Kina je 1955. lansirala tajni program da u jednom stoljeću okonča projekt američkog svjetskog poretka i zamijeni ga sa svojim vlastitim ekonomskim i političkim sustavom, navodi se u novoj knjizi eksperta Pentagona o pitanjima Kine

Kineski strateški program je pokrenut od strane Mao Ce Tunga 1955., kada je bilo rasprostranjenno mišljenje „o zaostaloj Kini, siromašnoj i bezperspektivnoj zemlji“.

Međutim, “to je potpuno pogrešno”, kaže Michael Pillsbury, analitičar koji je radio kao savjetnik za kinesku politiku i obavještajnu službu u američkim administracijama još od vremena Richarda Nixona.

Michael Pillsbury, direktor Centra za strategiju Kine na Institutu „Hudson“, objavio je u svoju novu knjigu “Maraton od sto godina“, koja pojašnjava tajnu strategiju koja se temelji na drevnom umijeću vladanja u Kini, a koje je „rezultiralo prijenosom velikih novčanih sredstava, tehnologije i iskustva, što je ojačalo predstavnike Kineske komunističke partije, koji sada poduzimaju sve korake da prevladaju SAD“.

Osim toga, Washington je i sam davao tajnu podršku Kini, te dozvolio kontinuirani protok tehnologije i obavještajnih podataka u proteklih 45 godina, što je donedavno bila jedna od najbolje čuvanih tajni američke vlade.

Za “The Washington Free Beacon“ Pillsbury piše da su kineski prebjezi koji su ispitivani u posljednjih nekoliko godina otkrili detalje kineskih planova za SAD, “što je dio onoga što oni nazivaju „Maraton od sto godina“. Između ostalog, kineska strategija ima za cilj postizanje globalne ekonomske dominacije.

Pillsbury kaže „kako američke tajne službe desetljećima podcijenjuju kineski utjecaj i nastavljaju ignorirati moć i utjecaj Kine i dan danas“.

Što se tiče plana Mao Ce Tunga iz 1955., jedan njegov dio se ostvario i prije isteka stogodišnjeg zadanog roka, budući da su svi makroekonomski pokazatelji govore da je Kina krajem 2014. Postala prvo svjetsko gospodarstvo i tako Ameriku potisnula na drugo mjesto.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:nsp)

Predsjednik Kine je u djetinjstvu preživo šikaniranje vlasti zbog njegovog oca koji je optužen da je podrivao vlast tada neprikosnovenog Mao Ce-tunga

Kineski predsednik Xi Jinping jedan je od najmoćnijih i najzagonetnijih ljudi na svetu. Xi, koji je došao na vlast 2013. godine, poznat je kao izuzetno zatvorena osoba, ali ono malo što se zna o njegovom životu i odrastanju zaista je zastrašujuće.

“New York Times” je nedavno objavio članak koji pruža uvid u teško tinejdžersko doba kineskog predsjednika.

Otac mu je bio ministar propagande u Komunističkoj partiji u doba Mao Ce-tunga, što mu je u prvim godinama života omogućilo da živi na visokoj nozi, između ostalog, i da pohađa jednu od boljih škola.

Sve se, međutim, preokrenulo u doba kineske Kulturne revolucije, kada se Mao odlučio obračunati s partijskom elitom. Xiev otac je 1962. optužen da je podržao knjigu koju je Mao mrzio i poslan je na prinudni rad u tvornicu.

Pet godina kasnije, Xiev otac je optužen da je prilikom posjete Istočnoj Njemačkoj kroz dalekozor promatrao Berlinski zid, što je dodatno pogoršalo situaciju.

Otprilike u to vrijeme i svijet njegovog sina se potpuno preokrenuo. Smatrali su ga djetetom “crne bande”, a dobra škola koju je pohađao našla se na meti pristalica Kulturne revolucije.

Xiev školski prijatelj tvrdi da su on i Xiev bili “najcrnji” u razredu i da su ih užasno maltretirali. Sijeva starija sestra, prema pisanju “New York Timesa”, koji se poziva na mišljenje stručnjaka, nije mogla izdržati taj pritisak, zbog čega je i počinila samoubojstvo.

Pripadnici Crvene garde progonili su Xija, prijetili su da će ga ubiti i javno ga osramotiti.

U jednom trenutku, militanti su izveli Xija i pet odraslih osoba na binu pred ljudima okupljenima na mitingu, navodi Young Ping, suradnik Xijevog oca, prisjećajući se razgovora s obitelji. Xi je paradirao pred masom i jedva držao težak metalni teret koji su ga natjerali da nosi iznad glave.

Majci nije preostalo ništa drugo nego da to izdrži, dok je sjedila ispred bine – napisao je Yang. “Kada su na pozornici uzviknuli: ‘Dolje Xi Jinping!’, majka je bila prisiljena da podigne ruku i viče zajedno s ostalima.”

Kada su se otac i sin ponovo sreli 1972. godine, otac, koji je preživio mučenja i saslušavanja, u prvi mah nije mogao prepoznati sina. Otkrili su, međutim, da imaju nešto zajedničko – obojica su pušili.

Otac, slomljen i dezorijentiran nakon višegodišnjeg života u izolaciji i saslušavanja, “pogledao je svoja dva odrasla sina i nije ih mogao prepoznati”, navodi se u knjizi o njegovom ocu, koja citira razgovor sa Xijem Jinping. Stariji muškarac je zaplakao, a Xi mu je ponudio cigaretu.

Upitao me je “Kako to da i ti pušiš?”, Rekao je Xi. Odgovorio sam: “U depresiji sam. I mi smo tijekom ovih godina imali težak život.”

Nakon kraće pauze, odgovorio je: “Možeš pušiti”, prenosi “New York Times”. Zbog svega ovoga Xi ima izrazito čvrsta shvaćanja o politici.

Ljudi koji imaju malo iskustva s moći, oni koji su bili daleko od nje, skloni su te stvari smatrati misterioznim i neobičnim.

Ali ja gledam stvari ispod površine: moći, cvijeća, slave i aplauza. Ja vidim zatvore i prevrtljivost međuljudskih odnosa. Razumijem politiku na dubljoj razini – objasnio je Xi u intervjuu “Chinese Timesu” 2000. godine.
 
(telegraf.rs/uredio:nsp)