Spisateljica Rumana Bužarovska pojašnjava trenutačno stanje u Makedoniji, ali i zašto Hrvatska i Makedonija imaju dobre odnose

Iz svog druženja s Rumenom Bužarovskom na ovogodišnjem Bookstanu u Sarajevu Lana Bastašić je poslije skribomanski objavila anegdotu o nekakvom gostu Bookstana koji ih je presreo na ulici kako bi im objasnio da je majčinstvo najveličanstveniji identitet žene. Pa bi, rekao je i to, volio čuti da se i književnice zalažu za to.

Opisala ga je kao “cijelog u laktovima, zabrinutim obrvama i ‘dobrim namjerama’” te pomislila da naprosto nije mogao više pogriješiti nego tako uletjeti njima dvjema.

Očito joj je bilo urnebesno do koje mjere čovjek nije razumio da je uletio književnicama feministkinjama.

“Ona ga gleda kao da računa u koliko bi pokreta mogla da mu polomi kičmu, a on nastavlja: ‘Jer ove današnje moderne žene iz razvijenih društava koje samo žele karijeru i ne žele biti majke… Nije to dobro’. Opet laktovi, opet obrve, opet zabrinutost za naše uteruse. Rumena ga pogleda tim svojim očima smorene Valkire i kaže mu glasom koji je za oktavu dublji od njegova:…”

Zanima me, dakle, što ste mu rekli i kako je išla anegdota?

Taj dan je Lana nastupala na panelu i, kako to obično biva na festivalima ili konferencijama, bila je jedina žena, pa je, hvala Bogu, iskoristila priliku da malo progura i neke feminističke teme. Nakon tog panela Kristina Ljevak vodila je sa mnom diskusiju o mojoj novoj zbirci, nakon čega smo Lana i ja krenule na ručak. Dvadesetak metara nakon što smo izašle iz kina Meeting Point, stale smo dinamično razgovarati o menstrualnim čašicama.

No razgovor o menstruaciji i o koristi menstrualne čašice prekinuo je taj gospodin. Ispričao nam se što nas prekida, potom je pohvalio naše nastupe, naglašavajući da je uživao u razgovorima i da se slaže s onim što smo govorile, ali bi htio, ako smije, samo ako smije, dati nam savjet. Bila sam sigurna da smo i Lana i ja pomislile isto – još jedan muškarac koji nas, pod A, prekida i, pod B, govori nam kako bismo nešto trebale činiti.

Ne mogu vam opisati koliko mi se to često događa. Nije slučajno nastao izraz ‘mansplaining’, koji smo na makedonski preveli kao ‘mažjasnuva’. Pritom je bio vrlo fin, pa zapravo dandanas ne znam je li nas samo zajebavao ili je bio ozbiljan. Predstavio se, naime, sad se ne sjećam točno, kao ‘neuki’ ili tako nešto ‘bosančeros’, i to je non-stop ponavljao dok nam je gurao svoju poantu, a to je da bismo ja i Lana trebale naglasiti bitnost majčinstva u ulozi žene.

U današnjem svijetu se, tvrdio je, majčinstvo zapostavlja, žene ne žele rađati i radije imaju kućne ljubimce. Govorio je da zbog toga što se naše emancipirane žene tako ponašaju, sad, eto, rađaju migrantkinje i tako polako okupiraju svijet. Nekoliko puta sam mu rekla: ‘Mi smo te žene’, te o kojim on priča, ali njemu to ništa nije značilo i nije prestajao brbljati dok smo stajali na raskrižju. Brbljao je i ispričavao se. U jednom trenutku Lana ga je pitala je li očinstvo najvažnija uloga jednog muškarca.

Na to se malo zbunio jer se htio prikazati kao savršen otac, ali je nekako uspio zaključiti da muškarac mora raditi kako bi uzdržavao obitelj. Stajala sam tamo istodobno i nervozna i radoznala jer s Lanom mi je bilo zanimljivo, a nekako je bilo i baš dobro da nam je ovaj debil ilustrirao sve ono o čemu ja i ona često govorimo. Nije bitno je li mu bio cilj uvrijediti nas ili ne, činjenica je da se, da su ulicom prolazili Marko Tomaš i Faruk Šehić, sigurno ne bi usudio prići im i prekinuti ih kako bi im pričao da oni nešto trebaju raditi.

U svakom slučaju, kad smo drugima kasnije pričale što nam se dogodilo, govorili su nam: pa zašto niste ovo, zašto niste ono, klasika, jer netko uvijek zna bolje od nas, i uvijek smo nekako krive. Krive smo ako ga odjebemo, krive smo ako ga poslušamo. Žene smo, krive smo.

Na tom Bookstanu imali ste promociju zbirke priča ‘Nikuda ne idem’. U nekima od tih sedam priča brutalno ste se obračunali s junakinjama. S, primjerice, Svjetlanom u ‘Vazi’, koja od nekog trenutka odbija zatomiti ijednu od svojih frustracija, ili posebno u ‘Osmome martu’, gdje Vesnin alkoholizam eskalira u društvenu disfunkcionalnost, što usput raskrinkava i neke sfere aktivističkih masovki i blaziranost diplomatskog zbora sa Zapada. Odakle potreba da pišete o ženama koje je život pregazio na ovaj način?

O ženama imam potrebu pričati jer se o nama ne priča puno i zato što u književnosti dominiraju priče o muškarcima. To sam više puta rekla, pa se ne bih htjela ponavljati. Ali pišem i o pregaženim muškarcima. Naslovna priča iz zbirke ‘Tu sam. Nikuda ne idem’ točno je takva. Jednom prilikom mi je jedan dragi prijatelj rekao kako jedva čeka da napišem nešto o muškarcima, pa, evo, tu priču sam intimno posvetila toj poruci.

