Plaćanje javnog prijevoza u vlakovima, tramvajima i autobusima ukida se u ljeto 2019., čime će Luksemburg postati prva država u svijetu s besplatnim javnim prijevozom, najavila je nova koalicijska vlada koju opet vodi premijer Xavier Bettel

Bettel, čelnik Demokratske stranke koja će sastaviti koalicijsku vladu sa Socijalističkom strankom (ljevica) i strankom Zelenih, obećao je u kampanji prioritet dati ekološkim pitanjima.

Osim besplatnog javnog prijevoza, vlada je u srijedu najavila i legalizaciju kanabisa te uvođenje dva nova državna praznika, piše The Guardian.

Grad Luxembourg, prijestolnica Velikog vojvodstva Luksemburg, među vodećim je državama u svijetu po prometnom zagušenju.

U gradu živi oko 110.000 ljudi, a još 400.000 stiže na posao javnim prijevozom. Studija je pokazala da su vozači u glavnom gradu u 2016., godini proveli 33 sata u prometnim čepovima.

Vojvodstvo Luksemburg ima ukupno 600.000 stanovnika, a gotovo 200.000 ljudi živi u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj i svakodnevno prelazi granicu dolazeći na posao u Luksemburg.

Luksemburška vlada već je uvela besplatni javni prijevoz za svako dijete i osobu do 20 godina, te dvosatni javni prijevoz za 2 eura, a kako je riječ o državi od samo 2590 četvornih kilometara to pokriva gotovo sve vožnje.

Učenici srednjih škola već uživaju u besplatnom javnom prijevozu od kuće do škole.

(jutarnji.hr)

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker rekao je da je u dobrim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimir Putinom, a u tome mu pomaže i njegov istančani smisao za humor

Prema pisanju dnevnika Frankfurter Allgemeine, Juncker je tijekom posjeta Akademiji za znanstvena istraživanja i politiku u Bonnu ispričao vic kojim smiruje ruskog predsjednika.

‘Zašto Luksemburg još nije napao Rusiju?’

Poznato je da je Putin u vrlo zategnutim odnosima sa zapadnim silama jer su mu uveli sankcije nakon što je anektirao Krim i napao Ukrajinu.

“Zašto Luksemburg još nije napao Rusiju? Nemamo mjesta za tako veliki broj ratnih zatvorenika” – kazao je Juncker Putinu kako bi ga udobrovoljio tijekom jednog od njihovih susreta.

Podsjetimo, ranije se Juncker pojavio na summitu Ujedinjenih naroda u Latviji u pijanom stanju, gdje je na zajedničkom fotografiranju počeo šamara sudionike sastanka.

Juncker je od 1995. do 2013. godine bio luksemburški premijer, dok je prije toga bio ministar financija.
 
(vecernji.hr)

Nedavno je u Grčkoj održan povijesni referendum na kojem je prema prebrojanim 95,63 posto glasova, 61,31 posto glasača je reklo “ne” novom prijedlogu međunarodnih kreditora, dok je 38,69 posto birača zaokružilo “da”

Problem grčke dužničke krize počeo se sve više pojavljivati u medijima i da bude interesantan ljudima kada je u siječnju na premijersko mjesto došao Alexis Tsipras. Čim je stupio na najbitniju političku funkciju u državi, počeo je s oštrom retorikom, govorio je da grčki narod ne smije biti ucjenjivane, a narod je u njemu vidio spas.

Međunarodni kreditori Grčke su vršili konstantan pritisak da se dugovi moraju vratiti, iako su i zemlje koje su to zahtijevale u još većem dužničkom “ropstvu”.

Predstavit vam “neslavnu” listu najzaduženijih zemalja na svijetu, a pretpostavljamo da nikada ne biste pogodili koja država se nalazi na prvom mjestu.

Da krenemo redom, na uvjerljivom prvom mjestu nalaze se Sjedinjene Države čiji dug, prema najnovijim podacima, iznosi 18,5 bilijuna dolara. Što znači da po stanovniku SAD duguje 58.437 dolara.

