Ljudi raspravljaju o pitanju slobodne volje već tisućljećima. No, u posljednjih nekoliko godina, dok filozofi i i dalje raspravljaju o metafizičkoj podlozi ljudskog izbora, veći broj neuroznanstvenika se počeo baviti ovim pitanjem – doslovno.

A neki od njih vjeruju da njihovi eksperimenti – pokazuju da naš subjektivni doživljaj slobode može biti ništa više od iluzije. Evo zašto VI vjerojatno nemajte slobodnu volju.

Doista, povijesno gledano, filozofi su imali puno toga za reći po tom pitanju. Njihovo mozganje je uvjetovalo takvim razmatranjima kao kozmološkim determinizmom (pojam koji govori da se sve odvija u tijeku vremena na predvidiv način, čineći slobodnu volju nemogućom), indeterminizam (ideja da su svemir i naše djelovanje unutar njega slučajni, također čineći slobodnu volju nemogućom), i kozmološki libertarijanizam/ kompatibilizam (prijedlog da je slobodna volja logično kompatibilna sa determinističkim pogledima svemira).

Sada, dok su ovi pravci istraživanja očito važni, nitko ne može pomoći, ali osjećaju da su oni također strašno nekorisni i neadekvatni.

I doista, to se počelo događati. Kao što su rani rezultati znanstvenih eksperimenata mozga pokazali, naši umovi, čini se da donose odluke prije nego su zapravo svjesni tih odluka. To je uznemirujuća spoznaja koja je dovela neke neuroznanstvenike do zaključka da ljudi manje kontroliraju svoj izbor nego što misle – barem što se tiče nekih radnji i zadaća.

Međutim u isto vrijeme, nisu svi uvjereni u to. Proći će puno vremena prije nego se uistinu može dokazati da je slobodna volja iluzija. Neuroznanstvenici su prvi postali svjesni da se nešto znatiželjno događa u mozgu, natrag u sredini 1960-ih.

Njemački znanstvenici Hans Helmut Kornhuber i Luder Deecke su otkrili fenomen pod nazivom “bereitschaftspotential” (BP) – “Potencijal Spremnosti” – pojam koji govori da mozak prije ulaska u posebno stanje neposredno prije svjesnosti, ulazi u potpuno novo pod polje.

Nepotrebno je reći da je otkriće uvelike poremetilo znanstvenu zajednicu koja je od vremena Freuda, imala (uglavnom) ili usvojila strogo deterministički pogled ljudskog odlučivanja. Većina znanstvenika ga je ležerno ignorirala.

No, kasniji eksperimenti Benjamin Libet-ova u 1980. godini su ojačali  pionirski dokaze. On je zaključio da nemamo slobodnu volju što se tiče pitanja naših inicijalnih pokreta, ali imamo neku vrstu kognitivnog “veta” kako bi spriječili kretanje u posljednjem trenutku, ne možemo ga pokrenuti, ali ga možemo zaustaviti.

Moderni alati pokazuju istu stvar
Još nedavno, neuroznanstvenici su koristili više naprednih tehnologija za proučavanje ovog fenomena.

Kognitivno kašnjenja, tvrdi on, se vjerojatno događa zbog rada mreže na visokoj razini kontrolnih područja koja su se pripremala za nadolazeće odluke dugo prije nego što su ušle u svjesno stanje. Uglavnom, mozak počinje nesvjesno zastajkivati u pripremi odluke, sve dok skup uvjeta nisu ispunjeni, svijest ulazi u tom trenutku, i odluka je napravljena.

Eksperiment je pokazao da su neuroni upaljeni sa aktivnošču 1,5 sekundi prije nego je sudionik napravio svjesnu odluku da pritisne tipku. A sa oko 700 milisekundi rezerve, tim znanstvenika je mogaao predvidjeti vrijeme odluke, s gotovo 80% točnosti. U nekim scenarijima, on je imao čak 90% prediktivnu točnost.

Pretpostavili su da volja proizlazi nakon promjene interno generiranih stopa neuronskih sklopova koji prijelaze prag – medijalni frontalni korteks može signalizirati ove odluke prije nego je osoba svjesna njih.

“U nekom trenutku, stvari koje su predodređene, su priznate u svijesti”, rekao je Nature, sugerirajući da svjesna volja može biti dodana na odluke u kasnijoj fazi.

I u još jednoj studiji, od strane Stefan Bode-a, njegovi detaljni fMRI eksperimenti su pokazali da je moguće zapravo dekodirati ishod slobodnih odluka u nekoliko sekundi prije nego što postignu svjesnu svijest.

Naime, on je otkrio da su aktivnosti uzoraka u prednjem korteksu vremenski prve nosile informacije vezane za donošenje odluka, čime postaje glavni kandidat za područje nesvjesne generacije slobodnih odluka.

