Postoji prevelik teret koji tvrtke stavljaju na potrošače, a te iste tvrtke ne preuzimaju dovoljno odgovornosti kako bi informirale korisnike što rade i koja su njihova prava

Vaš sin dolazi kući i žali se da su njegove tenisice pretijesne, i da on treba nove. Vi tada pođete na internet, s njim razgledate različite opcije i odlučite koji ćete par kupiti.

Vas dvoje tada skočite u auto, i krenete prema trgovačkom centru, izaberete tenisice u odgovarajućoj trgovini, i vi ih platite kreditnom karticom. Sretno se vraćate kući, olakšani što će vam dijete prestati zanovijetati oko novih tenisica.

I to je kraj, zar ne? Pogrešno. Jer kada ste gledali te tenisice na mreži, to ste radili preko Google pretraživača, a kada ste ih plaćali, platili ste ih Mastercardom.

Ono što ne shvaćate – budući da 2 milijarde kupaca MasterCarda nije obaviješteno – jest da su Google i Mastercard prošle godine sklopili sporazum kako bi Google oglašivačima omogućio pristup alatu koji prati kako se online pretraživanje kupaca provodi u prodaju u američkim trgovinama.

Prodaja vaših podataka bez vašeg dopuštenja

Kao što je više puta ilustrirano u svezi nedavne afere oko privatnosti na Facebooku, većini građana izuzetno je bilo neugodno zbog toga što se privatne informacije dijele ili prodaju trećim stranama, pogotovo jer tehnološki divovi nikad ne žele tražiti dozvolu prije nego što to učine.

Što se tiče ove najnovije povrede povjerenja od strane Googlea i Mastercarda, Bloomberg Quint (BQ) je izvijestio da postoji stvarna briga o količini informacija kojima te korporacije imaju pristup i njihova razina odgovornosti za ono što oni odluče učiniti sa tim informacijama.

“Ljudi ne očekuju ono što kupuju fizički u trgovini bude povezano s onim što kupuju online” – izjavio je za BQ Christine Bannan, odvjetnik u organizaciji Electronic Information Privacy Center (EPIC).

“Postoji samo prevelik teret koji tvrtke stavljaju na potrošače, a tvrtke ne preuzimaju dovoljno odgovornosti kako bi informirale korisnike što rade i koja su njihova prava”.

Prema BQ-u, i Google i Mastercard su “odbili komentirati” njihov sporazum. Obje megakompanije tvrde na nema dijeljenja osobnih podataka i da je privatnost zaštićena.

Glasnogovornik Mastercarda Seth Eisen tvrdi da se informacije dijele samo uz dopuštenje trgovaca – što je sve dobro i prihvatljivo, ali što je sa dobivanjem dopuštenja od stvarne osobe koja je kupovala?

Naravno, tu su milijarde dolara u pitanju, tako da uključene korporacije vjerojatno neće previše pažnje posvetiti zabrinutosti oko privatnosti svojih potrošača.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

WalMart, zadnja crta obrane neoliberalnog kapitalizma, je napokon pala. Da li se događa novi neočekivani ciklus krize?

Najveći svjetski maloprodajni lanac, Walmart SAD je nedavno zatvorio 269 trgovina diljem svijeta, dok se bori s online konkurentima kao što su Amazon

Ova vijest je došao nakon podataka o slaboj prodai tijekom blagdana, a zatvaranje tih dućana znači da je bez posla ostalo 10.000 ljudi u Sjedinjenim Državama i 16.000 u svijetu.

“Zatvaranje trgovina nikada nije laka odluka, ali je potrebno za održavanje snage tvrtke i njezin položaj u budućnosti”, kazao je izvršni direktor Doug McMillion u listopadu prošle godine, što ukazuje da je Walmart ima drugačiju taktiku.

Ekonomski analitičar Neil Saunders je rekao da je to važan korak, ali i pokazatelj da je stanje u području trgovine prošlih godina jako promijenilo.

“Okrutna istina je da, iako trgovina ostaje vitalan dio trgovačkog lanca, ona više nije relevantna kao što je nekad bila.”

“Rast online prodaje, posebice Amazona, ugrožava prednost i gotovo sve kupce i omogućuje jednostavan pristup svim i relativno jeftinim low-cost proizvodima”, rekao je Saunders, dodajući da će putem kojim sada ide Walmart uskoro krenuti i drugi.

Anthony Gucciardi na portalu Infowars raščlanjuje kako je čak i Walmart bio prisiljen zatvoriti trgovine kako se sve više ljudi počinje buditi i postajati zgroženo njihovom eksploatacijom ljudi kao robova.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(klix.ba,infowars.com,youtube.com/uredio:NSP)