Nakon objavljivanja izvješća o organiziranom kriminalu u Amsterdamu, Ferd Grapperhaus, ministar pravosuđa i sigurnosti zemlje, rekao je da se s zloupotrebom droga mora suočiti ili da Nizozemska riskira da postane “narko-država”

Dugo poznat po liberalnom odnosu prema marihuani, glavni grad Nizozemske Amsterdam sada ima veliki problem s teškim drogama koje su sa sobom donijele rastuće nasilje i korupciju “kriminalaca, parazita i iznuditelja”.

Novac zarađen preprodajom kokaina, ecstasyja i marihuane našao je put do bujajućeg tržišta nekretnina, piše u izvješću “Druga strana Amsterdama” koje je naručila gradska uprava.

Iako je marihuana u Nizozemskoj ilegalna, slavni amsterdamski “coffie shopovi” desetljećima su je otvoreno prodavali, na radost građana i turista.

Tužitelji ne progone one koje zateknu s manjim količinama marihuane i u izvješću se navodi da su policajci, zbog društvene prihvaćenosti, odustali od hvatanja počinitelja manjih prekršaja.

No, takva se politika de facto proširila i na ostale droge, kažu autori.

“Amsterdam je pružio slobodno utočište šarolikom društvu kriminalaca, mrežama lopova i parazita, preprodavača i iznuditelja, sumnjivim javnim bilježnicima i agentima za nekretnine”, piše u izvješću.

I dječaci kuriri nude ubojstvo iz usluge

Na vrhu te kriminalne mreže su šefovi organiziranog kriminala koji ne moraju fizički biti u Amsterdamu, a na dnu su “njihove sluge poput vozača skutera i taksija, pa čak i dječaci kuriri koji grade kriminalnu karijeru nudeći ubojstvo iz usluge”.

Najnovije studije pokazale su da je 21 posto stanovnika Amsterdama konzumiralo marihuanu u posljednjih godinu dana, a 17 posto teške droge poput kokaina i ecstasyja.

Zdravstvene vlasti procjenjuju da ecstasy koristi 70 posto onih koji posjećuju glazbene festivale.

Gradonačelnica Femke Halsema rekla je da je primila na znanje kritike iz izvješća.

Ona namjerava nastaviti aktualne programe, posebno one protiv pranja prljavog novca na tržištu nekretnina kojima je cilj poboljšati suradnju Amsterdama s tijelima progona.

(index.hr)

Studije pokazuju kako područje oko Sacramenta može postati središte industrije kanabisa

Legalizacija marihuane mogla bi u Kaliforniji otvoriti 20.000 radnih mjesta i donijeti 4,2 milijarde dolara prihoda, pokazuje studija sveučilišta u Stocktonu objavljena mjesec dana uoči referenduma o legalizaciji.

U najnapučenijoj američkoj saveznoj državi referendum o dopuštanju uživanja u toj lakoj drogi održat će se 8. studenoga, a ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako će birači podržati prijedlog o legalizaciji.

Poslovnjaci mijenjaju stav

Studija o ekonomskoj isplativosti legalizacije koju je napravilo University of Pacific pokazuje kako Kalifornija, a posebno područje oko grada Sacramenta ima potencijal postati američko središte industrije kanabisa.

“Regija Sacramenta treba postati za kanabis ono što je Detroit bio za automobile u smislu proizvodnje i inovacije. Ovo područje ima mogućnost postati za marihuanu što je Napa za vino”, ističe za Reuters Daniel Conway, partner u tvrtki Truth Enterprises koja se bavi investiranjem u poslovanje s kanabisom.

Radi se o jednoj o stotinjak kalifornijskih tvrtki koje su već zauzele startne pozicije na tržištu kanabisa i čije bi poslovanje pozitivan ishod referenduma trebao vinuti u nebesa.

Zbog te poslovne prilike Daniel Conway je napustio posao predstojnika ureda gradonačelnika Sacramenta, nekadašnje košarkaške zvijezde Kevina Johnsona. Ako referendum u studenom prođe, Kalifornija će biti peta američka država koja dopušta uživanje u marihuani u “rekreativne svrhe”.

To su već ranije učinile države Aljaska, Kolorado, Oregon i Washington. Korištenje u medicinske svrhe dopušteno je u još 19 država. Joshua Woods, izvršni direktor poslovne zajednice regije Sacramenta ističe kako studija sveučilišta Stockton pruža prvi detaljan pregled potencijalnog ekonomskog utjecaja marihuane na gospodarstvo grada.

“Cjelokupna poslovna zajednica danas gleda na to sasvim drugim očima. S toliko radnih mjesta koja se mogu otvoriti, jednostavno ne možete taj biznis ignorirati”, ističe Woods.

Woods: “Poslovna zajednica danas gleda na tu industriju drugim očima.”

Međutim, to ne znači da će udruga kojoj je Woods na čelu, neka druga poslovna zajednica ili lokalni političari biti spremni pretvoriti Sacramento u središte industrije kanabisa.

Da bi se to dogodilo, Woods smatra kako bi političare trebalo uvjeriti da rastuća industrija uzgoja i prerade marihuane neće biti magnet za kriminalne skupine ili razlog za povećanje broja ovisnika. Naime, u Kaliforniji je još 1996. dopuštena upotreba marihuane u medicinske svrhe.

Procjenjuje se da prihodi od prodaje medicinske marihuane u Kaliforniji dosežu milijardu dolara. Skepticizam poslovne zajednice i politike predvidjela je i studija.