Kako god, da se vratimo na to što ste me pitali. Odgovorit ću vam jednom poznatom paralelom. Naime, u Hrvatskoj se Carver puno čitao i obožavao (kod nas nije nikada dobio takav status, pa ljudi ga čak i ne znaju), pa ću, evo, uzeti primjer iz njegovih priča. Carver piše o pregaženim muškarcima jer njih dobro poznaje. Kod njega su rijetko protagonisti žene i rijetko priča iz ženske perspektive, a kad to i čini, meni je neuvjerljiv. Ali ne mislim da je to neobično, da bi ljudi razmišljali zašto on piše o pregaženim muškarcima, kao i njegov prethodnik Hemingway.

On piše o onome što zna i što poznaje, o muškarcima, na koje se u društvu i u književnosti gleda kao na, naprosto, ‘ljude’, za razliku od žena. Evo, tako i ja pišem o ženama. To radim i svjesno jer nastojim promovirati ženske priče. A pregažene su zato što se književnost najčešće ne bavi srećom.

Zašto na toliko mjesta u ovoj knjizi, u većini priča, imate likove Makedonce, Makedonke koji su se odselili na Zapad, od SAD-a do Australije? Sukobljavate li njihov život sa životom onih koji su ostali ili…? O čemu je riječ?

Godinama promatram odnos onih koji su otišli prema onima koji su ostali, a i obrnuto. Ekonomska migracija kod nas, kao i kod vas, značajna je tema. Nismo imali popis više od 10 godina, ali se navodi zabrinutost da nam se stanovništvo jako smanjilo jer su mladi pobjegli iz Makedonije. Odlazak iz zemlje je prerastao u trend, u kliše: život je drugdje uvijek bolji nego život ovdje, čak i kad nije tako.

Promatrala sam kompleks inferiornosti ljudi koji su ostali, kompleks superiornosti onih koji su uspjeli, onda osjećaj neuspjeha kod onih koji su se vratili. Pisala sam o nostalgiji, koju sam više puta sama osjetila i koja stvarno boli. Zanimao me ponizan osjećaj Makedonaca pred strancima, njihovo ‘gostoprimljivo’ ponašanje koje je zapravo samo želja da se dopadnu nekome kojega oni smatraju boljim.

U ‘Napomenama’ u svojoj novoj knjizi popisali ste u kojim su sve mjestima/gradovima nastale ove priče. Čisto lokalpatriotski zanima me koja je od ovih priča nastala u Splitu i je li taj grad ikako utjecao na to?

Sjedeći ispred hotela Bellevue u Splitu, čula sam razgovor bake sa svojom unukom koja je došla u posjet iz inozemstva. Govorila je unuci na lošem njemačkom: ‘Dajne mama hat ajne mama. Di ist di Mira’. Unuka ništa nije razumjela. Onda je baka kupila njoj i drugoj, starijoj unuci koja se je došla poslije, nekoliko slatkih pića, kao što rade roditelji koji rijetko viđaju svoju djecu: obasipaju ih masnom hranom i umjetnim napicima.

Tako mi se u Splitu stvarala ta ideja da bih htjela pisati o odlascima, o praznoći. Bila sam u siječnju. Grad je bio prazan. Noću sam u Dioklecijanovoj palači snimala odjek svojih koraka. U dnevniku sam napisala da je to grad ljudi koji razgovaraju sami sa sobom.

Koliko primjećujete da se posljednjih godina mijenja taj grad, u smislu utjecaja turboturizma, nove konzervativnosti i nacionalizma? Koliko primjećujete da se u tom smislu promijenila Hrvatska?

Često dolazim u Hrvatsku, ali to ne znači da mogu objektivno procijeniti situaciju i promjenu koja se meni čini negativna u smislu regresije prema nazadnim vrijednostima poput nacionalizma i vjere. Imam dojam da Hrvatska, kao i BiH i Srbija, još živi u nekom ratnom stanju. A Split – to je neobičan grad.

Boravila sam tamo mjesec dana kao rezidentni pisac, odnosno spisateljica (Udruga Kurs), kao što sam rekla, u siječnju, kad je grad djelovao kao filmske kulise – grandioznost koja se nikako ne uklapa sa sadržajem. Na mojem čitanju pojavio se čovjek koji mi je pristupio nakon nastupa kako bi mi nešto objasnio, poput onog tipa u Sarajevu na Bookstanu. Htio mi je reći što ustvari znači moje ime, da to znači da mi netko sere na glavu, rekao je.

Pa je onda počeo mijenjati glagol ‘se rumeni’ – ja se rumenim, ti se rumeniš… ‘oni – one – ona se-ru-mene’, poentirao je. Jedan lokalac s kojim sam se malo družila pokušavao me uvrijediti time što je govorio kako mi je ime kao sa sela, a onda me pitao osjećam li se sad kad sam u Hrvatskoj kao da sam u naprednijoj civilizaciji.

Nemam riječi. Ali, istina, u Splitu je danas stvarno lako spotaknuti se na uvrnutog tipa. No idemo na trenutačnu politiku u Makedoniji. U svibnju se navršilo već dvije godine od pada s vlasti VMRO-DPMNE. Kako je tih 11 godina izgledalo, svima je više-manje jasno. No što mislite koliko će Makedoniji trebati da se kao društvo oporavi od toga?

Dugo, i ne znam hoće li se ikad oporaviti. Mi smo jako disfunkcionalni. Nemamo tradiciju funkcionalnosti, nikad nismo bili više od onoga što jesmo. Kod nas vladaju laž i krađa. Ljudi smatraju da su pametni ako te uspiju prevariti.

Takvoj logici odgaja se već u školama: nemoj učiti, samo prepiši i nađi vezu za radno mjesto na kojem ništa nećeš morati raditi. Ljudi idu na posao pijani. Mi smo baš slatka mala i gadna zemlja koju volim.

Posljednjih mjesec dana iz Skoplja su stizale vijesti prvo o ruskim pranksterima koji su Zorana Zaeva ‘digli na foru’, a potom i o videosnimci iz afere Reket, nakon koje su čak i pojedini izrazito nacionalistički mediji iz Srbije imputirali makedonskom premijeru umiješanost u skandal. Što se to trenutačno događa u Makedoniji?

