolu.

“Procijenjeno je da zdrava prehrana sprječava rak debelog crijeva u 70 do 90 posto slučajeva“, kaže liječnik Carol Burke, gastroendokrinolog i direktor centra za kolorektalni polip i prevenciju raka u odjelu za gastroenterologiju i hepatologiju na klinici u Clevelandu (Ohio).

Evo popisa namirnica koje bi trebalo konzumirati, a ukoliko to ne činite – dodajte je svojoj prehrani, kako bi spriječili rak debelog crijeva.

1. Izbjegavajte šnicle i kobasice.

Mesne prerađevine, mesne nareske, velike količine crvenog mesa pripremane u dubokoj masnoći, jednostavno, izbjegavajte. U studiji objavljenoj u siječnju 2014. godine navodi se da svakih 100 grama crvenog mesa dnevno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva za 14 posto. “Ograničite se i manje od pola kilograma crvenog mesa tjedno, i potpuno izbjegavajte mesne prerađevine poput slanine, kobasica i hot dogova”, kaže Lindsay Malone, specijalist klinike u Clevelandu.

2. Birajte samo zdrave masnoće.

Nisu baš sve masnoće zabranjene – birajte nezasićene, a izbjegavajte zasićene masti. Polinezasićene masti vam, također, mogu pomoći u regulaciji kolesterola u krvi, kao i poboljšati zdravlje stanica. Istraživanje objavljeno u prosincu 2013. godine pokazalo je da su zasićene masti (obično životinjskog mesa, crvenog mesa, maslaca) usko povezane s povećanjem rizika od karcinoma debelog crijeva, dok omega-3 masti i konzumiranje ribljeg mesa umanjuje taj rizik za 12 posto.

3. Jedite dosta voća i povrća.

Kako biste spriječili rak debelog crijeva potrebno je više od jedne jabuke na dan … “Ustanovljeno je da konzumiranjem voća i povrća možemo reducirati rizik od raka debelog crijeva”, kaže Malone. Istraživanje objavljeno u siječnju 2014. godine je pokazalo da dijeta bogata voćem i povrćem umanjuje rizik od ovog karcinoma za 25 posto.

“Hrana koja obiluje bojama je odličan početak. Svaka boja sa sobom nosi određene vitamine, i razne antioksidante koji pomažu u održavanju zdravlja stanica”, dodala je Malone.

4. Potrudite se da na tanjuru što češće budu žute i narančaste namirnice.

Svakodnevna prehrana koja reducira rizik od karcinoma debelog crijeva trebalo bi da obiluje, slikovito rečeno, žutim i narančastim namirnicama. “Studije pokazuju da hrana koja sadrži visoke razine beta-karotena umanjuje rizik obolijevanja od karcinoma”, kaže Erin Palinski-Wade, glasnogovornik američke Akademije za prehranu i dijetetiku. Zato konzumirajte dosta mrkve, batata (slatkog krumpira), bundeve.

5. “Mršavi” proteini su idealan sastojak vaše dijete.

Američko udruženje za istraživanje i borbu protiv karcinoma pokazuje da se 4 posto svih karcinoma kod muškaraca, a 7 posto kod žena pojavi uslijed pretilosti. Zato, na primjer, kako bi unosili više potrebnih proteina, nemojte jesti kožicu s piletine, i unesite više oraha, sjemenki, ili graha u svoju prehranu, savjetuje Palinski-Wade.

6. Namirnice bogate vlaknima pospješuju cjelokupno zdravlje.

Doktor Burk smatra da namirnice bogate vlaknima svakako čine vašu dijetu boljom, iako nisu jedina opcija u borbi protiv karcinoma debelog crijeva, i dodaje kako su “smeđa riža, voće, povrće, orasi, sjemenke, grah, sve je to izuzetno dobro za vaše zdravlje “. Malone ima svoje favorite: jabuke, kruške, mrkvu, batat, brokula, ovas, i crni grah. “Studije koje se bave ukupnom konzumacijom kalorija po obroku pokazuju kako ljudi koji jedu salatu ili jabuku prije samog obroka imaju tendenciju da pojedu manje tog glavnog jela”, kaže ona, što svakako smanjuje opasnost od pretilosti uzrokovane prejedanjem.

7. Postavite si granicu do koje pijete alkoholna pića.

Po koje alkoholno piće s vremena na vrijeme nije strašna stvar, ali pretjerivanje jedan od faktora rizika za karcinom debelog crijeva. Studije pokazuju kako bi u prosjeku muškarci trebalo se ograničiti na dvije čaše alkoholnog pića dnevno, a žene na jednu.

8. Pažljivo pripremajte hranu.

Važno je izbjegavati metode kuhanja koje povećavaju rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva. “Pržena, posebno prepržena mesa sadrže kancerogene tvari”, kaže Palinski-Wade, i dodaje da “ukoliko se odlučite za roštilj, izbjegavajte komade koji su ugljenizirani ili garavi, i pokušati spremati s folijom kako bi tako nešto svakako izbjegli”.

“Također, ako podgrijavate hranu u mikrovalnoj peći, nemojte to činiti dok su namirnice u plastičnoj posudi, jer ona može osloboditi kancerogene tvari, koji bi išle ravno u ono što ćete pojesti. Vodite računa o tome da li je posuda u kojoj podgrijavate – posuda koja se smije staviti u mikrovalnu, prije svega”, dodala je ona.
 
 
(lovesensa.rs,youtube/uredio:nsp)

Ketogena prehrana može biti snažan alat kojim možete promijeniti vaš život. Prebacivanje na prehranu s vrlo malo ugljikohidrata, u kojoj se masnoće pretvaraju u energiju, može vam pomoći da smanjite visoki krvni pritisak, osloboditi vas žgaravice i bolova u zglobovima, zaustaviti pred-dijabetičko stanje, te liječiti epilepsiju, rak i autizam i niz drugih neuroloških i neurodegenerativnih bolesti

Ketogena dijeta sadrži visoke udjele masnoća, umjerenu količinu proteina te vrlo malo ugljikohidrata, a koristila se u medicini prvenstveno za liječenje teško kontolirajuće epilepsije kod djece.