Naime, ako lokalna vlast Sacramenta ograniči broj i vrstu tvrtki koje se bave uzgojem ili preradom kanabisa, to će rezultirati s najviše 1600 novih radnih mjesta te 322 milijuna dolara u prihodima, plaćama i ostalim ekonomskim utjecajima.

Kakve se ekonomske koristi mogu očekivati od legalizacije možda je najvidljivije u iskustvima države Kolorado koja je prodaju dopustila 1. siječnja 2014. godine.

Novac od ‘trave’ za škole

Prošle godine prihodi od legalne prodaje marihuane za osobnu upotrebu skočili su 40 posto u odnosu na 2014. na milijardu dolara. To je proračunu te države donijelo 135 milijuna dolara dodatnih prihoda u porezima i naknadama. Proračunski prihodi skočili su 78 posto.

Tako prikupljen novac uglavnom se koristi za projekte od javnog interesa, poput gradnje škola u što je uloženo 35 milijuna dolara.

Prema mišljenju Masona Tverta, glasnogovornika lobističke skupine Marijuana Policy Project, dodatni proračunski prihodi daleko nadmašuju troškove regulacije legalizacije kanabisa.

“Reguliranje i oporezivanje kanabisa u Koloradu je bilo nevjerojatno uspješno i predstavlja model za ostale države”, dodao je Tvert za magazin Fortune.

Međutim, porast broja ovisnika te i dalje jednako snažno crno tržište smanjuju javnu potporu za legalnu marihuanu. Ipak, 53 posto stanovnika Kolorada i dalje smatra da je legalizacija donijela dobrobiti za državu.

Stručnjaci procjenjuju da će američko tržište kanabisa ove godine zabilježiti ukupnu prodaju od 6,7 milijardi dolara. Do 2020. godine prodaja bi mogla vrijediti čak 22 milijarde dolara.

(poslovni.hr)

Bila im je to očito sveta biljka, ona pomoću koje su stupali u dodir sa svijetom duhova. Ako već ne i u nekim drugim prilikama, onda barem pri sahranama svojih ljudi, uzimali bi drvene posude, u njih stavljali užareno kamenje, a ona na njih dijelove svete biljke, odnosno kanabisa.

Sedmero znanstvenika sa Sveučilišta Kineske akademije znanosti i njemačkog Instituta Max Planck dokazali su do sada najstarije korištenje kanabisa kao rekreativne droge, konkretno u ovom slučaju u duhovnom, odnosno vjerskom životu prije najmanje 2500 godina. U članku objavljenom u Science Advances oni objašnjavaju da su do otkrića došli proučavajući predmete s drevnog groblja Jirzankal u dolini rijeke Tashkurgan. To područje danas je krajnji zapad NR Kine, odnosno njene pokrajine Xinjiang.

Znanstvenici iz nekoliko različitih područja, analizirali su, između ostalog, 10 drvenih posuda s kamenjem što su ih pronašli u grobovima nedaleko od tadašnjeg naselja. Posude i kamenje imali su očite tragove gorenja i znanstvenike je zanimalo o čemu je riječ, što su to stanovnici u tom dijelu planina Pamira ritualno spaljivali pri sahranjivanju svojih bližnjih. Prvo što su identificirali bilo je da je riječ o biljci.

Potom su ostatke organskog materijala identificirali kao jednu vrstu kanabisa, a kad su pronađene uzorke organske tvari podvrgnuli kromatografskoj i spektrometrijskoj analizi, došli su do otkrića njihovih života.

Dokazali su CBN (kanabinol), kemijski spoj u koji prelazi tetrahidrokanabinol (THC) nakon što oksidira. Slagalica vjerskih i duhovnih običaja prije 2500 godina u dolini rijeke nedaleko od današnje četveromeđe između Tadžikistana, Pakistana, Afganistana i Kine, počela se sklapati sama od sebe.

CBN su pronašli u devet od 10 analiziranih posuda s kamenjem, a onda još na osnovi drugih pronađenih predmeta, kineski i njemački znanstvenici rekonstruirali su pogreb da je izgledao tako da bi pokojnika položili u široku podzemnu prostoriju na nekoliko debala, potom oko njega naložili vatre, bacali u posude kanabis i uz ritmičnu glazbu svog doba, i sami u halucinogenom transu od kanabisa, ispraćali su svog bližnjeg u svijet duhova.

U kojem su, vjerojatno, vjerovali da su zahvaljujući svetoj biljci i sami privremeno boravili. Situacija na arheološkom lokalitetu groblje Jirzankal pretvorila se u dramatičnu arheološku detektivsku ili forenzičku priču.

“Daljnje analize pokazale su da 10 od 34 osobe čije smo ostatke tamo pronašli, nisu potjecale iz tog kraja, što je pokazalo da su se ti ljudi kretali između različitih zajednica. Ipak, samo jedan od tih 10 sahranjenih došljaka pored sebe je imao drvenu posudu, što upućuje da je moguće da je korištenje kanabisa bio lokalni običaj. Poznavanje psihoaktivnog korištenja kanabisa dugo se povezivalo isključivo s elitama drevnih društava, poput šamana, ali su svojstva mijenjanja svijesti pomoću kanabisa bila snažno sredstvo u ritualnim i rekreacijskim aspektima života”, navode znanstvenici.

Nadalje ističu razliku između kanabisa što su ga pronašli u grobovima na ovom mjestu, te na lokalitetu Pazyryk nešto istočnije u Xinjiangu u Kini.

