Konzultacije su pokrenute na zahtjev Europskog parlamenta u veljači kao i građana i nekih država članica

Euopljane se pita žele li da se zadrži ljetno računanje vremena ili da se ukine tu po mnogima dvojbenu praksu, po kojoj se šest mjeseci u godini satove pomiče sat vremena unaprijed.

Europska komisija pokrenula je konzultacije koje traju do 16. kolovoza. Zanima je žele li Europljani zadržati ljetno računanje vremena ili ne i vole li više ljetno ili zimsko računanje vremena.

Konzultacije su pokrenute na zahtjev Europskog parlamenta u veljači kao i građana i nekih država članica.

U ožujku, 73 posto ispitanih Nijemaca kazalo je da bi radije da se ljetno računanje vremena ukine, po anketi njemačkog osiguravajućeg društva DAK.

No malo ih to očekuje u idućih pet godina. Ljetno računanje vremena uvedeno je u nekoliko europskih zemalja radi čuvanja energije tijekom Prvog svjetskog rata.

Europski propisi nalažu da se u satovi u EU-u pomaknu naprijed za sat vremena zadnje nedjelje u ožujku i vrate sat vremena natrag zadnje nedjelje u listopadu.
 
(vecernji.hr)

“Znanstvena istraživanja pokazala da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata”

U Europskom parlamentu, uslijed sve više dokaza o negativnom utjecaju pomicanja sata dva puta godišnje, postoji snažna podrška promjeni direktive Europske komisije i ukidanju te prakse, rekao je u srijedu na konferenciji za medije češki europarlamentarac Pavel Svoboda (EPP).

“Znanstvena istraživanja pokazala da 20 posto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata”, istaknuo je Svoboda, voditelj neformalne radne skupine europarlamentaraca oformljene oko te inicijative.

Osim negativnog utjecaja na ljudski bioritam, “pomicanje kazaljki na satu dovodi i do većeg broja prometnih nesreća, više poremećaja u obiteljima, kao i pada produktivnosti na radnom mjestu”, ustvrdio je Svoboda na konferenciji održanoj u Europskom parlamentu (EP) u Strasbourgu. Također je istaknuo da je pomicanje sata uvedeno je s ciljem uštede energije, no da taj cilj nikad nije ispunjen.

“Studija nepristrane službe EP-a za istraživanja jasno je pokazala da je ukidanje promjene vremena dobro za naših 510 milijuna građana”, tvrdi Svoboda

Radna skupina broji preko 70 zastupnika Europskog parlamenta iz svih osam političkih grupacija. Kako je istaknuto na konferenciji kojoj je nazočilo više eurozastupnika koji podržavaju inicijativu, prijedlog ima snažnu podršku među zemljama članicama, pri čemu je Poljska već učinila prve zakonodavne korake po tom pitanju.

Svoboda je najavio da će radna skupina za ukidanje promjene vremena dati prijedlog rezolucije EP-a koja traži od Europske komisije da uputi prijedlog ukidanja te prakse te da u bližoj budućnosti očekuju glasovanje o tom pitanju u Europskom parlamentu. Ta se tema se našla na raspravi u njemačkom i švedskom parlamentu, dok prijedlog nailazi i na sve veću podršku putem peticija koje su potpisali deseci tisuća građana, primjerice u Finskoj 100.000, te više od 55.000 u Njemačkoj i 40.000 u Nizozemskoj.

Hrvatski europarlamentarac i član radne skupine Davor Škrlec rekao je hrvatskim novinarima u Strasbourgu da je još prošle godine osobno razgovarao s europskom povjerenicom Violetom Bulc te kako su ona i Komisija dali podršku prijedlogu o ukidanju pomicanja sata, no kako im je kazala da inicijativa treba doći “odozdola”, odnosno od parlamenta i država članica.

Kroz tih godinu dana smo u Parlamentu organizirali neformalnu skupinu, naveo je Škrlec, a Komisija čeka da na plenarnu sjednicu dođe određeni dokument putem kojeg može djelovati. “Ako se idućeg mjeseca uspijemo izboriti da ta rezolucija dođe na dnevni red Europskog parlamenta, time ćemo zapravo osnažiti Komisiju da može pokrenuti taj proces”, istaknuo je.

Sve brojnijoj skupini europarlamentaraca koji se zalažu za ukidanje ljetnog i zimskog vremena pridružio se i hrvatski zastupnik Ivica Tolić (EPP).
 