Ovaj način prehrane oponaša aspekte gladi prisiljavajući tijelo da sagorijeva masti umjesto ugljikohidrata. U običajenim okolnostima, ugljikohidrati sadržani u hrani se pretvaraju u glukozu, koja se potom prenosi kroz tijelo, a to je posebno važno u poticanju funkcije mozga.

Međutim, ako postoji vrlo malo ugljikohidrata u prehrani, jetra pretvara masnoće u masne kiseline i ketonska tijela. Oni ulaze u mozak i zamjenjuju glukozu kao izvor energije. Povišena razina ketona u krvi, stanje poznato kao ketoza, dovodi do smanjenja učestalosti epileptičnih napadaja.

Ova metoda se koristila od 1920. godine i kroz sljedeće desetljeće kada joj je popularnost pala uvođenjem antikonvulzivnih lijekova, što je tipična situacija kako se farmaceutska industrija nameće umjesto prirodnih načina rješavanja problema.

Kakva je to ketogena prehrana?

Kada se započne sa ketogenim načinom prehrane, tijelo prolazi kroz više prilagodbi. Otprilike nakon dva dana od početka ovog načina prehrane, organizam počinje koristiti ketone. Na ovaj način tijelo ubrzano gubi na težini, prvenstveno na masnoći. Mišićna masa ostaje relativno nepromijenjena jer ova prehrana sadrži, kako je navedeno, i umjerene količine proteina.

U ovom načinu prehrane prevladava hrana poput sira, jaja, mesa i ribe, koja većinom sadrži vrlo malo ugljikohidrata. Uz navedeno, vrlo je važno jesti i dovoljne količine povrća, zbog unosa vlakana, vitamina te drugih esencijalnih tvari u organizam. Neko povrće sadrži veće količine ugljikohidrata pa takve namirnice treba izbjegavati, na primjer krumpir, riža, grah, grašak i slično, a konzumirati treba krastavce, kupus, zelenu salatu i ostalo slično povrće.

Ketogena dijeta potpuno je različita od drugih stilova prehrane i ruši sve ono što smo mislili da znamo o prehrambenoj piramidi.

Stanice tumora mozga i drugih čvrstih tumora ovisne su o glukozi, što je potvrđeno u nekoliko studija.

Cilj je da se stanice raka izgladne ukidanjem glukoze, koja dolazi iz ugljikohidrata, te da tijelo uđe u ketozu, stanje u kojem tijelo crpi energiju iz ketona – nusproizvoda masti.

Pri tome se mijenja čitava kemija tijela i stabilizira razina glukoze u krvi.

Glavne značajke ketogene dijete:

• dnevni unos masnoća iznosi 70%
• dnevni unos proteina čini 25%
• dnevni unos ugljikohidrata je samo 5%, najviše 50 g dnevno, a kod inzulinske rezistencije ili dijabetesa najviše 25 g dnevno.
• dnevni unos kalorija je 10-20% manji od potrošnje bazalnog metabolizma.

Mehanizam ketogene dijete

Ketoni su savršeno gorivo za naše tijelo, za razliku od glukoze koja je štetna, manje stabilna, ekscitatorna i zapravo skraćuje životni vijek.

Ketoni nemaju učinak glikacije, tj. karameliziranja ili ubrzavanja procesa starenja tijela, kao što to ima glukoza. Zdrava ketoza također pomaže izgladnjivanju stanica raka jer one ne mogu koristiti ketone kao izvor energije nego se za rast i razvoj oslanjaju isključivo na glukozu kao izvor energije.

Tvornice energije u stanicama našeg tijela – mitohondriji – puno bolje rade pri ketogenoj prehrani jer mogu podići razinu energije na stabilan, dugotrajan, učinkovit i uravnotežen način. Uz to, ketogena prehrana uzrokuje epigenetičke promjene koje povećavaju razinu energije koju mitohondriji proizvode, smanjuju stvaranje štetnih slobodnih radikala i potiču proizvodnju gama-aminomaslačne kiseline (GABA), najvažnijeg inhibitornog spoja u mozgu.

GABA ima ključno djelovanje u opuštanju te njena proizvodnja u ketozi također smanjuje toksične učinke ekscitacijskih putova u mozgu. Nadalje, najnoviji podaci ukazuju na to da ketoza ublažava bolove, osim što ima općenit protuupalni učinak.

Ketogena prehrana djeluje na više razina odjednom, što dosad niti jedan lijek nije uspio napraviti. To je stoga što su mitohondriji građeni specifično za korištenje masnoća za dobivanje energije. Kad mitohondriji koriste masnoće kao izvor energije smanjuje se proizvodnja toksina, povećava se ekspresija gena za podizanje energije kao i sama razina energije, te se smanjuje proizvodnja nusprodukata koji imaju upalno djelovanje.

Ključ tih čudesnih iscjeljujućih učinaka je u činjenici da se metabolizam masnoća i stvaranje ketonskih tijela (beta-hidroksibutirata i acetoacetata) u jetri može odvijati isključivo unutar mitohondrija, što znači da oni ostaju unutar stanice ali izvan mitohondrija su dostupni kako bi potaknuli snažne protuupalne antioksidanse. Stanje naših mitohondrija je ultimativni ključ optimalnog zdravlja i dok je istina da neki od nas trebaju dodatnu potporu u vidu nekih suplemenata kako bi popravili tvornice energije, ipak je prehrana najbitnija za pravu ravnotežu.

U suvremenom je svijetu glavni izvor energije šećer koji se prvo mora obraditi u staničnoj tekućini prije nego uđe u energetske tvornice – mitohondrije. Energetski izvori iz masnoća ne trebaju takvu obradu; oni izravno idu u mitohondriej za energetske potrebe. Dakle, zahtjevnije je proizvesti energiju iz šećera nego iz masnoća. U knjizi Život bez kruha (Life without bread) dr.sc. Christian B. Allan i dr.med. Wolfgang Lutz pišu:

Ugljikohidrati nisu potrebni za dobivanje energije. Masnoća proizvodi puno više energije nego ista količina ugljikohidrata, pa prehrana s malo ugljikohidrata čini vaš sustav proizvodnje energije učinkovitijim. Nadalje, mnogi organi preferiraju masnoće kao izvor energije.