“Razlike navode na zaključak da se ritualno ‘pušenje’ kanabisa postupno populariziralo iz elitnih klasa prema običnim pripadnicima društva, i to prije najmanje 2500 godina u istočnom Pamiru u današnjoj Kini.”

Otkriće je spektakularno uzbudljivo na nekoliko razina, od kojih je nagla i sve brža legalizacija marihuane posljednjih desetljeća diljem svijeta još i najmanje dramatična. Tu je riječ o pukom priznanju dokazane ekonomske isplativosti kanabisa kao relativno neškodljive rekreativne droge, kao izvora hrane, građevinskog materijala, odjeće, te – najbitnije – ljekovitih svojstava.

Najdramatičniji aspekti ovog otkrića su oni koji se tiču dokazane povezanosti uživanja kanabisa s visokim razinama THC-a, a znanstvenici su u svom radu pokazali i to, odnose se na vrlo vjerojatni utjecaj na razvoj vjerovanja, odnosno religija. O tome je pisao još grčki povjesničar Herodot u svom djelu “Povijesti”, opisivao je uživanje kanabisa.

A kako je riječ o dobu i mjestu razvoja zoroastrijanstva, prve i najstarije postojeće monoteističke religije svijeta, te utjecaja na judaizam, kršćanstvo i islam, pri čemu se ne jednom špekuliralo da je, primjerice, “ulje pomazanja” iz “Postanka” zapravo ulje kanabisa, a ima toga i u svetim tekstovima i kršćanstva i islama, jasno je da je ovakvo otkriće vrlo važno za objašnjavanje kompletne kulture modernog svijeta.

(express.hr)

Velike su šanse da Hrvatska uskoro postane ozbiljan proizvođač i izvoznik marihuane. One za medicinske svrhe

Ne samo da lijekova od kanabisa više ne bi smjelo ponestati u ljekarnama, što je danas slučaj, nego bi oni s oznakom domaćeg proizvoda trebali biti i mnogo jeftiniji nego sada.

Upravo zbog visoke cijene u ljekarnama većina se pacijenata kojima pripravci od te biljke pomažu i dalje uglavnom opskrbljuje na crnom tržištu.

Osim za poljoprivrednike i farmaceute nova proizvodna grana, koja je do sada bila izvan zakona, pružit će i brojne mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma jer se u svijetu sve više ljudi želi liječiti marihuanaom, a hrvatske zdravstvene ustanove, uključujući i toplice će im moći pružati takve tretmane.

Investitori – domaći, ali i strani – koji su spremni uložiti u pokretanje proizvodnje već kucaju na vrata.

Hrvatska je zahvaljujući izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koje su stupile na snagu 25. travnja, dobila jedno od najprogresivnijih zakonskih rješenja na svijetu, daleko liberalnije nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama, koje tvrtkama registriranima za proizvodnju lijekova pruža mogućnost da u svoj proizvodni asortiman uključe i lijekove od kanabisa.

Do sada, zadnjih nekoliko godina, liječnici su takve preparate mogli prepisivati pacijentima za određene bolesti, no ljekarne su ih uvozile jer proizvodnja u Hrvatskoj nije bila dopuštena.

Bez velike pompe Ministarstvo zdravstva, odnosno njegovo Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe, predložilo je, a Vlada prihvatila, vrlo smjele zakonske izmjene koje mnogi dočekuju s nestrpljenjem.

Među njima je i Gradska ljekarna Zagreb, tvrtka koja posluje u sklopu Zagrebačkog Holdinga i koja drži najveći lanac ljekarni u gradu.

Iz njezine Uprave obavijestili su nas da su “zainteresirani za preradu konoplje i opskrbu hrvatskog zdravstva raznim oblicima lijekova – ljekovitih magistralnih i galenskih pripravaka koji sadrže prirodne kanabinoide iz biljke konoplje”.

“Trenutno smo u fazi razrade kapitalnog projekta cjelovitog vlastito dizajniranog postupka korištenja uzgojene konoplje u Hrvatskoj za širu medicinsku uporabu u zdravstvu.

Taj projekt uključuje ugovorni uzgoj konoplje kod hrvatskih uzgajivača koji imaju odobrenje Ministarstva zdravstva te daljnju preradu i ekstrakciju kanabinoida s konačnom izradom različitih farmaceutskih oblika ljekovitih pripravaka za individualne potrebe pacijenata ili za male izradbene serije pripravaka za određene specifične terapijske skupine”, kažu u Gradskoj ljekarni.

U idućih šest mjeseci ministar zdravstva, uz suglasnost ministra poljoprivrede i ministra unutarnjih poslova, mora donijeti Pravilnik o načinu i mjerilima za davanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe.

U Ministarstvu ističu kako će odobrenje za uzgoj konoplje u medicinske svrhe izdavati samo pravnim osobama koje imaju dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari sukladno Zakonu o lijekovima.

Na temelju iskustva drugih zemalja, procjenjuje se da bi za medicinske svrhe Hrvatskoj godišnje trebalo 200 do 500 kilograma marihuane.

(jutarnji.hr)

Žena koja je od liječnika dobila samo nekoliko tjedana života nakon što je odbila kemoterapiju, zbunila je te iste liječnike kada se izliječila od raka kanabisom i Manuka medom

51-godišnjoj majci i baki Susan Dhillon iz Berkshirea u Engleskoj, u lipnju 2018. dijagnosticiran je rak usta, nosa i donje lubanje koji se ne može operirati.

Liječnici su rekli da, osim ako ne bude dobila kemoterapiju i rizičnu kirurgiju lica, njezina jedina mogućnost bila je smrt, piše DailyMail.