Na drugom mjestu je Velika Britanija, s dugom od 9,5 bilijuna dolara. Na trećem Francuska koja duguje 5,7 bilijuna dolara, a malo manje od nje ima Njemačka, 5,5 bilijuna.

Dugovi ostalih zemalja:
5. Luksemburg – 3,4 bilijuna dolara.
6. Kina – 3 bilijuna dolara.
7. Japan – 2,8 bilijuna dolara.
8. Italija – 2,6 bilijuna dolara.
9. Irska – 2,6 bilijuna dolara.
10. Nizozemska – 2,5 bilijuna dolara.

Mnogi bi pomislili da se Grčka nalazi na ovih prvih 10 mjesta, ali ona se nalazi tek na 27. sa ukupnim dugom od 360 milijardi dolara.

Na 52. mjestu se nalazi Hrvatska, koja ima dug od 67 milijardi dolara, dok je Slovenija odmah iza nje.

Srbija se nalazi na 65. mjestu i naša zemlja ima ukupan dug 32 milijarde dolara i duguje 4.178 dolara po stanovniku, prema podacima iz 2012. godine.

Bosna i Hercegovina se prema istim podacima nalazi na 94. mjestu i dugom od 9 milijardi dolara.
 
(kurir/uredio:nsp)

Tvrtka Kaspersky Lab “otkrila” je operaciju Crveni Oktobar, kampanju napredne cyber špijunaže koja je za cilj imala diplomatske i vladine institucije diljem svijeta. Napadači su razvili jedinstven, veoma prilagodljiv štetni software za krađu podataka i geopolitičkih informacija iz računalnih sustava, mobilnih telefona i mrežne opreme poduzeća.

Ova kampanja je prije svega bila usmjerena ka zemljama u istočnoj Europi, bivšim SSSR republikama i zemljama u središnjoj Aziji, iako je žrtve moguće pronaći svuda, obuhvaćajući zapadnu Europu i Sjevernu Ameriku.

Glavni cilj napadača bio je prikupljanje osjetljivih dokumenata iz ugroženih organizacija, među kojima i geopolitičkih informacija, povjerljivih podataka za pristup tajnim računalnim sustavima, kao i podatke iz osobnih mobilnih uređaja i mrežne opreme.

U listopadu 2012. tim stručnjaka tvrtke Kaspersky Lab pokrenuo je istragu nakon niza napada na računalne mreže koji su za cilj imali međunarodne diplomatske agencije. Mreža velike cyber špijunaže otkrivena je i analizirana tijekom istrage. Prema analitičkom izvješću tvrtke Kaspersky Lab, operacija “Crveni listopad” (Red October), skraćeno “Rocra”, još uvijek je aktivna od siječnja 2013, i traje čak od 2007. godine.

Napredna mreža kampanje “Crveni listopad”: Napadači su bili aktivni još od 2007. godine i pored istraživačkih institucija, energetskih i nuklearnih kompanija, i ciljeva u trgovini i avio-industriji, bili su usmjereni ka diplomatskim i vladinim agencijama iz različitih zemalja diljem svijeta.

Napadači operacije “Crveni listopad” osmislili su vlastiti štetni softver, poznat kao “Rocra”, koji ima svoju jedinstvenu modularnu arhitekturu sastavljenu od štetnih ekstenzija, modula za krađu informacija i špijunskih Trojanaca.

Napadači su često koristili informacije ukradene iz zaraženih mreža kako bi ušli u nove sustave. Primjerice, ukradeni povjerljivi podaci skupljeni su u listu i korišteni kada su napadači morali pogoditi lozinke ili fraze za pristup drugim sustavima.

Da bi kontrolirali mrežu zaraženih računala, napadači su stvorili više od 60 domenskih imena i nekoliko lokacija za hosting servere u različitim zemljama, većinom u Njemačkoj i Rusiji. Analiza zapovjedne i kontrolne (C2) infrastrukture operacije Rocra, koju je obavila tvrtka Kaspersky Lab, pokazuje da je lanac poslužitelja zapravo radio kao posrednik u cilju skrivanja lokacije glavnog kontrolnog poslužitelja.

