Članica NATO-a Norveška je odobrila raspoređivanje stranih trupa na svom teritoriju po prvi put nakon Drugog svjetskog rata

Oko 300 američkih marinaca sletilo je u Norveškoj u ponedjeljak na rok od šest mjeseci.

Ubrzo nakon što je Obamina administracija počela razmještanje američkih vojnika u velikom broju zemalja koje graniče sa Rusijom, uključujući i Litvu, oko 300 američkih marinaca sletjelo je u Norvešku radi implementacije tijekom narednih šest mjeseci.

Njihov je njihov razmještaj u ovoj zemlji prvi put od Drugog svjetskog rata kada je stranim vojnicima bilo dopušteno “operirati” u Norveškoj.

Marinci će provesti sveukupno godinu dana na norveškom teritoriju, a trenutna implementacija će biti zamijenjena nakon što njihov šestomjesečni plan dođe kraju.

Ne čudi, ali je mala vjerojatnost da će Rusija vidjeli ovaj potez pozitivnim.

Kada se preispitivao prijedlog o dolasku američkih vojnika u Norveškoj u listopadu prošle godine, Rusija je imala puno pitanja u svezi motiva koji stoje iza takvog poteza. Kao što je ruski veleposlanstvo u Oslu rekao za Reuters:

„Uzimajući u obzir višestruke izjave norveških dužnosnika o nedostatku prijetnji iz Rusije prema Norveškoj željeli bismo razumeti koja je svrha Norveške, da tako … spremno poveća svoj vojni potencijal, osobito kroz razmještaj američkih snaga u gradu Vaernesu?”

Glasnogovornica norveškog Ministarstva obrane, rekla je da dolazak američkih vojnika nije imao nikakve veze sa zabrinutošću Rusije.

Jasno, to nije slučaj. U 2014. godini, norveški ministar obrane Ine Eriksen Soereide Reutersu je izjavio da su akcije Rusija u Ukrajini podigli pitanja o kolektivnoj obrani NATO-a, navodeći: „ Mi smo sada u potpuno novoj sigurnosnoj situaciji u kojoj Rusija pokazuje i sposobnost i volju da koristi vojna sredstva za postizanje političkih ciljeva.”

Norveška je druga zemlja u Europi po izvozu prirodnog plina nakon Rusije, te je jedan od osnivača NATO-a. Unatoč tome, odnosi između Norveške i Rusije su u prošlosti bili dobri.

U stvari, dvije zemlje su bile na prijateljskom putu i još više ojačale međusobne veze nakon što su Norveška i Finska oživjela ekonomske i trgovinske kontakte sa ruskim ministrima po prvi put nakon aneksije Krima.

U interesu Washingtona nije da bilo koja zemlja u Europi surađuje sa Rusijom. Nakon što su mainstream mediji razbuktali histeriju oko navodnog uplitanja Rusije oko predsjedničkih izbora 2016. godine, nedavno je anketa Reutersa/Ipsosa pokazala da sve više Amerikanaca sada vide Rusiju kao prijetnju.

Taj strah se temelji na mentalitetu kojeg upravo establišment SAD-a želi jer omogućuje SAD-u da okruži Rusiju sa vojnicima, tenkovima i raketama održavajući rad svojeg vojno-industrijskog kompleksa.

Razmještanje vojske na ruskim granicama, uključujući i zemlje koje su počele obnavljati odnose sa Rusijom, Obamina administracija je zaključala anti-Rusku politiku novog predsjenika Trumpa i on neće biti u mogućnosti vratiti svoje vojne snage iz zemalja koje su američki saveznici NATO-a u regiji.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Norveška kaže da su počeli razgovori s Washingtonom o “dugogodišnjoj želji SAD-a” da rasporedi svoje marince na tlu ove nordijske zemlje

Glasnogovornica norveškog Ministarstva obrane Ann Kristin Salbuvik izjavila je u ponedjeljak: “Procjene su se dogodile unutar vojske te smo razmotrili mogućnosti za dodatnu obuku, skladištenje i ovu vrste stvari.”

Planovi koji se trenutno razmatraju će se sastojati od raspoređivanja 300 američkih marinaca na području Norveške.

