Belgijski premijer Charles Michel objavio je u utorak u parlamentu da podnosi ostavku nakon što su socijalisti i zeleni zaprijetili izglasavanjem nepovjerenja njegovoj manjinskoj vladi

“Donosim odluku da podnesem ostavku i namjera mi je odmah otići kod kralja” da mu je predam, rekao je Michel nakon rasprave u Zastupničkom domu.

Njegova je vlada u izmijenjenom sastavu nastavila s radom kao manjinska nakon što se desničarska stranka N-VA, najveća stranka u njegovoj koaliciji, povukla prije desetak dana zbog spora oko Globalnog kompakta o migracijama Ujedinjenih naroda.

Desničarska N-VA objavila je da povlači svoje ministre iz koalicije nakon što je Michel odbio njihov zahtjev u ponedjeljak da odustane od potpore takozvanom Marakeškom sporazumu.

Michel je odbio ideju o prijevremenim izborima, a opći izbori u Belgiji predviđeni su za svibanj 2019.

Belgijski kralj Philip nije odlučio hoće li prihvatiti ostavku premijera Charlesa Michela u utorak navečer, izjavila je kraljevska kruna.

(hr.n1info.com)

Globalni sporazum za sigurnu, uređenu i regularnu migraciju odobrile su danas na konferenciji u marokanskom gradu Marakešu 164 države

Riječ je o dokumentu od 34 stranice koji donosi 23 cilja kojima se želi osigurati “sigurnu, urednu i regularnu” migraciju, uključujući zaštitu migranata od iskorištavanja i kršenja ljudskih prava.

Popis uključuje ciljeve koji se odnose na prikupljanje podataka, pružanje informacija migrantima, borbu protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, ulaganje u razvoj vještina, osiguranje pristupa osnovnim uslugama i promicanje socijalne uključenosti i kohezije.

Stavlja se naglasak i na važnost smanjenja negativnih čimbenika zbog kojih su ljudi prisiljeni napuštati svoje zemlje te na upravljanje nacionalnim granicama na “integriran, siguran i koordiniran način”.

Predstavnica UN-a za migracije: Zauvijek će se promijeniti način na koji međunarodna zajednica upravlja ljudskom mobilnošću

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres otvorio je konferenciju koja je, uz predstavnike šefova i vlada te ostale dužnosnike na visokoj razini, okupila preko 700 sudionika iz civilnog, privatnog i javnog sektora, ali i migrante koji će se, prema najavama, uključiti u rasprave o novim mogućnostima partnerstva i suradnje među državama po pitanju migracija.

U uvodnom govoru Guterres je ukazao na neke česte predrasude o migrantima i zahvalio svima koji su na konferenciju došli kako bi dogovorili zajednički pristup međunarodnim migracijama u svim njenim dimenzijama. Sudionicima je poručio da njihovo sudjelovanje na konferenciji pokazuje važnost koju međunarodna zajednica pridaje potrazi za boljim upravljanjem migracijama kroz pristup temeljen na načelima državne suverenosti, dijeljenja odgovornosti, nediskriminacije i ljudskih prava.

Glavni tajnik UN-a pozvao je svjetske čelnike da udahnu život dogovorenim ciljevima i pokažu važnost Globalnog kompakta dok uspostavljaju i provode migracijske politike u vlastitim zemljama, kao i zajednicama iz kojih migranti potječu, kroz njih prolaze ili u njih žele doći.

Uoči otvorenja konferencije posebna predstavnica Ujedinjenih naroda za međunarodnu migraciju i glavna tajnica Međuvladine konferencije Louise Arbor istaknula je da je “usvajanje Migracijskog sporazuma ponovno potvrđivanje vrijednosti i načela utjelovljenih u Povelji Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava”. Dodala je i da će provedba Globalnog kompakta “zauvijek promijeniti način na koji međunarodna zajednica upravlja ljudskom mobilnošću”, ali i da će ostati “referenca za sve buduće inicijative koje se budu bavile prekograničnim kretanjem ljudi”.

O dokumentu se pregovaralo oko 18 mjeseci, a konačni nacrt dogovorile su u srpnju 2018. sve članice UN-a osim SAD-a. Nakon usvajanja u Marakešu, dokument će morati prihvatiti Opća skupština UN-a.