No, unatoč tome što su tumori rasli po stopi od 5 posto mjesečno, gospođa Dhillon se nije odlučila na liječenje mainstream medicinskim tretmanima.

Bivša državna službenica u Ministarstvu zdravstva je počela uzimati gotovo čist oblik ilegalnih tableta ulja kanabisa.

Gospođa Dhillon, baka jednogodišnjaka, kupovala je ulje kanabisa od prijatelja po cijeni od oko 16 funti dnevno.

To ulje ima 80 posto jačine kanabinoida – 78,8 posto u odnosu na legalne tretmane koji se mogu naću u ljekarnama – i sadrži THC, glavni psihoaktivni sastojak kanabisa.

Nakon pet mjeseci uzimanja jedne tablete ulja marihuane dnevno, liječnici su bili iznenađeni da su neki od tumora nestali, a drugi su prestali rasti ili su se počeli smanjivati.

Pismo njezina konzultanta potvrđuje regresiju i kaže: “Mogu samo zaključiti da je gospođa Dhillon imala značajnu korist od tretmana Manuka medom i uljem kanabisa”.

Devet mjeseci otkako joj je dijagnosticiran rak, skeniranje provedeno prošlog mjeseca pokazalo je ‘ohrabrujuće’ rezultate – utvrđeno je da je njezina bolest ‘potpuno stabilna’ bez znakova progresije.

Gospođa Dhillon se nada da će ući u remisiju i još uvijek uzima tabletu ulja kanabisa svaki dan.

Rekla je: “To je apsolutno čudo.”

- Rečeno mi je da mogu umrijeti za tjedan ili mjesec. Rekli su mi da je to ireverzibilno.

- Bilo kakva nada je upravo nestala kad su mi rekli da nemam još puno vremena.

- Zapravo, rečeno mi je da ne mogu ništa učiniti.

- Nisam želljela kemoterapiju jer su nuspojave grozne. To jednostavno nije bila prava stvar za mene.

- Sve što sam željela je da ostanem živa. Željela sam da živim koliko dugo mogu.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Europsko tržište kanabisa do 2028. vrijedit će 123 milijarde eura, predviđaju analitičari, što je duplo više od Appleovih lanjskih prihoda u Europi

Kako piše The Guardian, svijet pak svjedoči rođenju industrije vrijedne između 500 milijardi i bilijun (eng. trillion) dolara. Iako se te brojke mogu činiti previsokima da bi bile istinite, činjenica je da je marihuana završila godinu kao jedna od najperspektivnijih investicija.

Stoga ni ne čudi da desetak kompanija već imaju tržišnu vrijednost veću od milijardu dolara.

Najveća od njih, kanadski Canopy Growth, prošli je tjedan najavila partnerstvo s kraljicom domaćinstva i milijunašicom Marthom Stewart koja će promovirati CBD, sastojak kanabisa. Time je Stewart postala dio grupe kojoj pripada i hip hop zvijezda Snoop Dog, što je zapravo bilo puno očekivanije od partnerstva s Marthom Stewart.

On, pak, promovira Canopyjevu zamjenu za marihuanu, tzv. Tweed. No, te su suradnje samo jedne od mnogih koje su preplavile brzorastuće tržište.

Proizvođač Marlboro cigareta Altria za 45 posto udjela u kompaniji Cronos platio je 1,8 milijardi dolara, a vlasnik Budweisera, ABInBev, uložio je 50 milijuna dolara u zajednički pothvat s kanabis kompanijom Tilray s kojom namjerava razviti pića s marihuanom.

Rast industrije je, smatraju stručnjaci, posljedica veoma jednostavne ekonomije – puno je veća potražnja za kanabisom i proizvodima čiji je on sastojak, nego što je ponuda.

To je tako čak i u Kanadi, otkud sve navedene kompanije i potječu, i gdje nikada nije vladao nedostatak “rekreativnih uzgajivača” marihuane.

“Crno tržište kanabisa ne može ući na legalno tržište. Medicinski kanabis praćen je od samog početka, odnosno od sadnje do prodaje i regulacija je veoma stroga. Ako ću ubrati biljku, regulator doslovno mora doći i gledati me kako ju režem” – objasnila je Alexandra Chong, izvršna direktorica Jacane, kompanije koja se bavi uzgojem medicinskog kanabisa.

No, upravo zbog tako stroge kontrole ponuda toliko zaostaje za potražnjom.

“Pacijentima je ovaj proizvod itekako potreban i zapravo vlada velika nestašica u njegovoj ponudi. Kanadi je trebalo deset godina i još uvijek ne mogu opskrbiti cijelo svoje tržište koje čini 30 milijuna ljudi. Na svijetu je 48 zemalja koje su legalizirale medicinski kanabis i veoma smo daleko od zadovoljavanja potražnje. Legalizacija se događa izuzetno brzo i proizvodnja to jednostavno ne može pratiti” – požalila se Chong koja je u prednosti budući da svoju marihuanu uzgaja na Jamajci gdje je klima puno povoljnija za uzgoj te biljke od one kanadske.

Stoga će, kazala je, i proširiti svoju proizvodnju u ostalim zemljama sa sličnom klimom u Africi i Aziji, a razmišlja i o budućnosti i potencijalnom tržištu rekreacijskog pušenja marihuane.

(jutarnji.hr)

Ozbiljne tvrdnje da zakonski kanabis u drogeriji nije dovoljno jak, zbog čega se obraćaju trgovcima i završavaju u zatvoru

Kada je Irfanu Ribiću, studentu glume u Sarajevu, 2015. godine dijagnosticirana multipla skleroza, teško imuno oboljenje, za ovu bolest gotovo da nije znao, a kamoli o načinu njenog liječenja.