Ne mogu vam objasniti što se točno događa jer će, dok se ovaj intervju objavi, stanje već biti drukčije. Ali objasnit ću vam što se događa u ovom trenutku. Prije pada VMRO-a, kad se otkrilo da su se prisluškivali telefonski razgovori, formirano je Specijalno tužiteljstvo, koje se trebalo obračunati s kriminalom povezanim s tim razgovorima. To Specijalno tužiteljstvo bilo je nada Šarene revolucije: u tužiteljstvu su bile tri žene koje je BBC nazvao ‘Charliejevi anđeli’.

Glavna tužiteljica bila je Katica Janeva, sredovječna blaga udovica iz Đevđelije, bez nekakvog posebnog ugleda. Obećali su nam da će kriminalci završiti u zatvoru i da će narod dobiti natrag ukradeni novac.

Pa ništa… Svi slučajevi stoje u mjestu i samo je nekoliko ljudi završilo u zatvoru. No eto, doznali smo prije tjedan dana da je naša specijalna tužiteljica ustvari ucjenjivala i reketarila kriminalce koje je optuživala, s jednim bizarnim likom, Bokijem 13, TV voditeljem s ogromnim silikonskim usnama, Luis Vuitton torbama, srpskim naglaskom i turbofolk imidžem, koji je sad u zatvoru.

Naša vlada je na odmoru i ignorira skandal, a Katica je na slobodi. Tko zna što će se još dogoditi. Svaki dan jedan talijanski desničarski portal servira nam prisluškivane razgovore na kojima se čuje kako Boki 13 s Katicom dogovara milijunske iznose kako optuženi kriminalac ne bi išao u zatvor.

U jednom od ranijih intervjua za Express zafrkavali ste se na račun toga da ‘hrvatska publika u vašoj prozi osjeća toplinu makedonskog sunca, miris zrelog patlidžana, gravče na tavče, ‘Jovano, Jovanke’’, što je u tom kontekstu bilo urnebesno cinično. Hrvatska, čak i ovako desna i pod plimom konzervativnosti, međutim, Makedoniju dobrim dijelom doista tako osjeća. Kako tumačite taj vječni status Makedonije kao ‘naše egzotike’ na prostoru bivše Jugoslavije?

Nismo susjedi, na jugu smo, imate dojam da je kod nas toplo, da dobro pjevamo i da su nam paprike i patlidžani ukusni. Nismo imali rat i ne znate puno o nama jer smo predaleko. Mi smo neka vaša slatka provincija s kojom se ne možete posvađati.

(express.hr)

Nacionalisti u Republici Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj pokušavaju srušiti sporazum Zaev – Tsipras

makedonski, službeni jezik u Sjevernoj Republici Makedoniji postao je i albanski, i to bez potpisa predsjednika države Đorgea Ivanova.

Nakon što je predsjednik Sobranja Talat Xhaferi potpisao odluku o promjeni Ustava, riječi “Republika Makedonija” zamijenjene su riječima “Republika Sjeverna Makedonija”, dok se riječ “Makedonija” mijenja riječima “Sjeverna Makedonija”. U skladu s ustavnim promjenama, državljanstvo je makedonsko – građanin Republike Sjeverne Makedonije, ali to nije sve.

“To je kazneno djelo”

U osobnim dokumentima i putnim ispravama državljanstvo se piše na makedonskom jeziku, dok za građane čiji je službeni jezik neki drugi, pisat će se na makedonskom jeziku i na jeziku te manjinske skupine.

Dokumenti koji su u međunarodnoj upotrebi trebat će se usuglasiti u roku od pet godina, dok će se dokumenti koji se koriste isključivo za unutarnje potrebe prilagođavati postupno i taj će proces biti usklađen s procesom otvaranja pregovora države s Europskom unijom.

Do promjene Ustava, koja je došla nakon što je Makedonija prošlog petka dvotrećinskom većinom u Sobranju usvojila odluku o promjeni imena, što je proizašlo kao obaveza iz Prespanskog sporazuma s Grčkom, došlo je unatoč tome što ga je predsjednik Đorge Ivanov, koji se, inače, protivio ustavnim promjenama, odbio potpisati, na što je premijer Zoran Zaev rekao da za tu odluku nije niti potreban potpis predsjednika države.

Predsjednik Ivanov i opozicija VMRO-DPMNE smatraju da je promjenom Ustava i imena Makedonija izgubila integritet i suverenitet te da je mijenjanje Ustava korak prema raspadu države. Osobito ih ljuti i novi Zakon o jezicima, kojim albanski postaje službeni jezik, pored makedonskog.

Zakon o jezicima, koji je usvojen prije godinu dana, poslan je u Službeni glasnik bez potpisa predsjednika Makedonije Đorgea Ivanova, koji ga je odbio potpisati jer smatra da nije u skladu s Ustavom.

VMRO-DPMNE smatra da je objavljivanje Zakona o jezicima u Službenom glasniku bez potpisa predsjednika države “kazneno djelo, koje ne zastarijeva i za koje slijedi kazna zatvora svima koji su sudjelovali u tome”. Novi Zakon o jezicima omogućuje Talatu Xhaferiju da od sada sjednice makedonskog parlamenta može voditi na albanskom jeziku.

Navodno ima većinu

Vrije i u Grčkoj. Jučer je počela rasprava u parlamentu u Ateni o povjerenju premijeru Alexisu Tsiprasu, nakon što je grčki ministar obrane Panos Kammenos, koji dolazi s desnice, podnio ostavku u znak prosvjeda protiv dogovora o novom imenu Makedonije.

Neki grčki mediji objavili su da će, po svemu sudeći, premijer Tsipras ipak danas dobiti povjerenje u parlamentu, nakon što mu je potporu dao još jedan zastupnik te Tsipras ima natpolovičnu većinu, odnosno potreban 151 glas (od ukupno 300).

Grčki premijer kazao je da će sazvati prijevremene izbore ako ne uspije dobiti 151 glas. Njegova stranka Syriza ima 145 mjesta u parlamentu i potporu jednog nezavisnog zastupnika. Još četiri zastupnika reklo je da će mu dati potporu. Peti zastupnik, Spyros Danellis, također je najavio da će glasati za Tsiprasa.