Iz sporazuma se povuklo 13 država, jedna se vlada raspala, a dvije predsjednice posvađale su se s vladom

Iako ciljevi sporazuma sami po sebi ne zvuče posebno sporno – borba protiv krijumčarenja ljudi i ublažavanje uzroka migracije čine se kao nešto oko čega bi se svi mogli složiti – ovaj međunarodni sporazum postao je u posljednje vrijeme iznimno kontroverzan zbog niza optužbi od konzervativaca, u Hrvatskoj i u svijetu. Kod nas je sve kulminiralo odlukom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da neće ići u Marakeš podržati sporazum – ne i potpisati ga jer se ovaj dokument ne ratificira u nacionalnom parlamentu i nije pravno obvezujući.

Hrvatska predsjednica nije jedina od državnih lidera koji imaju problem s Marakeškim sporazumom. UN-ov dokument su odbile usvojiti i Italija, Slovačka, Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Australija, Izrael i Sjedinjene Američke Države. Australija je odluku objasnila argumentom da će kompakt poticati ilegalne ulaske u zemlju, a Izrael da mora zaštititi svoje granice.

U međuvremenu su im se pridružile i Švicarska, čija je vlada priopćila da “želi odgoditi konačnu odluku kako bi pričekala zaključke parlamentarnih rasprava”, te Latvija čiji je parlament glasao protiv ovog pakta. Ugovor je “jako loše pripremljen za jedan takav dokument koji može imati velike posljedice za čitav svijet”, ocijenila je zastupnica Dagmara Beitnere. Čile se također povukao iz sporazuma tvrdeći da se ne slaže s tim da je migracija ljudsko pravo.

U drugim zemljama, koje će sporazum ipak usvojiti, zbog njega je došlo do žestokih razmirica. Belgijska je vlada tako postala manjinska nakon što je iz nje izišla najveća stranka koalicije, flamanski N-VA, zbog protivljenja sporazumu. Slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak podnio je krajem prošlog mjeseca ostavku u znak prosvjeda zbog odluke parlamenta da odbije sporazum UN-a o migrantima. Estonska predsjednica Kerstl Kaljulaid obrušila se na svoju vladu jer je odbacila ovaj sporazum prozivajući je za “predizbornu kampanju koja je nešto između lažnih vijesti i govora mržnje”.

Trumpova administracija: UN-ov sporazum zadire u američki suverenitet

SAD je, štoviše, odbacio ovaj sporazum čim je sastavljen prošle godine tvrdeći da on zadire u američki suverenitet. Washington je prošli tjedan ponovio svoje oštro protivljenje naglašavajući u priopćenju da su ciljevi sporazuma “nepomirljivi s američkim zakonom, politikom i interesima američkog naroda” te da ne mogu “podržati pakt ili proces koji nameće ili može odrediti međunarodne uredbe, norme, očekivanja ili obveze koje bi bile u suprotnosti s našim odlukama u najboljem interesu naše zemlje i naših građana” po pitanju migracija.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa strahuje za američki suverenitet i interese iz istog razloga koji navode konzervativni i antiimigrantski kritičari sporazuma: da će on, iako je pravno neobvezujući, u konačnici postati “običajni međunarodni zakon” na području migracijske politike.

Ukratko, kritičari Marakeškog sporazuma tvrde da taj dokument proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, da se njime predaje suverenitet države te da nije u potpunosti pravno nevažan jer bi njegovi politički ciljevi s vremenom mogli biti interpretirani kao pravne obaveze. Zagovornici, s druge strane, tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

Marakeški sporazum potvrđuje nacionalni suverenitet, ne obuhvaća izbjeglice

Međutim, UN-ov kompakt izričito potvrđuje suvereno pravo država da odrede svoju nacionalnu migracijsku politiku te je njihovo pravo da upravljaju migracijama u okviru svoje nadležnosti, u skladu s međunarodnim pravom. Osim toga, izbjeglice nisu obuhvaćene ovim sporazumom s obzirom na to da je o njima sastavljen poseban dokument koji će članice UN-a razmotriti 17. prosinca.