Kako lijekovi koje su propisali liječnici nisu djelovali, njegovo stanje se pogoršavalo i završio je u invalidskim kolicima. Prisjećajući se tog vremena, kaže da se radilo o ‘golom opstanku’ gdje su on i njegova porodica u očaju pokušavali pronaći neko rješenje, bez puno nade.

Tada je slučajno na televiziji ugledao Huanita Luksetića, oboljelog od iste bolesti, čija je priča podigla veliku prašinu u Hrvatskoj nakon što ga je sud osudio na dvije godine zatvora zbog ilegalne proizvodnje i držanje marihuane, koju je koristio kako bi se liječio. Zbog velikog pritiska javnosti, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlučila je donijeti odluku o njegovom pomilovanju.

“Sjećam se da sam došao kući i slučajno upratio Huanita na televiziji, što me zainteresovalo kao osobu kojoj je tek uspostavljena dijagnoza. Ustvari, bilo mi je interesantno što je u emisiji gost bio i krim inspektor, jer sam pomislio šta će on tu kada se priča o bolesti, a onda je u jednom trenutku Huanito rekao da se on liječio uljem kanabisa i ustao iz kolica. Zapitao sam se kakav kanabis, ja sam mislio da se ljudi drogiraju s tim”, počinje Irfan svoju priču o tome kako je upoznao Huanita koji mu je objasnio cijeli proces liječenja tim uljem i kako ga nabaviti.

Bo je svjestan, kaže, da će od tada sve što budio radio raditi ilegalno. Kupio je ulje od kanabisa na crnom tržištu od dilera i za prvi dio terapije dao približno 5.000 eura.

“Ti dileri sami diktiraju cijenu, umjesto da država to uzme u svoje ruke, oporezuje, zaradi, da to bude u apotekama, da neko stoji iza toga, a ne neki čovjek kojeg sretneš prvi put na ulici. Za nas oboljele je to vrlo opasna stvar, ne znaš šta kupuješ – da li će to to na kraju ubiti ili izliječiti.”

‘Ulje možete pronaći svaki dan u mom frižideru’

Ipak, ističe, njega je izliječilo. Kada je otišao na kontrolu liječnici nisu mogli vjerovati o kakvom se poboljšanju radi. Iako im je, kaže, rekao da je koristio ulje, oni to nisu mogli napisati u nalazima i pripisati poboljšanje tome.

“Na prvom snimanju magnetnom rezonancom, imao sam sedam lezija, odnosno sedam oštećenja, a na drugom je ostala samo jedna. Vratio sam se studijima, istračao sam maratone i polumaratone i sada ću diplomirati. Nikada nisam bio u situaciji da mi korištenje ulja predstavlja smetnju, da ne mogu učiti tekstove za uloge. Vratio sam se svojim normalnim aktivnostima, što svako na ovom svijetu zaslužuje.”

Irfan je nakon toga odlučio da javno progovori o svemu. Sa prijateljima je osnovao udruženje KANABIH, pokušavši da se zakonski bori za pravo na liječenje. Cilj mu je bio okupiti određenu grupu ljudi koji bi napravili platformu šta bi iz perspektive oboljelih bilo najkorisnije i najbolje, odnosno šta su njihove potrebe.

“Tragao sam za odgovorima, zašto mi je to zabranjeno to ulje a toliko mi je pomoglo, zašto se ne plašim tog nekog zakona. Mislim da ne radim ništa loše. Ne mogu vjerovati da neko može da pomisli za mene da sam diler i narkoman, jer ne znam nijednog dilera da je izašao u javnost i rekao ‘ja imam ulje kanabisa u svom frižideru’. Lijek možete u svako doba pronaći u mom frižederu, u mojoj kući.”

Objašnjava da ono što se može pronaći legalno u apotekama nije dovoljno za oboljele, jer ta koncentracija kanabisa ništa ne znači kod korištenja.

Uprkos tome što već tri godine javno govori o ulju kanabisa i promoviše njegovo korištenje kod oboljeljih, Irfan ističe da nikada nije imao problem sa policijom. Razgovarao je sa inspektorima, ali nikada nije priveden zbog načina na koji se liječi. Također, dodaje, ne poznaje da je iko od drugih oboljelih u BiH imao problema.

Sarajka, koja nije željela da se njeni podaci iznose u javnost, za majku oboljelu od karcinoma pluća također nabavlja ulje kanabisa na crnom tržištu.

Ističe da se ne boji policije i da će pod cijenu zatvora i dalje to nabavljati za majku, jer joj, dodaje, pomaže da se nosi sa nuspojavama hemoterapije.

“Mi smo nabavili ulje na crnom tržištu i platitli 200 eura za pet mililitara. To joj je trajalo mjesec dana, a treba primati šest mjeseci. Preporuka od koga kupiti ulje ide od usta do usta. Mi smo ga nabavili u Banjaluci. Otkako to koristi, mama puno bolje spava i manje kašlje. Prije je imala velike napade kašlja. Sutra da me uhapse zbog toga… apsolutno se ne bojim.”

Veće kazne nego za ubistvo iz nehata

Međutim, u susjednoj Srbiji, situacija je mnogo gora nego u BiH. Mnogi oboljeli su privođeni, a kazne su, kako kažu, gore nego za teška krivična djela.