Činjenica je da dobivamo VIŠE energije po molekuli masnoće nego šećera. Koliko kroničnih i autoimunih bolesti ima kao simptom i manjak energije? Kronični umor? Fibromijalgija? Reumatoidni artritis? Multipla skleroza? Rak? Allan i Lutzu kažu:

Mitohondriji su energetske centrale stanice. Obzirom da oni proizvode većinu energije u tijelu, razina energije koja je dostupna ovisi o tome koliko dobro mitohondriji rade. Kad god pomislite na energiju, zamislite sve te mitohondrije koji stvaraju ATP (adenozin-trifosfat) kako bi cijelo tijelo funkcioniralo optimalno. Broj mitohondrija po stanici varira no oni mogu zauzimati i do 50% volumena same stanice. Kada se umorite, nemojte misliti da vam treba više ugljikohidrata, umjesto toga razmislite kako maksimizirati proizvodnju energije u mitohondrijima…

Kad biste se mogli smanjiti toliko da uđete u mitohondrij, što biste vidjeli? Prvo što biste spoznali jest da su mitohondriji načinjeni tako da prvenstveno koriste energiju iz masnoća!

Provođenje dijete

Za postizanje ketoze potrebno je od jednog do tri tjedna, ovisno o stanju organizma. To prijelazno razdoblje može biti slično kao i kod čišćenja organizma, pa možete osjećati slabost i imati miris daha po acetonu.

Ketozu ne treba miješati sa štetnom ketoacidozom koja može biti jako opasna za dijabetičare. Ketoza je prirodno i potpuno neškodljivo stanje tijela. Prakticiranje ketogene dijete s vremenom smanjuje apetit, jača koncentraciju i olakšava mršavljenje bez gubljenja mišićne mase.

Kod provođenja ove dijete morate uzimati i kvalitetne suplemente – MCT ulje, probiotike i multivitamine. Oni mogu ublažiti nuspojave, pojačati i ubrzati ulazak u ketozu i sniziti razinu glukoze u krvi.

Započnite ketogenu dijetu isključivo uz nadzor stručnjaka koji će izračunati potrebe vašeg tijela i poučiti vas odabiru namirnica. Razina ketona u tijelu može se mjeriti i kod kuće s indikatorima ketona u urinu.

Ketogena dijeta može se provoditi samostalno ili istovremeno s drugim terapijama.

Osim što se koristi kao zdravi životni stil, ketogena se dijeta koristi i kao terapija kod raznih stanja poput grčeva u djece, padavice, autizma, tumora na mozgu, Azheimerove bolesti, Lou Gehrigove bolesti, depresije, moždanog udara, ozljeda glave, Parkinsonove bolesti, migrena, poremećaja spavanja, šizofrenije, tjeskobe (anksioznosti), poremećaja pažnje (ADHD), razdražljivosti, policističnih jajnika (PCOS), sindroma iritabilnih crijeva, želučanog refluksa, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, akni, dijabetesa tipa 2, tremora, problema zastoja disanja i praktički bilo kojeg neurološkog problema, ali i kod raka, te u slučajevima gdje se tkiva moraju oporaviti od nedostatka kisika.

Ketogena dijeta i rak

Neka od najuzbudljivijih istraživanja u vezi s ketogenom prehranom odnose se na njenu uporabu protiv raka. Tako neka ukazuju i na veliku učinkovitost ove dijete u liječenju Glioblastoma, tumora mozga koji se smatra najzloćudnijim oblikom raka mozga. Istraživanja ukazuju da prehrana s visokim udjelom masnoća i s niskim udjelom ugljikohidrata izgladnjuje stanice raka čime se sprječava njihov rast i daljnji napredak, a evidentne su i činjenice o potpunim izlječenjima.

Učinkovitost ove prehrane je optimalna kada je omjer prehrambenih masnoća u odnosu na ugljikohidrate / proteine u omjeru 4:1. To zahtijeva posebnu pozornost u izračunu. Kada se primjenjuje u ograničenim količinama, koje ne premašuju individualne ukupne energetske potrebe, ketogena dijeta također može djelovati terapeutski protiv zloćudnih tumora mozga kod miševa i kod ljudi.

Neki od dostupnih slučajeva kliničkih ispitivanja za liječenje Glioblastoma multiforme (GBM)

Godine 1995., Nebeling i suradnici proveli su prvu prehrambenu metaboličku terapiju ljudskih zloćudnih tumora na mozgu pomoću ketogene dijete. Cilj studije bio je prebacivanje primarne podloge za metabolizam energije s glukoze na ketonska tijela u cilju ometanja metabolizma tumora zadržavajući uhranjenost bolesnika. Ispitivane su dvije djevojčice s tumorima mozga u uznapredovalom stadiju koje nije bilo moguće u potpunosti ukloniti operacijom (anaplastični astrocitom IV stadij i cerebralni astrocitom III stadij).

Ostaci tumora u oba slučaja podvrgnuti su opsežnom zračenju i kemoterapiji. Bez obzira na teške i po život opasne učinke ovih tretmana, djeca su odgovorila iznimno dobro na ketogenu dijetu i doživjela su dugoročno upravljanje tumorima bez daljnje kemoterapije ili radioterapije. Pozitronska emisijska tomografija s fluro-dezoksi-glukozom (FDG-PET) je pokazala smanjenje za 21,8% u uzimanju glukoze na mjestu tumora kod oba ova slučaja na ketogenoj dijeti. Ovi nalazi ukazuju na to da ova prehrana, koji smanjuje glukozu i povećava ketonska tijela, može smanjiti glikolitički energetski metabolizam kod tumora mozga.

Istraživanje iz 2010. navodi slučaj 65-to godišnje žene kojoj je dijagnosticiran GBM. Prije početka standardne terapije, kod pacijentice je proveden terapijski post i ograničena ketogena dijeta u omjeru 04:01 koja osigurava oko 600 kcal / dan. Također je i tijekom standardnog liječenja bila podvrgnuta istodobno i ketogenoj dijeti, te su joj dodavani i vitamini i minerali. Steroidni lijek (deksametazon) je uklonjen tijekom liječenja. Njezino liječenje je praćeno pomoću MRI i FDG-PET.