(jutarnji.hr)

Ljetno računanje vremena (međunarodna engleska oznaka: DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sustav u kojem se, tijekom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme. Svrha je toga postupka bolja usklađenost između sati dnevnoga svjetla te radnog vremena i školske nastave, no koliko istine ima u tome?

U nedjelju 27. ožujka počinje ljetno računanje vremena i to u 2 sata. Državni zavod za mjeriteljstvo je objavio kako će se ljetno računanje vremena napraviti pomicanjem za jedan sat unaprijed, vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata, objavio je Državni zavod za mjeriteljstvo

Uh! Dižete se jedan sat vremena ranije, vaše tijelo vas mrzi zbog toga, pa čak i galon kave ne može odraditi posao kao prije. Ljetno sranje. Ali znate li najgori dio? To ne mora biti tako.

Ljetno računanje vremena nije tako staro kao što mislite da je. Prvi put je ono predloženo od strane Benjamin Franklina, 1784., i u to vrijeme je ta teza bila oborena od strane ljudi kao besmislena. Zatim, u Prvom svjetskom ratu, pomicanje sata su uveli prvi put Nijemci da bi uštedjeli ugljen u vrijeme rata.

Nekako u to doba štednje, koncept je ubrzo prihvaćen i počeo se rabiti. Nažalost, nitko nije stvarno mislio na povratak na staro. Osim Arizone, koja očito nije “pala s Marsa”.

No, začudo, neki ljudi još uvijek podržavaju upotrebu ljetnog vremena i pomicanje sata: kažu da štedi energiju, potiče zdrav način života, smanjuje broj nesreća.

No upravo ćemo sada razotkriti mitove i pojasniti zašto ne treba pomicati vrijeme.

Ljetno računanje ne štedi energiju …

Nijemci su uveli ljetno računanje vremena da bi snizili troškove potrošnje goriva. Ideja je ta, da dok mijenjate satove smanjujete uporabu umjetne rasvjete u večernjim satima, ali se povećava korištenje te iste rasvjete ujutro.

Super, ali to je bilo prije jednog stoljeća. Nedavne studije ističu da, u najboljem slučaju, ljetno računanje vremena može smanjiti potrošnju električne energije za samo 1% tijekom ožujka i travnja . Druge procjene, od strane “National Bureau of Standards”, sugeriraju da je učinak jednak NULA!

… smanjuje broj nesreća …

Mnogi ljudi ukazuju na činjenicu da je pomicanje sata smanjuje učestalost prometnih nesreća što je dobar razlog za korištenje tog sustava. Naime, podaci cestovne statistike sigurnosti uvelike lažu. Neke studije pokazuju da nema nikakve razlike, druge statistike ukazuju na smanjenje od 0,7 posto u prometnim nesreća tijekom ljetnog računanja vremena. Kada su podaci ograničeni, nije dovoljno da se na njima temeljii odluka o računanju vremena.

… čini nas zdravijima …

Istina je da ljetno računanje vremena daje dodatno svjetlo dana u večernjim satima, a s tim može donijeti sa sobom povećanu tjelesnu aktivnost i smanjuje učestalosti depresije. No, postoji obilje dokaza da pomicanje satova za jedan sat može imati štetan učinak na naše zdravlje.

Pomaci sata mogu poremetiti naše cirkadijalne ritmovi. Studije su pokazale da je oko promjene vremena u proljeće, najveći porast stope samoubojstava i povećanje broja evidentiranih srčanog udara. U stvari, kada je Kazahstan ukinuo pomicanje sata u 2005., on je naveo zdravstvene razloge.

… ali je nevjerojatno destruktivno.

Dakle, niti jedan od argumenata za održavanje ljetnog računanja vremena i pomicanje sata ne vrijedi. Imamo još jedan, vrlo velik, argument koji podržava ukidanje tog besmislenog rituala, a to je da zemlje gube milijarde eura i dolara svake godine. Pomicanje sata šteti maloprodaji, utječe na tržište dionica u negativnom smislu, pa čak i narušava poljoprivredu.

Prije jednog stoljeća, nismo imali podatke koji bi nam rekli da je pomicanje sata napravilo pravi mjerljiv utjecaj, jer sve što smo znali, da je korisno. Sada, mi znamo puno bolje. Pomicanje sata i zimsko/ljetno računanje vremena je sranje kojeg se trebamo riješiti.
 
(NSP)