Europsko tržište kanabisa do 2028. vrijedit će 123 milijarde eura, predviđaju analitičari, što je duplo više od Appleovih lanjskih prihoda u Europi

Kako piše The Guardian, svijet pak svjedoči rođenju industrije vrijedne između 500 milijardi i bilijun (eng. trillion) dolara. Iako se te brojke mogu činiti previsokima da bi bile istinite, činjenica je da je marihuana završila godinu kao jedna od najperspektivnijih investicija.

Stoga ni ne čudi da desetak kompanija već imaju tržišnu vrijednost veću od milijardu dolara.

Najveća od njih, kanadski Canopy Growth, prošli je tjedan najavila partnerstvo s kraljicom domaćinstva i milijunašicom Marthom Stewart koja će promovirati CBD, sastojak kanabisa. Time je Stewart postala dio grupe kojoj pripada i hip hop zvijezda Snoop Dog, što je zapravo bilo puno očekivanije od partnerstva s Marthom Stewart.

On, pak, promovira Canopyjevu zamjenu za marihuanu, tzv. Tweed. No, te su suradnje samo jedne od mnogih koje su preplavile brzorastuće tržište.

Proizvođač Marlboro cigareta Altria za 45 posto udjela u kompaniji Cronos platio je 1,8 milijardi dolara, a vlasnik Budweisera, ABInBev, uložio je 50 milijuna dolara u zajednički pothvat s kanabis kompanijom Tilray s kojom namjerava razviti pića s marihuanom.

Rast industrije je, smatraju stručnjaci, posljedica veoma jednostavne ekonomije – puno je veća potražnja za kanabisom i proizvodima čiji je on sastojak, nego što je ponuda.

To je tako čak i u Kanadi, otkud sve navedene kompanije i potječu, i gdje nikada nije vladao nedostatak “rekreativnih uzgajivača” marihuane.

“Crno tržište kanabisa ne može ući na legalno tržište. Medicinski kanabis praćen je od samog početka, odnosno od sadnje do prodaje i regulacija je veoma stroga. Ako ću ubrati biljku, regulator doslovno mora doći i gledati me kako ju režem” – objasnila je Alexandra Chong, izvršna direktorica Jacane, kompanije koja se bavi uzgojem medicinskog kanabisa.

No, upravo zbog tako stroge kontrole ponuda toliko zaostaje za potražnjom.

“Pacijentima je ovaj proizvod itekako potreban i zapravo vlada velika nestašica u njegovoj ponudi. Kanadi je trebalo deset godina i još uvijek ne mogu opskrbiti cijelo svoje tržište koje čini 30 milijuna ljudi. Na svijetu je 48 zemalja koje su legalizirale medicinski kanabis i veoma smo daleko od zadovoljavanja potražnje. Legalizacija se događa izuzetno brzo i proizvodnja to jednostavno ne može pratiti” – požalila se Chong koja je u prednosti budući da svoju marihuanu uzgaja na Jamajci gdje je klima puno povoljnija za uzgoj te biljke od one kanadske.

Stoga će, kazala je, i proširiti svoju proizvodnju u ostalim zemljama sa sličnom klimom u Africi i Aziji, a razmišlja i o budućnosti i potencijalnom tržištu rekreacijskog pušenja marihuane.

(jutarnji.hr)

Još otkako su se po prvi put pojavile ideje o legaliziranju marihuane, bez obzira što je tada bila riječ o zahtjevima tek s rubova intelektualnih ili subkulturnih krugova, američke duhanske kompanije počele su pripremati ulazak u tržište kanabisa

U petak je, javlja CNN, Altria Group sklopila ugovor o kupnji 45 posto dionica kanadskog Cronos Groupa za 1,8 milijardi dolara. Cronos je tvrtka za proizvodnju i prodaju medicinske i rekreacijske, čitaj hedonističke marihuane, odnosno one koju narod poznaje kao „za napušiti se“.

Altria Group je kompanija čija je najpoznatija cigareta zdravstveno ozloglašeni, a u popularnoj kulturi legendarni Marlboro. A nije to kraj.

Ugovor sadrži i klauzulu po kojoj Marloborova tvrtka ima pravo u sljedećih pet godina kupiti još 10 posto dionica i postati 55-postotni, većinski vlasnik. Računica velikog duhanskog koncerna je očito, kao prvo, direktna posljedica legalizacije kanabisa u Kanadi u listopadu ove godine.

Drugi dio računice je taj da u svijetu u kojem proizvodnja cigareta prolazi sve lošije zbog rata protiv uzročnika karcinoma, raznih vrsta opstrukcija pluća, ateroskleroze i čega li sve ne, s druge strane se otvara ogromno tržište u sve brojnijim zemljama Zapada, ali i puno šire koje legaliziraju kanabis. Među onim svjetskim igračima koji su krenuli u pohod na milijarde zarade koja se nudi sama od sebe, osim Altrie tu je još i Phillip Morris.

Ovih 1,8 milijardi ulaganja zapravo je tek kap u moru i početak finiširanja planova koji sežu još davno u 20. stoljeće. 2016. godine Phillip Morris je investirao 20 milijuna dolara u izraelsku tvrtku za proizvodnju medicinskog kanabisa Syqe Medical.