Kritičari
Ali svatko se ne slaže sa zaključcima tih nalaza. Slobodna volja je, skeptici tvrde, daleko od oduzimanja ugleda i svrhe.

Natrag u 2010., WR Klemm objavio analizu u kojoj žalio se na načine na koje su podaci interpretiraju, a ono što je on vidio je grubo pojednostavljeno eksperimentiranje.

Drugi su kritizirali tajming mišljenja, raspravljajući o kratkom vremenu između akcije i pokreta, i kako pozornost na aspekte vremena vjerojatno stvara poremećaje u podacima.

Vijeće, čini se, je još uvijek na pitanju slobodne volje. Dok su neuroznanstvenici jasno otkrili neke važne uvide u ljudskom razmišljanju i donošenju odluka, više posla treba obaviti da bi bili više uvjerljivi.

Što bi stvarno riješilo problem bi bila sposobnost neuroznanstvenika da predvide stvarni ishod složenijih odluka prije nego subjekt postane svjestan toga i sam. To bi, u pravom smislu, dokazalo da je slobodna volja doista iluzija.

Nadalje, neuroznanstvenici također moraju razgraničiti različite vrste odlučivanja. Nisu sve odluke iste; kretanje prsta ili pritisak na gumb je vrlo različit od razmišljaju o smislu života, ili pripremanja riječi za veliki govor. S obzirom na ograničenu prirodu pokusa (koji su usmjereni na voljni fizički pokret), to sigurno predstavlja plodno područje za istraživanje.

Zamućena znanost, filozofija i moral
Osim toga, tu je i veliki problem o tome kako bismo se trebali pomiriti s ovim rezultatima, u našim dan-za-dan životima. Pretpostavljajući da mi nemamo slobodnu volju, što to govori o ljudskom stanju? A što o preuzimanju odgovornosti za naša djela?

Daniel Dennett je nedavno pokušao spasiti slobodnu volju iz kante za smeće povijesti, rekavši da postoji još dosta mjesta za ljudsku podršku – i da su to još uvijek znanstvena pitanja. Dennett priznaje da je slobodna volja u klasičnom smislu uglavnom nemoguća, pokušao je preformulirati ovo pitanje na takav način da se slobodna volja još uvijek može prikazati da postoji, premda pod izvjesnim okolnostima. On piše:

“Ima još puno naivnog razmišljanja znanstvenika o slobodnoj volji. Ja sam se govorio o tome dosta, i dao sam sve od sebe da poništim neka loša mišljenja raznih znanstvenika. Imao sam skroman uspjeh, ali se mora učiniti puno više po tom planu. Mislim da je to vrlo atraktivno znanstvenicima da misle o više-tisućljetno staroj filozofskoj ideji, slobodne volje, a oni samo mogu približno pogoditi.

To jednostavno nije istina. Mislim da su dobronamjerni. Oni pokušavaju razjasniti, ali njima stvarno nedostaje puno važnih činjenica. Želim naturalističku teoriju ljudskih bića sa slobodnom voljom i moralnu odgovornost koliko i svatko drugi u društvu, ali mislim da moraš razmišljati o problemu puno bolje nego ga kreneš riješavati. “

Osobne svjesne misli, namjere, i napori u svakom trenutku prethode uzrocima kojih nisu svjesni. Štoviše, oni prethode dubokim uzrocima – genima, iskustvima iz djetinjstva, itd. – za koje se nitko, ne može smatrati odgovornim. A ipak mnogi strahuju da je potrebno da vjeruju u slobodnu volju, osobito u procesu odgajanja djece.

Harris ne vjeruje da je iluzija slobodne volje “ružna istina”, niti nešto što će zauvijek biti degradirano u filozofskim apstrakcijama. To je znanost, kaže on, i to je nešto s čim moramo doći u sučeljavanje. “Priznajući da je moj svjesni um uvijek nizvodno od temeljnih uzroka mojih misli, namjera i djela, to ne mijenja činjenicu da su misli, namjere i djelovanja svih vrsta potrebne za sretan život – ili nesretan, što se toga tiče “, piše on.

No, kako i Dennett ispravno ističe, to je pitanje koje je daleko od toga da bude otvoreni i zatvoreni slučaj. Zagovornici perspektive “slobodne volje kao iluzije” će još uvijek će morati poboljšati svoje eksperimentalne metode, a također i povezanost sa radom filozofa, evolucijskih biologa – pa čak i kvantnih fizičara.

Zašto je na primjer čovjek razvio svijest umjesto zombi-mozga ako svijest nije kanal za vršenje slobodne volje? A s obzirom na prirodu kvantne neodređenosti, što to znači živjeti u svemiru nejasne i zbrkane vjerojatnosti?

Tu je jasno, da još puno posla treba biti učinjeno.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(myscienceacademy.org, infowars.com, youtube.com/uredio: nsp(
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=12392"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]