Preživi li glasanje o povjerenju, Tsipras najavljuje i glasanje u parlamentu oko prihvaćanja novoga imena Makedonije. Tsiprasu mandat istječe u listopadu, a prema anketama, većina Grka protivi se sporazumu Zaeva i Tsiprasa o promjeni imena Makedonija.

(vecernji.hr)

Okrivio je Georgea Sorosa za prognanstvo bivšeg premijera Makedonije

Pozivajući se na bankovne debitne kartice koje su imigranti dobili od Ujedinjenih naroda i vize za migranate, premijer Viktor Orban u javnom radijskom intervjuu u petak je rekao da pro-migracijske snage smatraju Europske institucije kao „transportne agencije” jer smatraju da je migracija u interesu Europe.

Orban je rekao da se to sve radi na štetu Mađarske i ostalih europskih naroda. Samo će europski parlamentarni izbori promijeniti tu situaciju, dodao je. On je rekao da, iako je Europska unija opravdavala represivne mjere protiv europskih građana navodeći borbu protiv pranja novca, Europska komisija “daje anonimne debitne bankovne kartice ljudima koje ne poznajemo … i mnogi od njih postaju teroristi i kriminalci. Pravo pitanje je, zašto se to događa i odakle dolazi novac” – rekao je Orban. Šef stranke Fidesz, rekao je da vlada istražuje taj problem.

Pozivajući se na izglasavanje “viza za migrante”, Orban je rekao: “To je vrsta klizavog terena koji bi opet mogao dovesti do sloma Europe”.

Rekao je da je Europski parlamet već glasovao za mjeru, i sada je na dnevnom redu i “oni nam žele to gurnuti u grlo.” Premijer je kazao kako europski političari koji gube mandate “su u panici” kada se radi o pitanjima koja su blisku njihovim srcima i oni žele žurno riješiti pitanje migracije.

Kazao je kako Bruxelles nije uspio zadržati ilegalne imigrante podalje od Europe i nije uspio zadržati Britaniju u sklopu EU. Bruxelles, dodao je, je napravio ozbiljne političke pogreške u postupanju sa Brexitom.

Istodobno, dokument koji je primljen uoči posebnog summita EU u nedjelju, “koji je zadovoljavajuć s mađarskog stajališta”, štiti interese Mađara koji žive i rade u Velikoj Britaniji, rekao je Orban, dodajući kako prava mađarskih radnika neće biti ugrožena.

Orban je istaknuo da su provedene ankete u Mađarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu u svezi problema u Europskoj Uniji. U Mađarskom referendumu, Mađari su rekli da žele “više nacionalnog suvereniteta i manje Bruxellesa”, dok su Britanci išli čak i dalje, kazao je. Također je istaknuo da je mađarska vlada objavila novinske reklame u kojima poziva Britance da ostanu u EU.

Orban je rekao da su ljudi koji su napadali Mađarsku zbog davanje azila bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom bili “identični” onim ljudima i organizacijama koje podržavaju migraciju.

Organizacije koje su bile najkritičnije prema mađarskoj vladi glede ovog slučaja su u “džepu” američkog milijardera i finaltropa Georgea Sorosa, rekao je on.

Budući da je Gruevski, kao premijer, u Makedoniji poduzimao teške akcije protiv Soroseve mreže, “oni su ga počeli pratiti čime je njegov žiivot bio ugrožen”, dodao je.

Gruevski je vodio zemlju koja je odigrala ključnu ulogu u borbi protiv migracija, a bez njega bi bilo daleko teže zaštititi mađarsku granicu, rekao je Orban. Tako su Mađari njega i njegovu zemlju oduvijek gledali kao mađarske saveznike, dodao je. Bio je prvi političar na Balkanu koji je izgradio ogradu i zaustavio imigrante, za koju je Mađarska također pružila pomoć, rekao je Orban.

“Saveznici bi trebali biti tretirani pristojno, a kada zatraže pomoć od vas, zaslužuju pristojan tretman” – kazao je, dodavši da je “zadovoljan” jer ovo nije bio prvi put da je bivši vođa neke zemlje mislio da će u Mađarskoj dobiti pošteniji tretman nego u svojoj zemlji.

Postupak azila ne provodi vlada, već vlast i “što je veća udaljenost te zemlje od Mađarskea, to je bolje za provođenje postupaka azila” – kazao je.

Vladina je zadaća osigurati okvir za pravi postupak, a zatim prihvatiti odluku koju je donijela vlast”, što je i ono što se dogodilo u ovom slučaju” – dodao je.

Komentirajući putne aranžmane Gruevskog u Mađarsku, premijer je rekao: “Cijela stvar je imala uzbudljivu priču … i svaka priča o kriminalu je uzbudljiva”.

“Mi nismo pod utjecajem zbivanja u Makedoniji” – kazao je. “Ono što nas zanima je da li je zahtjev koji nam je podnesen legalno utemeljen, jesu li vlasti provele pravi postupak i postupali zakonito. Kad se donese odluka, ona se mora poštovati” – rekao je Orban.

Komentirajući zahtjev za izručenjem bivšeg premijera Makedonije, kazao je kako Makedonija također mora slijediti pravni postupak. Mađarske vlasti će ga procijeniti i donijeti odluku, dodao je.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Eksperti navode da su neosnovane optužbe protiv Moskve sve češće motiv za dobijanje financija, a da je pravi cilj USAID stvaranje „sustava propagande“ na Balkanu

Američka vladina agencija za međunarodni razvoj (USAID) spremna je izdvojiti pet milijuna dolara za povećanje „medijske pismenosti“ makedonskog stanovništva i obučavanje lokalnih novinara

U dokumentu USAID navedeno je da će SAD pomoći Makedoncima da nauče „razlikovati vjerodostojne informacije od lažnih“

Razlog za pokretanje novog projekta je, kako je navedeno, „širenje dezinformacija“ u regiji, koje, prema mišljenju Washingtona, navodno potiče Rusija.

Eksperti navode da su neosnovane optužbe protiv Moskve sve češće motiv za dobijanje financija, a da je pravi cilj USAID stvaranje „sustava propagande“ na Balkanu.