Podaci ukradene iz zaraženih sustava obuhvaćaju dokumente sa ekstenzijama: txt, csv, eml, doc, VSD, sxw, odt, docx, rtf, pdf, mdb, xls, wab, rst, xps, iau, cif, key, crt, cer, hse, pgp, gpg, xia, xiu, xis, Xio, xig, acidcsa, acidsca, aciddsk, acidpvr, acidppr, acidssa. Konkretno, ekstenzija “acid *” izgleda da se odnosi na tajni softver “Acid Cryptofiler”, korišten od strane više subjekata, od Europske unije do NATO-a.

Širenje virusa

Kako bi zarazili sustave, napadači su slali ciljanim žrtvama fishing email koji je sadržao prilagođeni program s virusom Trojan. Da bi instalirao štetni softver i zarazio sustav, štetni email je sadržao izvršne kodove namještene zbog sigurnosnih propusta unutar paketa Microsoft Office i Microsoft Excel.

Izvršni kodovi iz dokumenata korištenih u imejlovima za fišing stvorili su drugi napadači i bili su upotrebljavani tijekom drugih cyber napada, obuhvaćajući tibetanske aktiviste, kao i vojne i energetske sektore u Aziji. Jedino što su napadači promijenili u dokumentu koji je koristio štetni softver Rocra bila je ugrađena izvršna datoteka, koju su napadači zamijenili vlastitim kodom.

Naime, jedna od naredbi u programu s virusom Trojan mijenjala je zadanu sistemsku kodnu stranu zapovjedne sesije u 1251, što je potrebno prilikom korištenja latiničnih fontova.

Ciljane žrtve i organizacije

Stručnjaci tvrtke Kaspersky Lab koriste dve metode analize meta. Prije svega, koristili su statistiku za otkrivanje iz paketa Kaspersky Security Network (KSN), sigurnosnog servisa zasnovanog na cloudu, koji koriste proizvodi tvrtke Kaspersky Lab za prijavu telemetrije i pruže naprednu zaštitu od prijetnji u obliku crne liste i heurističkih pravila.

KSN je još u 2011. otkrivao izvršni kod korišten u štetnom softveru, što je omogućilo stručnjacima tvrtke Kaspersky Lab potražiti slična otkrića u vezi s operacijom Rocra. Druga metoda koji koristi istraživački tim tvrtke Kaspersky Lab jeste stvaranje “sinkhole” servera kako bi mogli pratiti povezivanje zaraženih strojeva sa C2 poslužiteljima štetnog softvera Rocra.

Podaci dobiveni tijekom analize uz pomoć obje metode osigurali su dva neovisna načina povezivanja i potvrđivanja njihovih saznanja.

KSN statistika: Prema podacima dobivenim iz KSN statistike, otkriveno je nekoliko stotina jedinstvenih inficiranih sustava, s naglaskom na više veleposlanstava, vladinih mreža i organizacija, znanstvenih instituta i konzulata. Prema podacima KSN, većina otkrivenih infekcija se nalazila prije svega u istočnoj Europi, ali su druge infekcije oktrivene u Sjevernoj Americi i zemljama zapadne Europe, kao što su Švicarska i Luksemburg.

Sinkhole statistika: Sinkhole analiza tvrtke Kaspersky Lab provođena je od 2. studenog 2012. do 10. siječnja 2013. Tijekom ovog razdoblja više od 55.000 konekcija sa 250 zaraženih IP adresa registrirano je u 39 zemalja. Većina zaraženih IP konekcija bila je iz Švicarske, slijede Kazahstan i Grčka.