Kako smo već pisali, u sporazumu su nabrojana ukupno “23 cilja za sigurnu, urednu i reguliranu migraciju”, a to su redom:

#1. sakupljanje i korištenje točnih i neagregiranih podataka za politike utemeljene na dokazima

#2. smanjenje negativnih poticaja i strukturalnih faktora koji ljude potiču da napuste svoje zemlje podrijetla

#3. osiguravanje točnih i pravovremenih informacija u svim fazama migracije

#4. osigurati da svi migranti imaju dokaz zakonskog identiteta i odgovarajuću dokumentaciju

#5. povećati dostupnost i fleksibilnost puteva za legalnu migraciju

#6. osigurati fer i etično regrutiranje (za posao, op.a.) i čuvati uvjete koji omogućavaju pristojan rad

#7. adresirati i smanjiti ranjivost u migraciji

#8. spašavati živote i osigurati koordinirane međunarodne akcije u vezi s nestalim migrantima

#9. ojačati transnacionalni odgovor na krijumčarenje migranata

#10. spriječiti, boriti se i ukinuti trgovinu ljudima u kontekstu međunarodne migracije

#11. upravljati granicama na integriran, siguran i koordiniran nači

#12. ojačati sigurnost i predvidivost migracijskih procedura

#13. koristiti migrantski zatvor samo kao zadnju mjeru i raditi na alternativama

#14. povećati konzularnu zaštitu, pomoć i suradnju kroz migracijski ciklus

#15. osigurati migrantima pristup osnovnim uslugama

#16. ojačati migrante i društva u ostvarivanju pune inkluzije i društvene kohezije

#17. eliminirati sve oblike diskriminacije i promovirati na dokazima utemeljenu javnu raspravu u oblikovanju #percepcije migracije

#18. investirati u razvoj vještina i omogućiti međusobno prepoznavanje vještina, kvalifikacija i #kompetencija

#19. stvoriti uvjere za migrante i dijasporu da u punini pridonose održivom razvoju u svim #zemljama

#20. promovirati brži, sigurniji i jeftini transfer novca i poticati financijsku inkluziju migranata

#21. surađivati u omogućavanju sigurnog i dostojanstvenog povratka, kao i održive reintegracije

#22. ostvariti mehanizme za prenosivost socijalnih prava i zarađenih povlastica

#23. ojačati međunarodnu suradnju i globalno partnerstvo za sigurnu, urednu i reguliranu migraciju.

Nasuprot Trumpovoj administraciji i drugim konzervativnim vladama, posebna UN-ova predstavnica za međunarodnu migraciju Louise Arbour tvrdi da kompakt ne zadire u nacionalni suverenitet na bilo koji način. Podržavanje ili protivljenje imigraciji nije razlog za prihvaćanje ili odbijanje kompakta, kazala je ističući da dokument ne potiče migraciju. “Vodeće načelo” kompakta je da države imaju dužnost kontrolirati svoje granice i određivati tko može ući i pod kojim uvjetima, kazala je.

“Globalni kompakt nije međunarodni sporazum i nije pravno obvezujući dokument te se sukladno tome ne potpisuje. To je katalog mjera koji potiče suradnju država po pitanjima regularnih migracija”, naglasila je potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sredinom studenoga predstavljajući na vladi Izvješće o pregovorima o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama. Pojasnila je da države suvereno odlučuju koje će mjere primijeniti, i to sukladno nacionalnom zakonodavstvu i postojećim međunarodno-pravnim obvezama.

Božinović: Da se UN bavio migracijama, možda ne bismo imali krizu iz 2015.

Lažnih vijesti i govora mržnje koje je estonska predsjednica spominjala, naravno, ne nedostaje ni u Hrvatskoj kad je riječ o složenoj i politički iznimno osjetljivoj problematici vala migranata i tražitelja azila koji ulaze u našu zemlju. Oko samog Marakeškog sporazuma vlada poprilična konfuzija, uzrokovana nemalom količinom neprovjerenih informacija i suprotnih, često potpuno proizvoljnih tumačenja.

Na to je upozorio i naš ministar unutarnjih poslova Davor Božinović iz Marakeša, gdje predstavlja Hrvatsku umjesto predsjednice koja je naprasno povukla svoju potporu uvjeravajući neonacista i voditelja Velimira Bujanca da je “apsolutno razumljiva vaša zabrinutost vezana uz ilegalne migracije i Marakeški sporazum”.

S druge strane, evo što kaže Božinović: “Činjenica je da mnogi akteri ovo pitanje koriste za unutarnje političke probitke time što se šalju i vijesti koje su nerealne i ne odgovaraju istini. Ima i pokušaja da se ljude preplaši s pitanjem migranata, ali svi koji žive u Hrvatskoj znaju da smo mi tu vrlo čvrsti, da ćemo ostati čvrsti i da nema nikakve potrebe za vjerovanjem onima koji šire lažne vijesti. Migracije su tu, one neće nestati, ali kompletna organizacija i hrvatske policije i hrvatske države jamči svim našim građanima i svim gostima Hrvatske da će biti na sigurnom”, naglasio je Božinović.