„Posljednjih godina u Makedoniji je intenzivirana djelatnost širenja dezinformacija. Uzor za takvu kampanju, koju vjerojatno podržava Rusija, jesu napori nedemokratskih režima u drugim zemljama u regiji. Tijekom prethodne vlasti, dezinformacijske kampanje u Makedoniji postale su uobičajena pojava, rasplamsale su pogubnu podjeljenost u društvu i izazvale sveopću zbunjenost i razočaranje u demokratske procese i vrijednosti u cjelini“, navedeno je u američkom dokumentu.

Prema ocjeni USAID, dezinformacijske kampanje se nastavljaju na Balkanu i u 2018. godini, zbog čega je nužno da se realizira novi projekt za jačanje medijske pismenosti makedonskog stanovništva.

„Europski savjet za međunarodne odnose očekuje da će 2018. godine početi ’nova ruska kampanja‘ usmjerena na zemlje Balkanskog poluotoka“, navedeno je u dokumentu.

Stanovništvo tih zemalja, prema navodima USAID, nije osposobljeno da razlikuje istinite informacije od lažnih.

Neosnovane optužbe na račun Rusije sve češće se na Zapadu koriste za dobijanje novca u okviru raznih programa, navodi zamjenik direktora Instituta za strateška istraživanja i prognoze Nikita Danjuk.

„Ovakve optužbe su sada glavni misaoni obrazac na Zapadu. One su dJelotvorne u okviru informacijskog prostora postistine, lažnih vesti, u kojima nisu važne činjenice, argumenti i dokazi, nego novost zaodjenuta u određenu emocionalnu formu. Na primjer, tako je bilo prilikom rušenja malezijskog aviona, prilikom trovanja obitelji Skripal, isti mehanizam je korišten i prilikom izvještavanja o navodnom miješanju ruskih hakera u izborni proces u SAD. Uz pomoć ove postistine ne samo da se druga zemlja može optužiti za nešto što nije učinila, nego mogu i da se realiziraju programi i da se za njih dobije ozbiljno financiranje“ – naveo je Danjuk.

On je naglasio da SAD često koriste razne istraživačke organizacije za promoviranje tema koje su od interesa za Washington.

„Sjedinjene Američke Države su glavne u diktiranju mode korištenja raznih centara i nekomercijalnih organizacija. To je ona zemlja koja koristi institucije mekane moći. Uz pomoć financiranja oni mogu predlagati kakva istraživanja trebaju biti, kakve trebaju biti ključne ideje tih istraživanja“ – naglasio je Danjuk.

Važno je navesti da, na osnovu materijala, realizacija projekta odgovara vanjskopolitičkim ciljevima SAD za ubrzanje napretka, kada je riječ o stupanju Makedonije u Europsku uniju i NATO.

Projekt USAID obuhvata četiri pravca, čiji je cilj, službeno, „smanjenje podložnosti političkoj manipulaciji“.

„To se može postići povećanjem kvalitete javnih informacija i nivoa medijske pismenosti stanovništva, jačanjem privatne inicijative u medijskoj sferi, kao i jačanjem slobode govora“, navedeno je u dokumentu.

Kvaliteta informacija dostupnih široj javnosti u Makedoniji ocjenjivat će organizacije koje se financiraju iz budžeta SAD.

Medijska pismenost stanovništva bivše jugoslovenske republike gradit će se uz pomoć formalnih i neformalnih edukativnih programa i treninga za otkrivanje dezinformacija u medijima.

SAD će se posvetiti i podršci „nezavisnim novinarima“ koji će stvarati nove, komercijalno isplative informacijske platforme u zemlji.

Prema mišljenju rukovoditelja Centra za europska istraživanja Oksane Petrovske, realizacijom novog medijskog projekta Washington pokušava stvoriti svoj sustav propagande u Makedoniji, radi ubrzavanja procesa ulaska bivše jugoslavenske republike u NATO.

„To je nastavak kampanje SAD i EU za demonizaciju Rusije. Sada su obratili pažnju na Makedoniju, jer je ona u ovom trenutku više od svih na Zapadnom Balkanu na putu ka Europskoj uniji i NATO-u. Za Washingotn i Bruxelles je najvažnije da nastave ove procese, pošto se nakon dolaska premijera Zaeva na vlast sve preokrenulo onako kako su željeli SAD i EU. Međutim, treba primjetiti da znatan dio stanovništva gleda na drugu stranu, društvo je podijeljeno“ – navela je Petrovska.

Petrovska također smatra da Sjedinjene Američke Države, uz pomoć USAID, pokušavaju „ukinuti drugo gledište“.

„Riječ je o tome da se izoliraju mediji koji predstavljaju drugo gledište, da se predstave vlastite činjenice, podaci, propaganda, a da se novinari obrade tako da pišu upravo ono što je potrebno. Prirodno, objektivnosti tu nema mjesta, zbog toga što je takav pristup sam po sebi subjektivan. Objektivnost postoji samo kada ima raznih gledišta i raznih pristupa. A u ovom slučaju, očigledno je glavna ideja da sve informacije koje stižu iz Rusije nisu istinite, sve se radi sa ciljem da se nanese šteta, zlo tim zemljama. Nema tu objektivnosti“ – naglasila je Petrovska.

Prije godinu dana Centar za istraživanje organiziranog kriminala i korupcije, koji novac dobija od State departmenta SAD-a i milijardera George Sorosa, optužio je Rusiju da se pokušava miješati u unutarnje poslove Makedonije širenjem „informacija i dezinformacija“.

Ranije u srpnju Velika Britanija je upozorila na rizik od miješanja Rusije u makedonski referendum o promeni naziva te zemlje. U izvještaju Vanjskopolitičkog komiteta Donjeg doma Parlamenta Velike Britanije navedeno je da bi Moskva „mogla pokušati spriječiti ratifikaciju sporazuma“ Grčke i Makedonije, koji će omogućiti bivšoj jugoslovenskoj republici da stupi u NATO“.