Nakon dva mjeseca tretmana, tjelesna težina pacijentice je smanjena za oko 20% i nije primijećeno tumorsko tkivo mozga. Biomarkerske promjene su pokazale smanjenje razine glukoze u krvi i povišene razine mokraćnih ketona. MRI dokaz recidiva tumora pronađen je 10 tjedana nakon obustave stroge dijete.

Ovo je prvo izvješće o liječenju GBM-a standardnom terapijom zajedno s ketogenom dijetom. Istražitelji zaključuju da ovi rezultati mogu dijelom potjecati i od ovog načina prehrane, no naglašavaju da su potrebna daljnja ispitivanja kako posebno za ketogenu dijetu, tako i u kombinaciji sa standardnim načinima liječenja.

Unatoč dokumentiranoj učinkovitosti ograničene ketogene ishrane kao netoksične metaboličke terapije za slučajeve raka mozga, do danas nisu pokrenute značajne kliničke studije ove terapije. Kliničko ispitivanje za neograničenu ketogenu dijetu za rekurentni glioblastom je pokrenuto u Njemačkoj pod vodstvom J. Rieger sa Sveučilišta u Tübingenu. Izvješeno je umjereno poboljšanje bez štetnih učinaka, ali nisu dostupne informacije o glukozi u krvi ili razinama ketona kod tretiranih pacijenata. Ove informacije će biti potrebne kako bi se ocijenio stupanj energetskog stresa na preživjele tumorske stanice, jer je razina glukoze u krvi prediktor terapijske učinkovitosti. Dakle, pažljiva dokumentacija glukoze u krvi i razine ketona će biti neophodne za predviđanje terapijske učinkovitosti.

Na temelju prethodnih kliničkih studija na miševima i na ljudima, očito je da ketogenu dijetu treba ispitati zbog svog terapeutskog potencijala kod liječenja tumora na mozgu. Sreća je da je broj studija koje ispituju učinak ketogene dijete u porastu, nadajmo se da će ih biti sve više, kao i da će se jednom, zbog svojih dobrih rezultata i ne štetnog djelovanja, uvesti kao standarno liječenje za razne poremećaje, stanja i bolesti.

Zaključak

Nepobitno je da ketogena prehrana ima zaštitnu ulogu za naš mozak. Uza sve dokaze o učinkovitosti pri mitohondrijskoj disfunkciji, može se primijeniti na sve nas koji živimo u stresnom i toksičnom okolišu. Ketonska tijela su iscjeljujuća tijela koja su nam pomogla da evoluiramo i danas su naši mitohondriji uvijek nečim ugroženi budući su toksični čimbenici u okolišu protiv nas.

Naravno, bit će ljudi kojima je mtDNA jako oštećena ili imaju genetske mutacije s kojima su rođeni pa ne mogu modificirati svoj sustav (primjerice problemi u metabolizmu L-karnitina), no čak i u nekim od tih slučajeva moguće je zaustaviti ili usporiti daljnju štetu. Naši zdravi preci nisu se nikada morali nositi s tolikom razinom štetnih tvari kao mi danas, pa ipak su jeli optimalno. Uzevši u obzir trenutno vrijeme i okoliš, najmanje što možemo učiniti jest da se hranimo optimalno u skladu sa vlastitom fiziologijom.

Način na koji možemo imati iscjeljujuće ketone u svom krvotoku jest prehrana s puno masnoća, minimalno ugljikohidrata i umjereno bjelančevina. Zajedno s povremenim postom koji potiče stvaranje ketona i vježbama otpornosti koje će stvoriti mitohondrije sa zdravijom mtDNA, možemo pobijediti u svijetu gdje su čimbenici protiv nas.

To što se danas smatra ”normalnom prehranom” zapravo je aberacija nastala zlouporabom i iskrivljavanjem znanstvenih istraživanja u korist farmaceutskih i poljoprivrednih korporacija (”Big Agra” i ”Big Pharma”). Odemo li u vrijeme prije nego je suvremena prehrana postala norma posredstvom korporacija i poljoprivrednih interesa, vidjet ćemo da je ketoza bilo normalno stanje metabolizma. Današnje stanje ljudskog organizma je nenormalno. Vrijeme je da se to izmijeni.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(naturalnews, nexus, alternativa, istineilaziohrani.blogspot,youtube.com/uredio:nsp)

Svaki treći odrasli stanovnik na Zapadu ima povišeni krvni tlak ili hipertenziju. Te osobe s hipertenzijom imaju triput veću mogućnost da dožive srčani infarkt od osoba s normalnim krvnim tlakom, pet puta veću mogućnost da dođe do srčanog zatajenja i osam puta veću mogućnost da dozive moždani udar.

Kako možemo znati da li je i naš krvni tlak povišen? Hipertenziju definiramo kao stalno povišenu vrijednost sistoličkog (gornjeg) krvnog tlaka iznad 140 mm Hg, i / ili stalno povišen donji, dijastolički tlak iznad 90 mm Hg.

Optimalni tlak za sve uzraste i spolove iznosi do 120 / 80. Iako se hipertenzija najčešće ne osjeća, zbog čega je i prozvana tihim ubojicom, ona može poticati progresivne promjene u krvnim žilama sve dok se ne pojavi prvi, dramatični znak takvog procesa: najčešće moždani udar ili srčani infarkt.

Povišeni krvni tlak i umanjene umne sposobnosti

Brojna istraživanja su dokumentirala da povišeni krvni tlak koji se ne kontrolira stilom života često uzrokuje postepeni pad mentalnih sposobnosti. Jedno nedavno objavljeno istraživanje je pokazalo da se porastom sistolnog krvnog tlaka u srednjim godinama života na svakih 10 mm živinog stupca javljao 9% povećani rizik od slabih intelektualnih sposobnosti 25 godina kasnije.

Što uzrokuje povišenje krvnog pritisaka? Hipertenzija može rijetko biti posljedica nekog tumora, hormonalne ili bubrežne bolesti.

