Istraživanja renomiranog španjolskog arhitekta Miguel Perez-Sancheza koja su trajala preko 10 godina, omogućila su mu pomoću računalnih modela s velikom točnošću rekonstruirati Keopsovu piramidu, nakon čega je zaključio da se na njenom vrhu nalazila lopta promjera dva metra

Perez-Sanchez je objavio svoje otkriće u okviru svoje doktorske teze, objašnjavajući da su analize pokazale da je Keopsova piramida bila enciklopedija znanja.

Velika piramida je jedna od najvažnijih građevina drevnog Egipta i jedino od 7 svjetskih čuda drevnog svijeta koje još uvijek postoji. Pored toga što više ne sadrži svoju prvobitnu oblogu od bijelog vapnenca, ovoj piramidi također nedostaje vrh s kojim je ona bila viša za 9 metara. Danas ljudi znaju točno kojeg je oblika bio objekt koji se nalazio na vrhu piramide.

Perez-Sanchez smatra da su drevni Egipćani postavili sferu na vrh piramide kao simbol Horusovog oka i da je ona bila promjera 2,71 metar što je točna vrijednost broja e. Sfera je vjerojatno postavljena u znak obožavanja Sunca i Sirijusa, najsjajnije zvijezde na nebu koja se povezuje s boginjom Izida.

Perez-Sanchez je imao podršku multidisciplinarnog tima u svom istraživanju, što mu je omogućilo da napravi kompjutersku repliku Velike piramide.

Trodimenzionalni prikaz Velike piramide je omogućio da se točno izmjere sve njene dimenzije, ali i da se bolje shvati povijesni značaj ovog spomenika.

Pored toga što su istraživači otkrili da se na vrhu piramide nalazila sfera, koje danas više nema, analize su pokazale da nagib iznosi 51,84 °, zatim da opseg platforme na kojoj se nalazila sfera ima vrijednost broja π metara, kao i da najviša točka piramide iznosi 277,778 lakata.

Perez-Sanchez navodi da su ove brojke pokazale da se iza izgradnje Velike piramide krije čista matematika, geometrija, geodezija i astronomija.

Prvobitna površina piramide, koja je sada ruinirana, iznosila je 100.000 umnožaka broja π i to 3.000 godina prije nego što su je postao poznat kao Ludolfov broj.

Drevni Egipćani koji su planirali piramidu su posjedovali ogromno znanstveno znanje i razumjeli su Pitagorin poučak, poznavali vrijednost broja π do šeste decimale, ali i vrijednost broja e.

Uporaba geodezije pri izgradnji Velike piramide je potvrđena na temelju seksagesimalnog sustava (osnova sistema je 60, a ne 10 kao u decimalnom). Masa piramide se procjenjuje na 5.955.000 tona. Taj broj pomnožen sa 10⁸ predstavlja procjenu mase Zemlje.

Zahvaljujući astronomskim podacima, istraživači su uspjeli doći do racionalnog objašnjenja zašto je faraon Keops započeo ove nevjerojatne projekte.

Vjeruje se da je Keopsov otac Snofru sagradio tri piramide za vrijeme svoje vladavine, pokušavajući sagraditi “savršenu piramidu”.

Također, Perez-Sanchez navodi da Sfinga nije napravljena u isto vrijeme kad i piramide, već da ju je sagradila neka ranija civilizacija oko 8.000 godina prije Krista.
 
(webtribune,youtube.com/uredio:nsp)