U lipnju ove godine ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da se Rusija zalaže za rješavanje pitanja o promjeni naziva Makedonije bez miješanja izvana.

„Uvijek smo naglašavali da se zalažemo za pronalaženje dogovora o ovom problemu bez miješanja iz vana, bez utvrđivanja nekakvih umjetno stvorenih uvjeta i rekli smo da ćemo podržati odluku koja će biti u skladu s interesima Grčke i Makedonije i koja će se zasnivati na širokoj javnoj podršci“ – rekao je šef ruske diplomacije.
 
(sputniknews.com)

Makedonija je pristala promijeniti svoje ime u Sjevernu Makedoniju kako bi okončala desetljećima dug spor s Grčkom, što između ostalog sprečava ulazak bivše jugoslavenske republike u EU i NATO

“Makedonija će se zvati Republika Sjeverna Makedonija ili Severna Makedonija” – priopćio je u utorak Zoran Zaev, premijer te zemlje.

Novi će naziv biti korišten na domaćem i međunarodnom planu, dok će Makedonija donijeti relevantnu izmjenu svog Ustava, dodao je Zaev.

Najava je došla nakon telefonskih razgovora s grčkim kolegom Alexisom Tsiprasom u utorak. Tsipras je kazao kako je Atena zaključila “dobar posao koji pokriva sve preduvjete koje je postavila grčka strana”, kako je rekao predsjednika Grčke, Prokopis Pavlopoulos, o rezultatima pregovora.

Razdoblje spora između Atene i Skoplja traje od 1991. godine, kada se Makedonija odvojila od Jugoslavije i proglasila neovisnost.

Grčka je tvrdila da je susjedna zemlja nazivom Republika Makedonija objavila teritorijalne pretenzije grčke sjeverne pokrajine, također nazvane Makedonija.

Zbog spora oko imena, Grčka je stavila veto na pokušaj Skoplja da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u. Zemlja je također prihvaćena u UN-u 1993. godine kao Bivša jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM).

Novi naziv Makedonije bit će stavljen na referendum, koji će se održati u jesen. Također ga moraju ratificirati i makedonski i grčki parlamenti.

Međutim, izglasavanje imena “Sjeverna Makedonija” u grčkom parlamentu moglo bi postati problem jer je većina stranaka prethodno odbacila bilo kakve kompromise na tu temu.

“Ne slažemo se i nećemo glasati za bilo kakav dogovor, uključujući ime “Makedonija”, rekao je Panos Kammenos, grčki ministar obrane i šef desnice Neovisne grčke stranke.

Zastupnici parlamenta su potpomognuli popularno mišljenje dok je u veljači stotine tisuća Grka marširalo u znak prosvjeda protiv upotrebe naziva “Makedonija” susjedne zemlje. U Makedoniji je u proljeće bilo skupova koji su tražili da se ime zemlje ostavi.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U bazi Krivolak u Makedoniji započela je zajednička vojna vježba makedonske i američke vojske. Još prošlog petka na jugoistok Makedonije stiglo je oko 300 vojnika koji će se tamo zadržati oko dva tjedna

Vojna vježba zove se ‘Dragoon Guardian 17′, a danas su Amerikanci svojim kolegama demonstrirali izgradnju piste za bespilotne letjelice, detekciju mina i razminiravanje.

Iz makedonskog ministarstva obrane kažu da je glavni cilj ove vježbe jačanje veza s američkom vojskom i dokazivanje da makedonska vojska zadovoljava NATO standarde.

Makedonija se već godinama pokušava ubaciti u NATO, ali još od 2008. njihovo pristupanje blokira Grčka zbog već poznatog spora oko imena držace.

Skoplje nikako nije željelo prihvatiti kompromis i pregovore oko ulaska u NATO i EU krenuti pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (engleska kratica FYROM), ali dolaskom Zorana Zaeva na premijerski položaj ta situacija se radikalno promijenila.

Pogotovo nakon dugog niza mjeseci političke nestabilnosti i uličnih nemira koji su kulminirali nasilnim upadom u zgradu Sobranja.

Poslije su otkriveni dokumenti makedonskih, ali i nekih drugih tajnih službi, koji su potvrdili da su iza cijelog nereda sudjelovali pripadnici srpske tajne službe te da je ruska tajna služba radila na destabilizaciji Makedonije.

Naravno, pojačani interes Rusije za Makedonijom preplašio je društvo iz NATO-a koje je odlučilo ubrzati proces ulaska Makedonije u alijansu, a saveznika u toj operaciji dobili su u premijeru Zaevu koji je navodno spreman prihvatiti ulazak u NATO pod imenom FYROM.

Vojna vježba s Amerikancima došla je Zaevu u idealno vrijeme kako bi dokazao Putinu da je nakon Crne Gore izgubio još jednu republiku bivše Jugoslavije, ali i kako bi pokazao svojim sugrađanima kako se bliži dan ulaska Makedonije u NATO. Živi bili pa vidjeli!
 
(jutarnji.hr)

Plan je skovan u Bruxellesu, a Makedonija će za NATO koristiti ime FYROM te do ulaska u EU pronaći konačno rješenje u razgovoru s Grčkom

Dolazak Zorana Zaeva na premijerski položaj u Makedoniji mogao bi potaknuti i rješavanje ključne prepreke za ulazak te zemlje u euroatlantske integracije. Riječ je, jasno, o sporu s Grčkom zbog imena.

Naime, Atena je odbijala ukinuti vize bivšoj Jugoslaviji upravo zbog postojanja Republike Makedonije. Grčka smatra da je riječ o njezinu povijesnom imenu te da se ovim nazivom sugeriraju teritorijalne pretenzije bivše Jugoslavije prema Grčkoj (iako nikad nisu pomislili da bi moglo biti suprotno).

Raspadom bivše Jugoslavije ime samostalne Makedonije postalo je “pitanje svih pitanja” za Grčku koja je čak jedno vrijeme uvela kopnenu blokadu.

Prva blokada

No, poslije je reterirala, ali ostala čvrsto pri stavu da Republika Makedonija ne može postati članica ni EU, ni NATO-a. Skoplje, pak, nije bilo spremno prihvatiti ulazak u te asocijacije pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (engleska kratica FYROM) koje koristi u UN-u.