Nastanku hipertenzije doprinose sljedeći čimbenici:

Unos velike količine soli. Možda zvuči nevjerojatno, ali oko 80% posto svjetskog stanovništva kod kojeg je unos soli putem hrane nizak ne zna što je to povišeni krvni tlak. Kod drugih naroda koji vole slaniju hranu, kao na primjer kod Japanaca, bolest je epidemična i od nje pati gotovo polovica odraslog stanovništva. Amerikanci troše prosječno 10 do 12 grama soli dnevno. To su dvije do četiri čajne žličice, ili deset do dvadeset puta više nego što je organizmu potrebno. I u drugim razvijenim je stanje vrlo slično.

Pretilost. Kod gotovo svake osobe s izraženom prekomjernom tjelesnom težinom kad-tad će se razviti hipertenzija. U pitanju je samo vrijeme.

Naslage na zidovima krvnih žila. Sužene i začepljene krvne žile primoravaju organizam povećati krvni tlak kako bi krv ipak mogla stići do svih stanica tijela koje trebaju dovoljno kisika i hranjivih tvari za normalan rad.

Nedostatak vježbanja.

Pušenje.

Estrogen. Ovaj hormon, koji se nalazi u tabletama za sprečavanje začeća, a koristi se i za ublažavanje simptoma menopauze, zadržava sol u tijelu. Samim tim i on može uzrokovati povišeni, krvni tlak i povećanje tjelesne težine zbog zadržavanja suvišne tekućine u organizmu.

Alkohol. Znanstvene studije su pokazale kako je čak i umjerena potrošnja alkohola odgovorna za 5 do 15 posto svih slučajeva hipertenzije.
************************ 

Zašto ljudi jedu toliko soli? U današnjem načinu života se teško možemo u potpunosti osloboditi soli. Oko 75% soli koju unosimo u organizam nalazi se u prerađenim namirnicama i gotovim jelima. Vrlo je lako razviti želju za solju, a obilje slanih grickalica i namirnica koje nam se nude potiču takav okus.

Što je s lijekovima za povišeni krvni tlak? Krajem 20. stoljeća proizvedena je prava poplava novih anti-hipertenziva – lijekova koji djelotvorno snižavaju krvni tlak. Neki među njima doslovno spašavaju mnoge živote. Ali, najveći dio njih donosi trenutne rezultate, odnosno brza rješenja kojima smo mi, ljudi 21. stoljeća, toliko skloni.

Ali ako ih bolje proučimo, uočit ćemo i neke razočaravajuće činjenice: ti lijekovi, zapravo, ne liječe hipertenziju. U nekim slučajevima se takvi lijekovi moraju uzimati cijelog života. Njihove neugodne popratne pojave mogu biti umor, depresija, nedostatak spolne želje i impotencija. Dok nam takvi lijekovi pomažu da se sačuvamo od moždanog udara, oni nas ne štite od začepljenja srčanih krvnih žila. Štoviše, neke skupine takvih lijekova mogu poticati aterosklerozu time što povisuju kolesterol u krvi, i povećati rizik od razvoja šećerne bolesti i gihta.

Postoji li neko drugo rješenje? Niz velikih znanstvenih studija pokazao je da jednostavna prehrana i promjena u načinu života može bez lijekova, za samo nekoliko tjedana, riješiti najveći broj slučajeva hipertenzije.

• Veliki postotak ljudi osjetljiv je na sol i imao bi koristi od njenog smanjenja u prehrani.
• Kada smanjite tjelesnu težinu, obično opadne i krvni tlak. Mršavljenje je vrlo često jedina potrebna mjera za rješavanje povišenog krvnog pritisaka.
• Prehrana bogata vlaknima is malom količinom masnoća snižava krvni tlak oko 10% čak i bez gubitka tjelesne težine ili smanjenja unosa soli. Razrjeđivanje krvi, što je posljedica manjeg unosa masnoća, dovodi do ovih povoljnih promjena.
• Izbacivanje alkohola iz prehrane također će sniziti krvni tlak i u isto vrijeme blagotvorno djelovati na organizam u različitim drugim područjima.
• Vježbanje snižava krvni tlak smanjivanjem otpora u perifernim žilama. Osim toga, redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću pridonosi općem zdravlju i osjećaju zadovoljstva.

Ljudi koji uzimaju lijekove zbog hipertenzije ne bi se smjeli igrati liječnika i na svoju ruku mijenjati doze ili prestajati uzimati terapiju. Ali onima koji su voljni da provedu zdrave promjene u načinu života, njihov će im nutricionist rado pomoći da se prehranom i vježbanjem oslobode povišenog krvnog tlaka i lijekova kojima su ga dotad kako-tako držali pod kontrolom.

Što možemo ponuditi u pogledu liječenja kada je njihovo stanje prouzrokovano lošim načinom života zajedno s urođenom podlozinošću? Koje korake takve osobe trebaju poduzeti kako bi spustile svoj ​​krvni tlak na normalu? Uobičajeni odgovor bi bio da uzimaju lijekove koje im prepiše liječnik. Ne tako davno, to je izgledalo kao jedini odgovor. Mi sada znamo da to obično nije najbolji odgovor.

Postoji nekoliko razloga za to:

1. Svaki lijek ima višestruke potencijalne nuspojave – uključujući učinke na kvalitetu života koji često prolaze nezapaženo od strane korisnika lijekova.
2. Povišeni krvni tlak, čak iako se kontrolira lijekovima (a ne načinom života), uzrokuje postupno propadanje moždane mase što slabi sposobnosti i inteligenciju pacijenta. Nekontrolirani povišeni krvni tlak uzrokuje iste probleme.
3. Manje od polovice onih koji uzimaju lijekove snizi svoj ​​tlak ispod 140/90.
4. Cijena lijekova.
5. Snižavanje krvnog tlaka lijekovima nije podudarno snižavanju krvnog tlaka na prirodan način.

Ljudi koji uzimaju lijekove za sniženje tlaka imaju više stope srčanih oboljenja od ljudi koji imaju identični krvni tlak bez upotrebe lijekova.

Očito je da je poželjnija metoda kontroliranja krvnog tlaka prihvaćanje promjena načina života da bi se krvni tlak snizio na prirodan način. Pošto je sam način života uzrokovao povišeni krvni tlak, zašto ga ne sniziti promjenama načina života? Da li je moguće sniziti krvni tlak promjenama načina života? Dobre vijesti su da medicinska istraživanjanja pokazala da taj pristup doista djeluje.