U javnosti je odjeknuo slučaj Danijela kojeg su na putu kući zaustavili policajci i pronašli mu kesu sa marihuanom koju je kupio kako bi za ženu oboljelu od multiple skleroze napravio ulje. Prvostepeno je osuđen na tri godine i dva mjeseca zatvora, da bi ga u ponovljenom procesu oslobodili. Njegov slučaj je tako postao presedan.

“To je praktično jedini ozbiljan slučaj da je neko oslobođen. Imamo još jednog oboljelog od multiple skleroze, nađeno je ulje kod njega, ali nisu hteli dalje da mu sude, samo su sklonili slučaj. To su dva uspešna slučaja, ali nažalost ima jako puno drugih bolesnih koji su hapšeni, čiji procesi nisu završeni, a neki su već u zatvoru”, kaže Miloš Simić iz Udruženja građana IRKA (Inicijativa za promenu zakonske regulativa kanabisa).

A kazne su, dodaje, tri godine zatvora, što je apsurd jer se za ubistvo iz nehata dobije manje. S druge strane, protiv 15 članova udruženja IRKA, od koji su dvoje samo aktivisti i članovi porodica oboljelih, a ostali oboljeli, vođeni su ili se još uvijek vode krivični postupci.

“Majka sa troje dece leči se od multiple skleroze, nju su sačekali, bukvalno je sačekuša bila ispred kuće, našli su je određenu količinu, njoj se na kraju sudilo i osuđena je na uslovno. Recimo da je dobro prošla, ali osuđena je kao kriva osoba. Isto se desilo i sa Danicom, u jesen 2017. su joj pretresli kuću i našli ulje od cvetova kanabisa koje je ona namenila da pokloni, kako mi često doniramo pacijentima, i ona je po kratkom i hitnom postpuku osuđena, čak je nisu ni saslušali, pošto je bila bolesna, oni su je u odsustvu osudili na uslovnu kaznu, tako da njoj ako bilo šta nađu, ona ide momentalno u zatvor”, kaže Simić.

‘Zločin prema zdravlju’

U Srbiji se formalno legalno mogu koristiti neki lijekovi na bazi kanabisa, međutim, Simić kaže da je sada dostupan samo Sativex, koji je reduciran, te sintetski tetrahidrokanabinol, poznatiji kao THC. Međutim, dodaje, niko ga nije uvezao u Srbiju već tri godine i niko se ne može liječiti njim.

Dodatno, u ovoj zemlji se najavljuje još rigorozniji zakon kojim će se korisnici strožije kažnjavati bez toga da su učestvovali u prodaji ili švercu. Već sada je jedna četvrtina svih uhapšenih u Srbiji, u zatvoru zbog posjedovanja kanabisa, a ne prodaje ili uzgoja, kaže Simić.

“To tera obolele da se okrenu crnom tržištu, a reč je o hiljadama pacijenata. U najavi je pooštravanje krivičnih kazni, što konkretno znači da ako nekoga nađu sa jednim cvetićem i bude kažnjen novčano prvi put, sledeći put kad ga nađu, odmah će ići u zatvor. Predloženo je da se da presuda duplo niža od maksimalne kazne, to znači ako je maksimalna kazna u Srbiji 12 godina za šverc kanabisa – prvi put ste dobili uslovnu kaznu, a sledeći put ćete dobiti šest godina, ili ako za sebe uzgajate jednu biljku, drugi put ako vam nađu, dobit ćete šest godina, bilo da ste bolesni ili niste.”

Udruženje IRKA, objašnjava Simić, traži da se u svrhu liječenja donese zakon koji će omogućiti pacijentima potpuni pristup svim sortama kanabisa i mogućnost za lično sađenje ako neko od pacijenata to želi.

“Mi smo tražili od države da zvanično počne da proizvodi ili da dopusti pacijentima da to rade. Jer ljudi koji su bili osobe sa invaliditetom sada mogu da igraju košarku, trče, umesto da su u kolicima i da ih guramo.”

Kako ističu oboljeli koji koriste ulje kanabisa u svrhu liječenja, ne mogu da shvate da im je pravo da se bore za svoje zdravlje onemogućeno i zabranjeno. To nazivaju “zločinom prema zdravlju”.

Zbog toga je parola koju koriste članovi IRKA-e “bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav”.

(balkans.aljazeera.net)

Pjevačica je poslala pismo predsjednici u kojoj traži legalizaciju ulja kanabisa koje pomaže u liječenju oboljelima od multiple skleroze od koje i sama boluje

Može li se sutra ovo što se dogodilo Huanitu, dogoditi i nekom drugom oboljelom od MS-a? Nika Antolos mlada je majka, pjevačica. Dijagnoza joj je postavljena potkraj prošle godine. Spremna je učiniti sve kako bi si pomogla.

Ja sam tip koji nikad u životu nije probao narkotike i meni je jezivo da se ja moram šuljati preko granice, da postoji neka mogućnost da ja završim u zatvoru zato što ne želim da me boli, poručuje Nika, koja još nije počela upotrebljavati medicinski kanabis, ali uskoro planira.

Nadležnima poručuje da ju slobodno pretražuju na granici jer će imati kanabis.

Hoću živjeti normalno. Imam dijete od pet godina, ne mogu ja s 29 venuti sebi naočigled, a da ljudi oko mene koriste nešto što bi mi pomoglo, dodaje.

Ognjen Brborović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, bivši predsjednik Povjerenstva za medicinski kanabis kaže kako je potpuno neodgovorno od države da dozvoli liječenje, a da onda lijek postane nedostupan odnosno ilegalan jer je trenutno jedini način da se preparat nađe na crnom tržištu.