I tako je došlo do blokade koja se izravno reflektirala na unutarnje odnose u Makedoniji jačajući nacionalističku struju u zemlji te je i ovaj spor djelomično odgovoran za nedavnu krizu koja je okončana tek formiranjem nove vlade krajem svibnja. Tada je premijer Zaev obećao da će pojačati gospodarske reforme – cilj je gospodarski rast od pet posto – i ubrzati put Makedonije prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

A da njegove najave nisu bile samo parole, potvrdila je prvo ruska novinska agencija Sputnik, poznata po svojim bliskim vezama s Kremljem koju u mnogim zemljama smatraju propagandnim alatom Moskve. Sputnik je tako najavio da Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, planira posjetiti Skoplje sredinom srpnja kako bi se ubrzao proces pa da Makedonija postane članica već u proljeće 2018. godine.

Tajne službe

Naime, nedavno su objavljeni dokumenti makedonske, ali i nekih drugih tajnih službi koji su potvrdili da su u prosvjedima koji su doveli do nasilnog upada u zgradu Sobranja sudjelovali pripadnici srpske tajne službe te da je ruska tajna služba radila na destabilizaciji Makedonije poticanjem sukoba između Makedonaca i Albanaca.

Rusija je izuzetno teško primila ovotjedni ulazak Crne Gore u NATO jer je tako izgubila jednu kockicu u svom puzzleu jačanja utjecaja na Zapadnom Balkanu, a Makedonija je trebala biti dio ruske interesne sfere.

Stoga je odluka NATO-a sasvim razumljiva. Zaev je, pak, pokazao potrebnu fleksibilnost te najavio da je spreman na ulazak u NATO pod imenom FYROM, a da se pregovori o imenu s Grčkom nastave u sklopu približavanja članstvu u EU. Osim toga, članstvo u EU je na dugom štapu i vjerojatno će mu prethoditi formiranje ekonomske zajednice na Zapadnom Balkanu koju potiču Berlin i Bruxelles.

Zaev je razgovarao i s grčkim premijerom Aléxisom Tsiprasom koji mu je čestitao na izboru i potvrdio da je za Atenu i dalje neprihvatljivo ime Makedonija. No, FYROM ili neko drugo kompozitno ime za Grčku bi bilo prihvatljivo.

Za stabilnost

U Tsiprasovoj vladi su očito shvatili da i njima šteti nestabilnost u Makedoniji pa je ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias izjavio da su “jedinstvo, integritet i stabilnost sjevernog susjeda izuzetno važni”. “To je naša glavna briga i smatramo da rješenje pitanja imena na kreativan i demokratski način može olakšati budući smjer zemlje”, rekao je Kotzias.
 
(jutarnji.hr)

TU SPREMNOST “AMERIČKE VLADE” U SKOPLJU IZNIJET ĆEMO STOLTENBERGU U BRUXELLESU 12. LIPNJA

Vlada “Amerikanca” Zorana Zaeva najavila je potez koji je Washington očekivao i tražio od zvaničnog Skoplja odavno.

Uoči polaska za Bruxelles, gdje će njega, ministra vanjskih poslova Nikolu Dimitrova i novu ministricu obrane Makedonije Radmilu Šećerinsku (provjereni NATO – profil) 12. lipnja primiti generalni sekretar zapadne vojne alijanse Jens Stoltenberg, Zaev je objavio da je spreman zatražiti prijem i pod sadašnjim prinudnim imenom svoje zemlje “Bivša jugoslavenska Republika Makedonija”.

Samim tim: i da se zadovolji tim imenom – ukoliko Grčka u međuvremenu ne popusti.

“Amerikanac” je već izvjesno priprema o makedonsku javnost za takav potez.

Naglašavao je da je Makedonija još 2008. ispunila sve uvjete za članstvo NATO.

Zaev ne krije da će i po ulasku u NATO nastaviti pregovore s Atenom o imenu države i da polaže određene nade u činjenicu da će ih u tom slučaju voditi kao premijer države članice saveza.

Ne krije također da narednih mjeseci očekuje Stoltenbergov dolazak u Skoplje i da tada budu “otvorena vrata punopravnog članstva Makedonije u NATO”.

Nezvanično, alijansa planira Makedoniju primiti do proljeća 2018. Dakle: po skraćenoj i ubrzanoj proceduri.

Na ovome aktivno rade Amerikanci.

Spremnost Zaeva na “Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju” (BJRM) potvrđuje da Grčka zasad ne odstupa od pozicija na kojima se “ukopala”.

Da podsjetimo: Grčka tvrdi da samo ona ima pravo na ime “Makedonija” i da je inzistiranje Skoplja na njemu plod skrivenog iredentizma, odnosno – prikrivenih teritorijalnih aspiracija “BJRM”.
 
(fakti.org)

Atentat u skoplju dosadašnji ministar zdravstva došao predati dužnost nasljedniku, a pred zgradom na njega zapucao naoružani muškarac

Naoružani napadač pokušao je uoči primopredaje dužnosti ubiti dosadašnjeg makedonskog ministra zdravstva i vicepremijera Nikolu Todorova. Krvavi incident dogodio se nekoliko minuta nakon 12 sati ispred zgrade ministarstva u Skoplju, pišu makedonski mediji.

Napadač, koji je kasnije identificiran kao Ljupčo Stojanovski (60) iz Velesa, iz neposredne blizine je ispalio dva metka u smjeru Todorova, no nije ga pogodio.

Makedonski mediji pišu kako se napad dogodio kada je Todorov izašao iz automobila ispred ministarstva. Napadač ga je čekao na ulazu u zgradu i izvukao pištolj dok se Todorov penjao stepenicama.

Ministrovo osiguranje je odmah interveniralo i oborilo napadača na zemlju, a ubrzo je stigla i policija koja ga je privela.

Todorov se još uvijek nalazi u zgradi ministarstva, gdje treba predati funkciju novoizabranom ministru Arbenu Taravariju.