Štoviše, u svojoj praksi sam vidio kako rutinski djeluje. Logično pitanje je: “Koliko sniženje krvnog tlaka mogu očekivati ​​ako sam voljan izvršim promjene načina života? “Odgovor ovisi od toga kolike promjene ste voljni usvojiti. Približno 80% osoba s hipertenzijom će moći sniziti krvni tlak na sigurnu razinu, bez lijekova, ako prihvate sve promjene iznijete. Ostalih 20% će također moći sniziti tlak na sigurnu razinu kombiniranjem tih promjena načina života s određenom količinom lijekova. Koje promjene načina života će proizvesti sniženje krvnog tlaka?
 

Više informacija možete pronaći u knjizi “Zakoni zdravlja i izlečenja” koju možete skinuti OVDJE!

(zahvaljujući Adventističkoj Crkvi u Chicagu)
 
(vestinet.rs/uredio: nsp)

Suvremeni čovjek u razvijenom svijetu često se hvali kako se hrani bogatije i profinjenije od mnogih siromašnih ljudi danas, i u prošlosti. Međutim, za ovu svoju prednost plaća visoku cijenu – u nepotrebnim bolestima, invalidnosti i preranoj smrti.

U čemu griješimo? Mi danas jedemo previše – previše šećera, previše masnoća, previše nepotrebnog kolesterola i prevelike količine soli. Unosimo prekomjernu količinu kalorija i jedemo prečesto.

Takvo je obilje doprinijelo postavljanju temelja za mnoge bolesti: koronarne bolesti, moždanog udara, visokog krvnog pritisaka, artritisa, šećerne bolesti odraslih – dijabetes, pretilosti i mnogih vrsta raka.

Ove su bolesti krive za tri četvrtine smrtnih slučajeva u razvijenim zemljama. One su povezane sa životnim navikama, a posebno s načinom prehrane.

Prehrana kao uzrok bolesti?

Da li se možda tu misli na pesticide i konzervanse? To možda zvuči nevjerojatno, ali pesticidi i konzervansi se ne nalaze na listi najgorih prijestupnika!

U nastavku izlažemo popis mnogo ozbiljnijih krivaca:

1. ŠEĆER. Nacionalni istraživački savjet SAD-a izvještava da mnogi ljudi uzimaju do 20 posto dnevnog unosa kalorija iz prerađenih šećera i kukuruznih sirupa. Takvi šećeri su prazne, gole kalorije, budući da su lišeni vlakana i hranjivih tvari. Zbog svoje velike kaloričnosti oni su vrlo pogodni za poticanje pretilosti.

2. RAFINIRANE NAMIRNICE. Nekad se smatralo da su rafinirane namirnice dobre jer su iz njih uklonjeni nepotrebni grubi sastojci. Danas znamo kako su vlakna i te kako dragocjena i potrebna jer nas čuvaju od nekih vrsta raka, stabiliziraju šećer i kolesterol u krvi, pomažu nam pri održavanju normalne tjelesne težine i smanjuju pojavu smetnji u probavnom sustavu poput žučnih kamenaca, hemoroida, divertikulitisa i zatvora

3. SOL. Većina stanovnika zapadnih zemalja uzima 10 do 20 grama (dvije do četiri čajne žličice) soli dnevno. To je mnogo više od stvarne potrebe tijela i ta količina soli uvelike opterećuje organizam doprinoseći razvoju visokog krvnog tlaka, raznih srčanih problema kao i nekih bubrežnih bolesti.

4. MASNOĆE. Većina ljudi nije svjesna da svakodnevno preko masnoća unosi prosječno 37 posto kalorija. To je mnogo više nego što organizam može rutinski preraditi. Zbog toga dolazi do štetnih posljedica kao što su začepljenje krvnih žila, impotencije, oštećenje srca i mozga. Prehrana zasićena masnoćama također doprinosi prekomjernoj tjelesnoj težini, pojavi dijebetesa tipa II i određenih vrsta raka.

5. BJELANČEVINE. Jelovnik bogat mesom i drugim proizvodima životinjskog podrijetla nudi više bjelančevina, masnoća i kolesterola nego što ih organizam može iskoristiti. Ljudi u zapadnim zemljama uzimaju dva do tri puta veću količinu bjelančevina od preporučenih vrijednosti. Znanstvenici danas znaju da je to štetno i da bi smanjenje unosa bjelančevina kao i masnoća bitno poboljšalo zdravlje i potaknulo dugovječnost.

6. NAPITCI. Djeca i odrasli ljudi rijetko piju vodu. Umjesto toga, svakog se dana popiju nebrojene litre gaziranih pića, piva, vina, crne kave, crnih čajeva i sokova. Budući da većina ovih pića obiluje kalorijama (iz šećera i alkohola), ona mogu nepovoljno djelovati na razinu šećera u krvi i obezvrijediti napore uložene u kontroli tjelesne težine. Kofein, fosfati i druge kemikalije iz različitih napitaka dodatna su opasnost po zdravlje.

7. GRICKALICE. Prava, prirodna i zdrava hrana zamijenjena je namirnicama umjetnih okusa koje nadražuju i zadovoljavaju izopačeni okus. Osobe svih uzrasta teže za nezdravim grickalicama koje se nude učenicima, studentima, radnicima, a ponekad čak i bolesnicima. Tijekom radnog vremena, pauza za kavu, bombona ili čokoladica uobičajena je navika, ai kod kuće se stalno nešto gricka. Dobro i kvalitetno pripremljeni obiteljski obroci danas su pravi izuzetak. Takvo jedenje između obroka remeti probavu, preopterećuje želudac i česti je uzrok oteknutosti i loše probave.

Postoji li uopće nešto sigurno za jelo? Naravno! Sjetite se voća; stotine različitih plodova zadivljujućih boja, raznovrsnog sastava i obilja okusa. Poslužite se povrćem, salatama, krumpirom. Uključite u svoj jelovnik mahunarke – sve vrste mahunarki, leća, bob, soju – mnoštvo oblika, boja i okusa. Ne zaboravite na žitarice – osnovnu namirnicu pravilne prehrane i zlatni rudnik ukusne i zdrave hrane.