Prije tri mjeseca ekipa emisije Labirint govorila je o istom problemu – nestanku medicinskog kanabisa u ljekarnama. I tada i sada postavili su Ministarstvu zdravstva isto pitanje – kada će oboljeli moći kupiti ulje kanabisa u ljekarnama?

“U ovom trenutku u tijeku je postupak uvoza novih količina gotovih pripravaka ulja na bazi kanabisa te se uskoro očekuje opskrba hrvatskog tržišta za pojedinačne potrebe pacijenata”, odgovor je koji su dobili prije tri mjeseca i sada.

U državi u kojoj je lijek ozakonjen, danas ga nema na tržištu. Nakon što je Huanitu odlučila pomoći predsjednica, za pomoć joj se ovih dana obratila i Nika. Želi lijek za sve oboljele, odmah.

Ako jedan predsjednik kaže slovo za tu našu stranu, mislim da će svi čuti, da će odzvoniti ne samo u Hrvatskoj, kaže Nika.

Brborović smatra da bi država trebala omogućiti da lijek postane dostupan.

Postoji nekoliko načina. Jedan je da ga HZZO financira kao i brojne druge lijekove, drugi je da država osigura jeftinije izvore pa recimo da sama sadi i treći je da omogući samim oboljelima da sade, poručuje.

Iz Ministarstva zdravstva poručuju i kako, s obzirom na to da pripravci na bazi kanabisa samo ublažavaju simptome pojedinih bolesti, a ne liječe uzroke bolesti, te da nisu registrirani kao lijekovi, nisu niti uvršteni u listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

U Njemačkoj je farmakopeja uvrstila kanabis i sama ta činjenica je deplasirala tu tvrdnju. Da ne kažem da je i u američkoj farmakopeiji kanabis upisan. Preparati kanabisa su itekako lijekovi koji mogu olakšati simptome i danas postoji već tolika količina znanstvenih dokaza da je čak i ekspertima to teško pratiti, odgovara na to Brborović.

Ono što traže oboljeli u Hrvatskoj neke su europske zemlje već osigurale svojim građanima.

Dok država čeka i oklijeva, oboljeli nemaju vremena za čekanje. Neki se snalaze na crnom tržištu koje cvate, neki nude već poznata rješenja. Huanitova majka poručuje: omogućite da se sadi dok država ne napravi nešto drugo.

Najavom predsjedničina pomilovanja Huanita Luksetića nije završena priča o njegovu daljnjem liječenju, kao ni mnogih drugih oboljelih od multiple skleroze, karcinoma, epilepsije… Upravo zato apeliraju na političke elite da im osiguraju pripravke od ulja kanabisa, jer bolest ne bira.

Huanito je spašen od zatvora, ali ne i od bolesti. Zbog stresa kojemu je bio izložen proteklih mjeseci, iščekujući sudsku presudu, pogoršalo mu se zdravstveno stanje, a medicinskog kanabisa koji mu je pomagao više nema. Novca da kupe na crnom tržištu nemaju, kaže za HRT-ovu emisiju Labirint Huanitova majka Zlata Luksetić.

Leži, ne može ništa. Imamo dobre prijatelje koji nam pomažu, kojima je i on pomagao savjetom. U početku nije htio ni sa mnom razgovarati. Stalno samo moli za mir, kaže Huanitova majka.

(vijesti.hrt.hr)

Američki liječnik je izgubio liječničku licencu nakon što je preporučio da otac svojem 4 godine starom sinu daje kolačiće od marihuane kojima bi se ublažili temperamentni napadi i poboljšalo ponašanje u školi

Prema medicinskom odboru Kalifornije, dr. William Eidelman, koji se specijalizirao za alternativnu medicinu, nepravilno je dijagnosticirao poremećaj hiperaktivnosti i bipolarni poremećaj kod dječaka prije nego što je preporučio marihuanu kao tretman.

Doktoru Eidelmanu, diplomantu Medicinske škole u St. Louisu, je trebalo samo 20 do 30 minuta da dijagnosticira kod djeteta da boluje od “vjerojatne kombinacije” poremećaja deficita pažnje (ADD), poremećaja hiperaktivnosti (ADHD) i bipolarnog poremećaja pažnje, prema kalifornijskoj medicinskoj upravi, koja je preuzela slučaj nakon što su školske vlasti oglasile uzbunu zbog neobičnog liječenja.

Tijekom kratkog sastanka, dijete je izgledalo normalno i oprezno – iako je bilo malo uznemireno zbog predugog dana u školi – prema liječničkom priznanju.

Eidelman, koji je ranije propisivao medicinsku marihuanu dječakovu ocu i njegovom starijem bratu kako bi tretirali slične poremećaje, snažno se oslanjao na obiteljsku povijest bolesti, ne želeći obuhvatnije istražiti ponašanje djeteta o kojima je izvijestio njegov otac.

“S obzirom na to da je to bilo rano u školskoj godini, ponašanje djeteta moglo je biti u funkciji anksioznosti uzrokovanom razdvajanjem koja se pojavljuje kod male djece kada se počnu školovati” – navodi se u tekstu u kojem se ističe da Eidelman “očito nije tražio jednostavnija objašnjenja” uključujući i bipolarni poremećaj koji je izuzetno rijedak u pacijenata te dobi i “pojavljuje se prije adolescencije u manje od jednog posto slučajeva.”

Tijekom liječničkog razgovora s upravom, postalo je jasno da on „nije ni razumio dijagnostičke kriterije za ADHD ili za bipolarni poremećaj“ – zaključio je odbor. Niti je Eidelman uputio dijete psihijatru.