Naglasila je da bi vojnici vjerojatno bili raspoređeni po načelu rotacije, te da trajno raspoređivanje nije dovedeno u pitanje.

Kada plan bude odobren 300 američkih marinaca će biti stacionirano u vojnoj bazi Vaernes u blizini grada Trondheima, oko 1.000 kilometara od norveško-ruske granice.

“Plan je u tijeku, ali inicijativa još nije politički raspravljena u Ministarstvu obrane, tako da nemamo nikakve detaljnije odgovore u ovom trenutku. Bilo kakvi konkretni prijedlozi će, naravno, biti obrađeni od strane vlade i parlamenta na uobičajen način”, rekao je norveški ministar obrane Eriksen Soreide.

Ovaj plan dolaska američkih vojnika u Norvešku će opteretiti već napete odnose s Rusijom, i ova država će prekršiti nakon 60 godina svoj zavjet – nakon što je NATO osnovan 1949. godine – ne dopušta razmještaj stranih borbenih snaga na njenom tlu, osim ako je zemlja pod prijetnjom napada ili – prema kasnijoj izmjeni – za vojne vježbe.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Dužnosnici Bijele kuće i CIA-e agresivno osporavaju izvješće koje navodi da je predsjednik Barack Obama lagao javnosti o ulozi pakistanskih specijalnih snaga u napadu u kojem je poginulo bivši šef al Qaide Osamu bin Laden kako bi mogao preuzeo zasluge za misiju

Što se stvarno dogodilo?

Dobitnik Pulitzerove nagrade novinar Seymour Hersh tvrdi da je Obamina verzija netočna, te naziva Obamu lažljivcem!

Hersh tvrdi da je predsjednik Barack Obama namjerno doveo javnost u zabludu o akciji u kojoj je ubijen Osamu Bin Ladena kako bi mogao preuzeo zasluge za misiju, piše conspiracyclub.co.

Među eksplozivnim tvrdnjama koje je Hersh objavio nalazi se i ovo:

Pakistanci su u biti držali bin Ladena zatočenog u logoru Abbottabad godinama prije akcije hvatanja.

CIA je saznala mjesto na kojem se nalazi bin Laden preko pakistanskog obavještajnog dužnosnika koji je upozorio američke operativce nadajući se nagradi od 25 milijuna dolara za otkrivanje informacije o vođi terorista.

Top Američki dužnosnici su pregovarali sa pakistanskim dužnosnicima da bi proveli akciju i ubili bin Ladena na pakistanskom tlu.

Dokazi o DNA uzorcima koji bi pokazali da se radi o bin Ladenu nisu postojali – to je sve izmišljeno kao dio izmišljene razrađene priče.

Pakistanska obavještajna služba, ISI, je prekinula električnu mrežu u susjedstvu gdje se Bin Laden skrivao na dan napada i osigurala je da pakistanske snage ne ometaju američki helikopteri koji su letjeli u suverenom zračnom prostoru.

Nije uopće bilo pucnjave tijekom racije jedinica SEAL – jedini metak koji je ispaljen je bio onaj koji je ubio bin Ladena, kojeg je Hersh opisao kao “skrivenog” i “nenaoružanog” kada je ubijen.

Bin Laden je tada bio odsječen od al-Qaide i više nije upravljao terorističkom skupinom u tom trenutku.

Niti jedna korisna obavještajna informacija se nije nalazila u njegovom logoru.

Nakon što je ubijen, Bin Laden je pokopan na moru, umjesto u Afganistanu.

Obama je javno najavio akciju komandosa i uzeo sve javne zasluge za to, unatoč dogovoru s Pakistanaca da će zadržati akciju tajnom kroz sedam dana.

Predsjednik SAD je na kraju rekao je bin Laden ubijen u napadu drona.

Obamina najava je izazvala loše reakcije kod pakistanske vlade, te su nakon toga bile narušene vojna i obavještajna veza dviju zemalja.

Bijela kuća nije obavjestila pakistanske dužnosnike o napadu, ali Hersh vjeruje da je to laž, jer su članovi Obamine administracije bili kontradiktorni.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(preveo:NSP)