Štetni softver Rocra: jedinstvena arhitektura i funkcionalnost

Napadači su stvorili multifunkcionalnu platformu za napad koja obuhvaća nekoliko ekstenzija i štetnih datoteka namijenjenih brzom prilagođavanju konfiguracijama različitih sustava i skupljanju informacija iz zaraženih strojeva. Ovu platformu posjeduje samo softver Rocra i nije je identificirala kompanija Kaspersky Lab u prethodnim kampanjama cyber špijunaže. Njene značajne karakteristike obuhvaćaju:

Modul “oživljavanja”: Jedinstveni modul koji omogućava napadačima na “ožive” zaražene mašine. Modul je ugrađen kao priključak unutar instalacije paketa Adobe Reader i Microsoft Office i osigurava napadačima siguran način da povrate pristup ciljnom sustavu, ako je glavno tijelo štetnog softvera otkriveno i uklonjeno, ili ako je sustav zakrpan. Kada su C2 serveri ponovno uspostavljeni, napadači šalju specijalizirani dokument (PDF ili Office dokument) na uređaje žrtava putem email-a koji ce ponovo aktivirati štetni softver.

Napredni kriptografski moduli za špijuniranje: Glavni cilj modula za špijuniranje jest krađa informacija. Ovo obuhvaća fajlove iz različitih kriptografskih sustava, poput Acid Cryptofiler, za koji je poznato da ga koriste organizacije NATO, Europska unija, Europski parlament i Europska komisija od ljeta 2011. kako bi osjetljive informacije bile zaštićene.

Mobilni uređaji: Pored ciljanja tradicionalnih radnih stanica, štetni softver je sposoban za krađu podataka iz mobilnih uređaja poput smart telefona (iPhone, Nokia i Windows Mobile). Štetni softver može ukrasti podatke o konfiguraciji iz mrežne opreme poduzeća poput routera i switch-eva, kao i izbrisanih datoteka s prijenosnih diskova.

Identifikacija napadača: Na temelju registracijskih podataka s C2 poslužitelja i brojnih artefakata ostavljenih u izvršnim datotekama štetnog softvera, postoje jaki tehnički dokazi koji pokazuju da napadači dolaze s ruskog govornog područja. Pored toga, izvršni programi koje koriste napadači bili su nepoznati sve do nedavno, i nisu ih identificirali stručnjaci tvrtke Kaspersky Lab analizirajuci dosadašnje cyber špijunske napade.

Za čitanje Rocra izvješća u cijelosti, posjetite Securelist .
 
 
izvor: vestinet.rs/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=12401"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Koliko hrane jedete u danu? U tjedan dana? Ako biste morali staviti svu svoju hranu za tjedan dana zajedno na stol , koliko bi vam prostora trebalo?

Gladni Planet: Što Svijet Jede dokumentira tjednu prehranu i prehrambena okruženja “tipičnih” obitelji iz raznih naroda diljem svijeta. Ona se temelji na izvornim izložbenim fotografijama
autora Peter Menzel-a i Vjera D’Aluisio-a koji je predstavio COPIA-američki Centar za vino, hranu i umjetnost u 2002.

Njemačka

Tjedna potrošnja za hranu: $ 500,07

Luksemburg

Tjedna potrošnja za hranu: $ 465,84

Kanada

Tjedna potrošna za hranu: $ 345 dolara

Severna Karolina, SAD

Tjedna potrošnja za hranu: $ 341,98

Japan

Tjedna potrošnja za hranu: $ 317,25

Italija

Tjedna potrošnja za hranu: $ 260,11

Velika Britanija

Tjedna potrošnja za hranu: $ 253,15

Kuvajt

Tjedna potrošnja za hranu: $ 221,45

Meksiko

Tjedna potrošnja za hranu: $ 189,09

Kina

Tjedna potrošnja za hranu: $ 155,06

Poljska

Tjedna potrošnja za hranu: $ 151,27

Gvatemala

Tjedna potrošnja za hranu: $ 75,70

Egipat

Tjedna potrošnja za hranu: $ 68,53

Mongolija

Tjedna potrošnja za hranu: $ 40,02

Indija

Tjedna potrošnja za hranu: $ 39,27

Ekvador

Tjedna potrošnja za hranu: $ 31,55

Mali

Tjedna potrošnja za hranu: $ 26,39

Butan

Tjedna potrošnja za hranu:  $ 5,03 

Čad

Tjedna potrošnja za hranu: $ 1,23

 
 
izvor: time.com,  dodatnu literaturu možete skinuti OVDJE
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10373"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]