Inače, Todorov je prije dva dana najavio potpuno povlačenje iz političkog života.

U tijeku je očevid ispred ministarstva, a tamošnji mediji pišu kako je Ljupčo Stojanovski djed Tamare Dimovske, djevojčice oboljele od skolioze koja je preminula čekajući dozvolu Fonda za zdravstveno osiguranje za operaciju kralježnice u inozemstvu.
 

 
(jutarnji.hr)

Na Balkanu će, prije ili kasnije, doći do mijenjanja granica, nove međe će se najvjerojatnije povući u Makedoniji, ali i na Kosovu, tvrdi bivši zamjenik šefa CIA za Balkan Steven Meyer

“Sve je moglo i moralo se dogoditi drugačije, ali velike su sile više gledale vlastiti interes nego interes regije”, kaže o ratu devedesetih godina na prostoru zemalja bivše Jugoslavije prof. dr. Steven Meyer, nekadašnji zamjenik šefa CIA-e za Balkan, u intervjuu za beogradske ‘Večernje novosti’.

On smatra da EU nema rješenje za Balkan, a da Sjedinjene Države Balkan tu regiju više ne interesira previše.

Govoreći o Srbiji, on je ocijenio da je izbor Aleksandra Vučića za predsjednika Srbije očekivan.

“On je pametan i učinkovit političar i napravit će kredibilan posao. Srpski narod danas je u potrazi za velikim postignućima, posebno za ekonomskim reformama”, rekao je Meyer u intervjuu.

Na pitanje da li je 5. listopad bio demokratska revolucija ili prevrat, Meyer, koji je na Balkanu radio prije tog datuma, odgovara:

“Petooktobarska revolucija u Srbiji bila je, u suštini, zbacivanje vlasti. To je učinjeno jer su mnogi političari u Srbiji bili uvjereni da zemlja neće moći krenuti naprijed i da neće biti prihvaćena od Zapada dok je Milošević na vlasti. Jasno je da su zapadne vlade željele vide promjenu i da su aplaudirale zbacivanju Miloševića. “

Govoreći o situaciju u regiji, on kaže:

“BiH je danas dalje od toga da bude jedinstvena država nego u bilo kojem trenutku u prošlosti. Pitanje Kosova postaje ozbiljnije, a Makedonija je u ozbiljnom propadanju već mjesecima. Istodobno, EU nema odgovore na pitanja koja muče Balkan”, ističe Meyer.

On smatra da eventualna promjena granica između Albanije i Makedonije može dovesti do stvaranja veće Albanije, ali da to ne bi imalo podršku SAD.

“Ipak, važno je imati na umu da Washington više nije previše zainteresiran za Balkan. Trumpova administracija neće posebno reagirati ako se te promjene dogode mirnim putem, slično načinu na koji je, recimo, Crna Gora došla do neovisnosti”, kaže ovaj analitičar.

Na pitanje kakva sudbina očekuje Makedoniju, Meyer odgovara:

“Ako Crna Gora i Kosovo mogu tvrde neovisnost, smanjena Makedonija bi mogla također biti opcija. Ali to možda nije najbolji pravac djelovanja za tu – manju Makedoniju. U tom slučaju bi za njih bilo mudro i razmotriti federalnu zajednicu sa Srbijom.”

Na pitanje kako bi američka administracija reagirala u slučaju formiranja tzv. vojske Kosova, on kaže da američke vlasti nisu naklonjene tome, ali da se to može lako promijeniti.

“Trumpova administracija ima malo stručnog pristupa u odnosima na Balkan. Srbija treba veoma pažljivo pratiti promjene u politici SAD”, ističe on.

Prema njegovim riječima, ta vojska, ako bi bila formirana, dodala bi još jedan zapaljivi element u situaciji koja je nestabilna. To se posebno odnosi na opasnost od mogućih sukoba na sjeveru Kosova, dodao je.

Govoreći o situaciji u BiH, Meyer kaže da bi ona, nakon odbacivanja tužbe protiv Srbije, mogla postati nestabilnija.

“Bošnjaci su sada razočarani i ljuti, a Srbi ushićeni. To posebno otežava odnose između Federacije i RS”, naglašava Meyer.

O mogućnosti eventualnih terorističkih napada na Balkanu, Meyer je rekao da se radi o problemu koji se povećava i postaje vrlo težak, posebice kada se radi o utjecaju vehabizma na Kosovu. “Posebna opasnost je i veza između organiziranog kriminala i terorizma, pa kada se tome doda i činjenica da je Balkan tranzitno područje, to nam onda prilično otežava posao”, istaknuo je.

Što se tiče interesa SAD-a i Rusije na području Balkana, Meyer smatra da će za obje države to biti sporedno mjesto djelovanja i interesa. Nakon 90-ih službeni interesi SAD-a su završeni i američki su interesi sada na Bliskom istoku, a isto vrijedi i za Rusiju, kazao je Meyer koji je sada šef Programa nacionalne sigurnosti na Akademiji Daniel Morgan u SAD-u.

Zanimljivo, Meyer ne vidi razlog zašto bi Srbija postala članica NATO-a. “Članstvo iziskuje novac, postoji pritisak da se kupuje oružje koje dolazi iz Amerike i EU koje Srbiji nije nužno”, kazao je Meyer, koji istodobno smatra kako će se Crna Gora sigurno pridružiti NATO-u, iako ne zna “što će im to donijeti”.

On, također, smatra će biti vrlo teško, možda i nemoguće, da se ostvare bolji odnosi između RS i Washingtona.

Prema Meyeru, odnosi između Rusije i SAD su veoma loši i to prije svega zbog neslaganja oko Sirije i Ukrajine, ali i zbog optužbi da je Moskva bila umiješana u predsjedničke izbore u SAD.

“Nije nužno da se SAD i Rusija vole, najvažnije je da mogu uspostaviti prihvatljiv radni odnos. Ali to će biti vrlo teško učiniti zbog agresivne vanjske politike Rusije i nesposobnosti Trumpove administracije”, zaključio je on.
 
(sputniknews.com,jutarnji.hr)