Božinović je dodao i da se UN kao svjetska organizacija do sada nikada nije sustavno bavio migracijama jer bi se u suprotnom možda izbjegla velika migracijska kriza koja je Europu potresala 2015.

“Ovo je globalni problem koji su Ujedinjeni narodi odlučili početi rješavati. Kako će ići ta dinamika, to je neizvjesno, neizvjesno je i koliko će trajati. Međutim, činjenica je da se na globalni izazov rješenje može tražiti samo globalno”, zaključio je Božinović i dodao da se u vezi sa sporazumom ne treba bojati “apsolutno ničega”. No Kolinda, kao i Bujanec, Bruna Esih, Hrvoje Zekanović i drugi predstavnici hrvatske ekstremne desnice, očito nisu uvjereni u to.

(index.hr)

A u Belgiji bi zbog Globalnog sporazuma o migraciji mogla čak i pasti vlada…

Bugarska neće pristupiti UN-ovu sporazumu o uređenju migracija diljem svijeta i neće sudjelovati na konferenciji u Maroku na kojoj idući tjedan dokument treba biti prihvaćen, a iz Belgije stiže vijest da bi upravo zbog tog pitanja mogla pasti vlada, prenose agencije

Bugarska vlada desnog centra najavila je da će se suzdržati od glasanja na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda kada na red dođe Sporazum o migracijama.

Ta članica EU-a leži na glavnoj migrantskoj ruti s Bliskog istoka prema zapadnoj Europi i već poduzima korake da spriječi ilegalnu migraciju i štiti vanjske granice Unije.

Proces izrade sporazuma zvanog još i Marakeški po gradu gdje treba biti prihvaćen 10. i 11. prosinca, počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle.

“Na ovom stupnju, bugarska vlada vjeruje da odluka o nepristupanju Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama u najvišoj mjeri štiti interese zemlje i njezinih građana”, objavila je vlada, prenosi agencija Reuters.

Među zemljama Europske unije Mađarska, Češka, Poljska i Slovačka već su objavile da neće pristupiti sporazumu, što je znak da europski blok sve više smanjuje otvorenost prema prihvaćanju izbjeglica i migranata nakon velikog vala 2015. godine.

Globalni kompakt napisan je zbog najvećeg priljeva migranata u Europi nakon Drugog svjetskog rata od kojih su mnogi u bijegu od ratova na Bliskom istoku.

Migrantsko pitanje izazvalo je krizu u Belgiji gdje se flamanska nacionalistička stranka N-VA, članica vladajuće koalicije, protivi Marakeškom sporazumu, a premijer Charles Michel obvezao se potpisati ga.

Nakon neuspjeha da razriješe razmiricu u utorak Michel je najavio da će zatražiti mišljenje parlamenta, piše agencija dpa, ali je čelnik stranke N-Va Peter De Roover najavio: “Ova vlada neće u Marakeš potpisati sporazum” i on nije obvezujuć.

Austrija je najavila da ga neće potpisati, a upitno je i pristupanje Italije jer se Kompaktu protivi potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini iz vlade desnog centra.

U Nizozemskoj je nedavna anketa pokazala da je 41 posto ispitanika protiv potpisivanja Globalnog kompakta, a 34 posto je ‘za’.

I Švicarska, koja nije članica EU-a, najavila je da neće pristupiti Marakeškom sporazumu, a izvan Europe povukla se i Australija.

(hrt.hr)

UN-ov Globalni sporazum o migracijama će uzrokovati da Europa bude preplavljena sa dodatnih 59 milijuna novih imigranata u roku od 6 godina, navodi britanska parlamentarna zastupnica Janice Atkinson

Dokument stavlja zemlje koje ga odluče potpisati pod ogroman pritisak da dopuste migranata ulazak u njihovu zemlju.

“Ako mislite da kontrolirate svoje granice, ponovno razmislite” – upozorila je Atkinson, dodajući: “Ovaj sporazum daje potporu i cilju UN-a da poplave naše nacije sa 59 milijuna imigranata do 2025. godine …. to je samo 6 godina.”