Prehrana s raznolikim biljnim namirnicama pružiće organizmu svu potrebnu masnoću, bjelančevine, biljna vlakna, ugljikohidrate i druge potrebne hranjive sastojke. Ona je, ekološki gledajući, prikladna i najprihvatljivija, a ukoliko se dobro isplanira, može smanjiti materijalne troškove i izdatke za hranu ponekad i za polovicu.

Ali ono što je najbolje jeste njeno svojstvo da usporava i često sprječava pojavu većine smrtonosnih bolesti suvremenog svijeta. Upotrebom namirnica biljnog podrijetla bogatih vlaknima možete jesti veće količine hrane bez bojazni od taloženja nepotrebnih kilograma i uživati ​​u dobrom zdravlju i vitalnosti.
 
(preveo: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)

Životinje unose i pohranjuju u svom tijelu umjetno gnojivo i pesticide koji se koriste pri proizvodnji njihove hrane. I biljna hrana je danas zagađena; međutim, koncentracija svih tih otrovnih spojeva mnogostruko se umnožava taloženjem u masnom tkivu životinja. Životinjama koje se uzgajaju u skučenom prostoru rutinski se daju hormoni, antibiotici i druge kemikalije kako bi se neutralizirao učinak stresa pod kojim one žive, spriječio nastanak bolesti i ubrzao rast.

Koja je hrana najbolja?

Danas još uvijek mnogima ide voda na usta od ukusnog pečenja. Ispada da je prava hrana dobar komad teletine ili svinjetine. Tko bi samo želio odreći tako sočnog zalogaja!

Autoritativni glas informira nas da u 100 grama teleće šnicle nema više kolesterola nego u 100 grama piletine.

Ono što se, međutim, često prešućuje jeste činjenica da čak i nemasna junetina, iako se po kolesterolu može usporediti sa piletinom, sadrži tri do šest puta više opasnih zasićenih masnoća koje podižu razinu kolesterola u krvi. Osim toga, tko jede obrok od 100 grama? Prosječni hamburger ima oko 150 grama mesa, a prosječna odrezak 170 grama.

Ali, zar meso nije važan izvor bjelančevina?

Meso je po svojoj prehrambenoj vrijednosti zaista izvor obilnih količina bjelančevina, ali ono sa sobom donosi i niz drugih problema. Prije svega, većina ljudi precjenjuje svoju potrebu za bjelančevinama. Preporučena dnevna količina (RDA) bjelančevina iznosi 45-60 grama.

Ali prosječni stanovnik razvijene zemlje pojede dva do tri puta veću količinu. Takav prekomjerni unos bjelančevina stvara probleme bubrezima, potiče razvoj gihta i dovodi do izlučivanja kalcija iz kostiju.

Kod mesa je još veći problem u tome što ono sadrži veliku količinu masnoća (većinom zasićenih) i kolesterola. Znanstvena istraživanja uvelike ukazuju na to da je prehrana bogata masnoćama jedan od glavnih krivaca za današnje bolesti. Ona se sastoji od upotrebe proizvoda životinjskog podrijetla kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi.

Nevolja pri uporabi tih proizvoda nastaje kad ljudskom tijelu, iako je u stanju da se hrani životinjskom hranom, usfali zaštita protiv velikih količina masnoća i kolesterola. Čovjek, naime, za razliku od životinja mesojeda, ne posjeduje enzime koji mogu probaviti kolesterol.

U njegovom krvotoku se skuplja suvišna masnoća i kolesterol koji se talože na stijenke krvnih žila. Tijekom vremena one odebljaju i suze se, stvore se naslage i nastaje ateroskleroza.

Zbog toga dolazi do smanjenja ili potpunog prestanka dotoka krvi u vitalne organe. Na taj način se udara temelj mnogim današnjim smrtonosnim bolesti ma poput koronarna bolest, visoki krvni tlak, moždani udar, šećerna bolest i više vrsta raka.

Ali, čovjek oduvijek jede meso. Otkud sada takve vrste problema?

Vratimo se u mislima malo u prošlost, na početak 20. stoljeća. Tada nije bilo toliko bolesti vezanih uz aterosklerozu jer ljudi nisu jeli meso dva ili tri puta dnevno kao danas. Oko 70% bjelančevina oni su unosili preko biljne hrane. Danas, međutim, prosječan čovjek u razvijenim zemljama dobiva 70% bjelančevina iz životinjskih proizvoda zasićenih masnoćama i kolesterolom.

U ono vrijeme su se domaće životinje uzgajale na veoma drugačiji način. Kokoške su trčale po dvorištu, a svinje valjale u blatu. Međutim, te idilične farme su danas velikim dijelom zamijenjene tovilištima. Na najmanjem mogućem prostoru i po najmanju moguću cijenu uzgaja se uzgaja najveći mogući broj životinja. Većina životinja koje danas jedemo uzgajaju se u uzgajalištima ili su zatvorene u kavezima, praktično bez ikakve mogućnosti kretanja. Meso tih životinja može sadržavati dva puta više masnoća od mesa domaćih životinja koje se slobodno kreću.

Životinje unose i pohranjuju u svom tijelu umjetno gnojivo i pesticide koji se koriste pri proizvodnji njihove hrane. I biljna hrana je danas zagađena; međutim, koncentracija svih tih otrovnih spojeva mnogostruko se umnožava taloženjem u masnom tkivu životinja. Životinjama koje se uzgajaju u skučenom prostoru rutinski se daju hormoni, antibiotici i druge kemikalije kako bi se neutralizirao učinak stresa pod kojim one žive, spriječio nastanak bolesti i ubrzao rast.

Ostaci tih zagađivača ulaze u prehrambeni lanac, na čijem je vrhu čovjek!

Da li onda treba izostaviti meso iz upotrebe?