Kasnije je medicinskoj komisiji rekao da otac nije bio “oduševljen” mogućnošću odlaska psihijatru, jer je imao “loša iskustva” s psihijatrima.

Otac je također rekao liječniku da je dječji učitelj u školi vjerovao da bi dječak trebao biti liječen, ako ne želi da bude izbačen iz škole.

Slijedeći savjet liječnika, otac je počeo davati kolačiće sa marihuanom svojem sinu da ponese i u školu. Prema ocu, dječakovo se ponašanje doista poboljšalo, ali učinak je trajao samo do poslijepodneva.

Kako bi dječak dobio još jednu dozu kolačića, otac je uputio školsku medicinsku sestru da daje dječaku kolačiće. Međutim, medicinska sestra je upozorila školsku upravu koja je, pak, obavijestila službu za zaštitu djece.

Međutim, nije Eidelmanova odluka da se dijete liječi marihuanom, koštala ukidanje njegove licence. Odbor je izjavio da “nije utvrđeno … da je preporuka medicinske marihuane uz pristanak oca prekršila standard dječje skrbi”. Odbor je rekao da su mišljenja podijeljena po tom pitanju.

Umjesto toga, odbor je rekao da je liječnik bio “krajnje nemaran” u određivanju dijagnoze bez pravilnog pregleda i naknadne konzultacije sa psihologom, i odlučio je opozvati njegovu licencu počevši od Janaury, 4.

Odbor je također uzeo u obzir i ranije liječnikove borbe sa zakonom. U 2000. i 2001. uhvaćen je na rubu propisivanja marihuane prikrivenim inspektorima “bez pravilnog pregleda i dijagnostike” i odgovarajućeg praćenja zdravstvenog stanja.

Eidelman se ponosi svojom dugom poviješću propisivanja kanabisa, što je radio od njegove legalizacije u toj državi. Unatoč tome što mu je liječnička komisija oduzela dozvolu, on je bio prkosan i nastavio se baviti medicinom.

“Sudac je presudio na oduzimanje liječničke licence, pa da, ali ja još uvijek radim” – rekao je prošlog tjedna kako navodi dnevnik Los Angeles Times.

Njegov odvjetnik je rekao da opoziv neće stupiti na snagu dok njegova žalba ne bude saslušana u Višem sudu okruga San Francisco u ožujku. Međutim, odbor trenutno navodi da mu je licenca opozvana.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Slovenski dugogodišnji aktivist za legalizaciju kanabisa i njegov prijatelj oslobođeni su na mariborskom sudu od optužbi za proizvodnju i prodaju kanabisa, nakon što je policija pronašla šest kilograma sušene indijske konoplje i 44 biljke

Sanjin Jašar i Tomaž Zagoršek oslobođeni su i na ponovljenom suđenju u Mariboru, nakon što je 26 svjedoka predočilo svoje medicinske dokumentacije i opisalo kako im je konoplja pomogla, prenio je portal Mariborinfo.com.

Nije bilo negativnih posljedica konzumacije

Sudsko vijeće je uzelo u obzir i to da se u vrijeme sudskog procesa konoplja više nije nalazila u prvoj skupini droga, nego u drugoj, što je umanjilo ozbiljnost navodnog kaznenog djela.

Sudsko vijeće je ustanovilo da je većina od 26 svjedoka proizvode s kanabisom dobivala besplatno te da im je korištenje pomoglo.

U izvještaju mariborskog portala je navedeno da su suci, razmatrajući iskaze svjedoka, zaključili da uživanje spomenutih supstanci nije imalo negativnih posljedica. Bilo je “pozitivno i neškodljivo”, preneseno je iz obrazloženja presude, kojom je optuženima oprošteno kazneno djelo.

Tužiteljica najavila žalbu

Jašar je uhićen početkom 2016. godine kada je policija pronašla spomenutu količinu konoplje u Kulturnom centru Pekarna, koji je optuženi koristio. Jašar se tijekom suđenja branio kako je konoplju proizvodio i nabavljao za kuhanje pripravaka kojima je pomagao bolesnim ljudima.

Zagoršek se pak na optuženičkoj klupi našao jer je u prostoru sa zasađenom konopljom pronađen i njegov DNK.

Državna tužiteljica Januša Kušar Rotman je medijima najavila žalbu nakon presude.

“I dalje inzistiram na tome da je to kazneno djelo. Kanabis u Sloveniji još nije legaliziran i još je uvijek reguliran kao ilegalna droga. Stoga slobodna trgovina njom nije dopuštena. Osobe zadužene za uzgoj također nisu imale relevantnu dozvolu nadležnog ministarstva”, poručila je tužiteljica.

A u Hrvatskoj…

Na dvije godine zatvora osuđen je 39-godišnji Huanito Luksetić iz Bregi kod Matulja.

Bit je to pravomoćne presude koju je jučer vijeće riječkog Općinskog suda, pod predsjedanjem sutkinje Tatjane Čargonja, izreklo dvojici koja su sjedila na optuženičkoj klupi pod optužbom za ilegalnu proizvodnju i držanje marihuane radi prodaje.

Luksetićeva objašnjenja i tvrdnje da je bio prisiljen uzgajati konoplju kako bi spasio svoj život i zdravlje nisu usvojena.

Još od uhićenja je naglašavao da je – kao oboljeli od multiple skleroze – uzgoju konoplje i uzimanju kanabisovog ulja prišao kad je već probao sve u liječenju, i konvencionalnu medicinu, i nekonvencionalne metode.

(index.hr)