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

***
Atkinson je objasnila izvor novog UN-ovog Globalnog sporazuma… to je Deklaracija iz 2000. godine koja je zaključila da je etnička populacija Europe u opadanju, “pa bi se stoga trebala zamijeniti”.

Ovaj sporazum ne odobravaju nezaposleni mladi ljudi europskih zemalja u kojima je nezaposlenost 50% ili veća, kao i mnogi novi migranti koji su “nezaposleni”, dok je prosječno zaposleno samo oko 13% novih imigranata prema Atkinsonovoj.

Zastupnica parlamenta je kritizirala britansku premijerku Theresu May zbog obećanja da će ponovno preuzeti kontrolu nad britanskim granicama nakon Brexita, koja svejedno planira potpisati migracijski pakt UN-a sljedećeg mjeseca.

“Sjetite se – UN i globalisti žele poplaviti naš kontinent sa 59 milijuna doseljenika do 2025. godine”, naglasila je Atkinson, dodajući kako dokument UN-a navodi da je masovna imigracija “neizbježna, poželjna i neophodna”.

Upozoravajući kako će plan dovesti do “kulturnog i moralnog sloma” europskih zemalja, Atkinson je također naglasila da bi pakt mogao dovesti do izglasavanja Zakona o govoru mržnje za upotrebu pojma “ilegalni migranti”.

“Bit će protuzakonito ako ne upotrebljavate propisani jezik”, upozorila je Atkinson, dodavši da bi se građani Europe mogli “oprostiti sa njihovom demokracijom i njihovim načinom života”, osim ako zatraže od svojih vođa da odbiju potpisivanje sporazuma u Marakešu.

Angažman zastupnice parlamenta o jezičnoj politici dijeli i nizozemski zastupnik Marcel de Graaff, koji je kazao kako će pakt podmazati zakone koji bi kriminalizirali kritike masovne imigracije kao govor mržnje.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Talijanski ministar unutarnjih poslova izjavio je u srijedu kako njegova zemlja neće sljedećeg mjeseca potpisati UN-ov Globalni sporazum za sigurne, regularne i redovne migracije u Maroku

“Kao i Švicarska, koja je sve do jučer podržavala Globalni sporazum, a onda je rekla “sve se obustavlja”, talijanska vlada neće potpisati ništa i neće otići u Marakeš” – rekao je Matteo Salvini u donjoj kući talijanskog parlamenta.

Premijer Giuseppe Conte izjavio je vladi kako “Dom parlamenta mora još raspravljati o tome. Talijanska vlada omogućit će parlamentu da se odluči”.

“UN-ov Globalni sporazum o migrantima je dokument koji postavlja pitanja i probleme o kojima mnogi građani imaju snažne osjećaje” – nastavio je Conte.

“Stoga smatramo da je ispravno postaviti raspravu u parlament i podvrgnuti svaku konačnu odluku raspravi u parlamentu, kako je Švicarska učinila.

“Dakle, vlada neće sudjelovati u Marakešu, i time će odbiti mogućnost da usvoji dokument, ili ne, no tek kada parlament izrazi svoje mišljenje”, dodao je.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Nakon Mađarske, Austrije, Češke i Bugarske, Estonija je također napustila UN-ov Globalni sporazum o migracijama, potvrdio je njezin premijer

“U formiranju vladajuće koalicije, dogovorili smo se da donosimo odluke samo konsenzusom. Vlada danas nije uspjela postići dogovor na sastanku Vlade o potpori UN-ovom paktu o migraciji. Stoga Vlada neće pristupiti sporazumu” – napisao je u četvrtak premijer Juri Ratas (Stranka Centra) na Facebooku.

Sveobuhvatno upravljanje imigracijom je važno za sve zemlje, naglasio je Ratas.

Međutim, zakoni Estonije već su u skladu s demokratskim i europskim načelima. To se također odnosi i na budućnost.

U protekle dvije godine, Estonijom je upravljala trodijelna koalicija socijaldemokrata i konzervativaca (Isamaa, Domovina) koju je vodila Stranka Centra.

Dok su socijaldemokrati podržali pridruživanje Estonije UN-ovom Globalnom sporazumu o migracijama, konzervativna stranka je odbacila potporu sporazumu.

Estonija je peta država EU koja izlazi iz UN-ovog migracijskog pakta.

Već je do sada Mađarska obila sporazum. Kasnije su joj se pridružile Austrija, Češka i Bugarska.

Novi-Svjetski-Poredak.com