A još u 70-ima ta ista kompanija s još nekim sličnima poput British American Tobaccoa počeli su praviti planove o uskakanju u ovo tržište jednog dana kad se marihuana legalizira. Nedavno je aktivistička stranica za obračunavanje s duhanskom industrijom objavila interni dokument Phillip Morrisa iz veljače 1970., iz doba otprilike baš kad je marihuana proglašena ilegalnom na federalnoj razini.

„Unatoč tome što se protivim uživanju marihuane, priznajem da bi ona mogla biti legalizirana u bliskoj budućnosti… Zapravo, s tim značajnim predznacima trebamo biti spremni istražiti: 1. Potencijalnu konkurenciju, 2. Potencijalni proizvod, 3. U ovom trenutku, suradnju s vladom SAD-a“ – napisao je tada predsjednik tvrtke George Weissman.

40 godina poslije devet američkih država i distrikt glavnog grada SAD-a sasvim su legalizirali kanabis, a duhanski divovi bili su spremni. To što im je trebala još koja godina da uskoče na tržište, posljedica je toga što su takve kompanije nesklone rizicima, posebno zbog iskustava s raznim vladinim zabranama i ograničenjima s čime se suočavaju zbog cigareta.

U to spada i brutalno lobiranje, sve do plaćanja naštimanih istraživanja kako bi „neki stručnjaci“ proglasili da pušenje duhana nije baš tako opasno po zdravlje. Najgori udarac američkim kompanijama dogodio se 1998. kad su bile prisiljene pristati na Master Settlement Agreement, na plaćanje milijardi dolara odštete državama na ime pokrivanja troškova liječenja brojnih pušača koji su obolijevali, posebno zato što im je dokazano da su dezinformirale javnost.

Istodobno, u Europi se događalo nešto civilizacijski još puno koraka naprednije. Prvo Nizozemska s legalizacijom, potom sve više članica EU-a s dekriminalizacijom marihuane, nagovijestilo je sasvim nova vremena. Kanadski duhanski div Alliance One trenutak legalizacije kanabisa u Kanadi, listopad ove godine, dočekao je više nego spremno, kupio je 75 posto kanadskog Island Garden Inc. i 80 posto Goldleaf Pharm Inc.

Riječ je o ogromnom novcu, o stotinama milijuna i o milijardama, za dočepati se tvrtki koje su se ranijih godina izborile na tržištu medicinskog kanabisa. A to nisu niti najveće kanadske tvrtke. Cronos Group što se tek sprema ugrabiti njegov većinski dio proizvođač Marlbora, u Kanadi je tek peta po veličini tvrtka za proizvodnju i prodaju marihuane. Aphria je četvrta i vrijedi 3,2 milijardi dolara. Aurora Cannabis je treća i vrijedi 10,2 milijardi na tržištu. A dvije najvrednije?

Canopy Growth danas stoji već na 10,9 milijardi, dok Tilray vrijedi već 15 milijardi dolara. Potonja tvrtka posjeduje površine za uzgoj kanabisa od čak 88.000 metara četvornih, odnosno 8,8 hektara praktično poljoprivrednog laboratorija, od čega jednu trećinu u toplom i osunčanom Portugalu, baš preko puta u svijetu hašiša tradicionalno opjevanog Maroka. 2015. godina po marihuanu je bila značajna jer ju je legalizirao Paragvaj kao prva latinoamerička nacija.

Bila je to najviše zasluga predsjednika Josea Mujice, ljevičara, starog gerilca iz Tupamarosa, koji je tijekom mandata primao sasvim običnu plaću i na posao se vozio svojom prastarom bijelom „bubom“. 2016. godina po marihuanu je u SAD-u bila spektakularna po tome što su te godine tamošnji legalni uzgajivači zaradili 4,5 milijardi dolara, više nego proizvođači Viagre i tekile.

I dok je SAD klizio u predsjedničke izbore i eru Donalda Trumpa, istog dana je marihuanu legaliziralo još šest američkih država, od kojih i Kalifornija, zasebno gledano šesta najveća ekonomija na svijetu. Gallup je 2017. objavio da legaliziranu marihuanu podržava čak 60 posto Amerikanaca.

Razloga za to bilo je raznih i mnoštvo. Od sasvim raskrinkane podvale o štetnosti marihuane i posljedičnih zabrana sve do razina UN-a, od sve jasnijih dokaza o određenim blagotvornim utjecajima ove biljke za tu i tamo neku boljku, do suočavanja s činjenicom da ljudi kriminalci postaju ne zbog marihuane, nego zbog toga što završe u zatvoru ili barem dođu u doticaj, kad je već kriminalizirana, s ozbiljnim dilerima.

Za sve one Amerikance koji nikada nisu čuli za Nizozemsku ili za njena iskustva, tu je bio primjer Colorada, koji je marihuanu legalizirao 1. siječnja 2014. Već prve godine proizvodnja i prerada marihuane ekonomiji 5,5 milijuna stanovnika Colorada zaradila je skoro milijardu i pol dolara.

Od toga je na ime poreza u budžet Colorada otišlo nešto manje od 200 milijuna dolara, nešto manje od 1,5 posto hrvatskog državnog proračuna.

U Coloradu se usto smanjila nezaposlenost i svima je postalo jasno da je država procvjetala umjesto da propadne u ponoru nemorala što su joj predviđali konzervativci.

Colorado je već 2000. pokazao da je drugačije mjesto. Tada su njegovi građani na referendumu izglasali upotrebu kanabisa u medicinske svrhe većinom od 54 posto, a dalje je sve vodilo jednom drugom.

(express.hr)