Milijarde ljudi na ovoj planeti sasvim dobro žive hraneći se samo biljnim bjelančevinama. Evo nekih prednosti takve prehrane:

ZDRAVSTVENE PREDNOSTI

Ljudi koji ne jedu namirnice životinjskog podrijetla:

- Duže žive;

- Manje obolijevaju od srčanih napada i moždanih udara;

- Imaju manje problema s težinom;

- Imaju nižu razinu kolesterola;

- Imaju niži krvni tlak;

- Manje obolijevaju od šećerne bolesti;

- Manje oboljevaju od hemoroida i divertikuloze, i imaju redovniju stolicu;

- Manje oboljevaju od raka dojke, prostate i debelog crijeva;

- Imaju jače kosti, a manje osteoporoze;

- Manje obolijevaju od bubrežnih i žučnih kamenaca;

- Manje obolijevaju od bubrežnih bolesti i gihta.

Osim toga, takva prehrana je ukusna i financijski isplativa.

ZAŠTITA OKOLIŠA

Stočarstvo je, s ekološke strane, jedna od najrazornijih industrija na svijetu. Prijelaz na bezmesnu hranu bi:

1. Sačuvalo velike količine vode: Za proizvodnju jednog kilograma pšenice potrebno je oko 300 litara vode, dok je za proizvodnju jednog kilograma junetine potrebno 3.000 litara vode, dakle deset puta više.
2. Zaštitili kišne šume: Proizvodnja pola kilograma mesa za hamburgere zahtjeva uništenje 5 četvornih metara kišne prašume za uzgoj potrebne životinjske hrane.
3. Sačuvalo plodno tlo: Svake godine se zbog pretjerane ispaše stoke i neodrživih metoda uzgoja životinjske hrane izgubi više milijardi tona površinskog plodnog tla.

POVEĆANJE ZALIHA HRANE U SVIJETU

Oko 85% žitarica proizvedenih u Americi odlazi za stočnu hranu. Kad bi se samo u SAD-u pola smanjila potrošnja mesa, sa sačuvanom zemljom i ušteđenom vodom, kao i sa žitaricama i sojinim zrnom mogle bi se pjrehraniti sve zemlje u razvoju.

Impresivni podaci

Činjenice koje ukazuju na potrebu prestanka upotrebe mesa i drugih proizvoda životinjskog podrijetla svakog dana su sve brojnije. Nutricionistička istraživanja potvrđuju da je prehrana temeljena na integralnim biljnim namirnicama ne samo adekvatna, već i najbolja.

KNJIGA: Raznovrsna ishrana jača zdravlje (link)

 
(vestinet.rs/uredio:nsp)

Michael Moss, istraživački novinar New York Timesa čija je opširna priča o prehrambenoj industriji, nedavno objavljena u tom listu, ponovno je otvorila temu koja je, zbog nedavnih događaja u regiji, vjerojatno zanimljiva i domaćim čitateljima.

Naime, Moss se dohvatio povezanosti između zabrinjavajućih prehrambenih navika Amerikanaca i prerađenoj hrani kojoj sustavno dodaju šećer, sol i masnoće.

Epidemija pretilosti nije slučajna

Moss tvrdi da se međunarodna epidemija pretilosti nije dogodila slučajno. On napominje da toj epidemiji svakako doprinosi i životni stil pa se ljudi sve manje kreću, manje kuhaju, ali dodaje i da ne smijemo isključiti perfidnu igru prehrambene industrije koja tržište zatrpava hranom manje prehrambene vrijednosti koja dodatno tjera ljude na konzumaciju takvih proizvoda.

Riječ je o članku koji je dijelom nastao utemeljen na njegovoj knjizi “Salt, Sugar, Fat: How The Food Giants Hooked Us” u kojoj opisuje kako se dodavanjem šećera, soli i masnoće vremenom neutralizirao neugodan okus nekvalitetne hrane, a u isto vrijeme kod konzumenata razvio i ovisnost o upravo takvom “prilagođenom” okusu.

Baš kao duhanska industrija

Moss je u intervjuu za TakePart rekao: “Velike tvrtke uvjeravaju nas kako njihova namjera nije bila Amerikance učiniti pretilima ili bolesnima, ali desetljećima su aktivno radili na tome da kod konzumenata stvore žudnju za takvim proizvodima. Njihova su istraživanja pokazala da će do tog cilja najbrže doći kombinacijom točno određene količine soli, šećera i masnoća”.

Spominje i 11 čelnika tvrtki kao što su Kraft, Mars, Procter & Gamble, Coca-Cola i Nabisco čiji je zajednički dogovor rezultirao ovim trendom u proizvodnji prehrambenih proizvoda, a posebno ističe marketinške kampanje koje su preuzela ideologiju kampanja duhanske industrije, te svoje proizvode predstavljale zdravijima nego uistinu jesu.

Nije lako biti zdrav

Reklamiranje proizvoda s malo masnoće, manjom količinom šećera i soli, neistinito je jer takvi su proizvodi samo u rijetkim slučajevima zdravi. Smanjenje određenih sastojaka stvara potrebu za svojevrsnom kompenzacijom, pa tako proizvodi s niskim udjelom masti imaju visok udio šećera, proizvodi koji imaju malo soli, imaju visoke udjele masnoće i šećera itd.
 

 
Autor dodaje da u današnje vrijeme, izabrati zdrave proizvode nije jednostavno jer ne možemo vjerovati ni deklaracijama koje mogu zavarati kupca prikazom količina masnoća ili šećera na manjoj masi što stvara privid da je riječ o prihvatljivim vrijednostima. Isto tako, natpisi kao što je “100% prirodno”, nemaju poseban značaj jer prečesto nisu istiniti.

Začarani krug

Što se svijetle budućnosti tiče, Moss nije posebno optimističan pa dodaje da će proizvođači vrlo teško promijeniti svoj način ponašanja iz nekoliko razloga.

Za početak, tu je pritisak potrošača koji su razvili ovisnost o takvim proizvodima, što kao rezultat ima “ovisnost” proizvođača o sastojcima koji privlači veći broj konzumenata. Na posljetku, ovaj je princip jeftin i izuzetno učinkovit što kao posljedicu ima goleme profite kojih će se proizvođači, realno gledajući teško odreći. U cjelosti članak možete naći OVDJE

 

 
Sol Šećer Mast: Reporter NY Times-a Michael Moss – Kako su Prehrambeni divovi zakačili Ameriku na junk food (brzu hranu)

 
 
(index.hr,youtube.com/uredio: nsp)
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata