Studije pokazuju kako područje oko Sacramenta može postati središte industrije kanabisa

Legalizacija marihuane mogla bi u Kaliforniji otvoriti 20.000 radnih mjesta i donijeti 4,2 milijarde dolara prihoda, pokazuje studija sveučilišta u Stocktonu objavljena mjesec dana uoči referenduma o legalizaciji.

U najnapučenijoj američkoj saveznoj državi referendum o dopuštanju uživanja u toj lakoj drogi održat će se 8. studenoga, a ispitivanja javnog mnijenja pokazuju kako će birači podržati prijedlog o legalizaciji.

Poslovnjaci mijenjaju stav

Studija o ekonomskoj isplativosti legalizacije koju je napravilo University of Pacific pokazuje kako Kalifornija, a posebno područje oko grada Sacramenta ima potencijal postati američko središte industrije kanabisa.

“Regija Sacramenta treba postati za kanabis ono što je Detroit bio za automobile u smislu proizvodnje i inovacije. Ovo područje ima mogućnost postati za marihuanu što je Napa za vino”, ističe za Reuters Daniel Conway, partner u tvrtki Truth Enterprises koja se bavi investiranjem u poslovanje s kanabisom.

Radi se o jednoj o stotinjak kalifornijskih tvrtki koje su već zauzele startne pozicije na tržištu kanabisa i čije bi poslovanje pozitivan ishod referenduma trebao vinuti u nebesa.

Zbog te poslovne prilike Daniel Conway je napustio posao predstojnika ureda gradonačelnika Sacramenta, nekadašnje košarkaške zvijezde Kevina Johnsona. Ako referendum u studenom prođe, Kalifornija će biti peta američka država koja dopušta uživanje u marihuani u “rekreativne svrhe”.

To su već ranije učinile države Aljaska, Kolorado, Oregon i Washington. Korištenje u medicinske svrhe dopušteno je u još 19 država. Joshua Woods, izvršni direktor poslovne zajednice regije Sacramenta ističe kako studija sveučilišta Stockton pruža prvi detaljan pregled potencijalnog ekonomskog utjecaja marihuane na gospodarstvo grada.

“Cjelokupna poslovna zajednica danas gleda na to sasvim drugim očima. S toliko radnih mjesta koja se mogu otvoriti, jednostavno ne možete taj biznis ignorirati”, ističe Woods.

Woods: “Poslovna zajednica danas gleda na tu industriju drugim očima.”

Međutim, to ne znači da će udruga kojoj je Woods na čelu, neka druga poslovna zajednica ili lokalni političari biti spremni pretvoriti Sacramento u središte industrije kanabisa.

Da bi se to dogodilo, Woods smatra kako bi političare trebalo uvjeriti da rastuća industrija uzgoja i prerade marihuane neće biti magnet za kriminalne skupine ili razlog za povećanje broja ovisnika. Naime, u Kaliforniji je još 1996. dopuštena upotreba marihuane u medicinske svrhe.

Procjenjuje se da prihodi od prodaje medicinske marihuane u Kaliforniji dosežu milijardu dolara. Skepticizam poslovne zajednice i politike predvidjela je i studija.

Naime, ako lokalna vlast Sacramenta ograniči broj i vrstu tvrtki koje se bave uzgojem ili preradom kanabisa, to će rezultirati s najviše 1600 novih radnih mjesta te 322 milijuna dolara u prihodima, plaćama i ostalim ekonomskim utjecajima.

Kakve se ekonomske koristi mogu očekivati od legalizacije možda je najvidljivije u iskustvima države Kolorado koja je prodaju dopustila 1. siječnja 2014. godine.

Novac od ‘trave’ za škole

Prošle godine prihodi od legalne prodaje marihuane za osobnu upotrebu skočili su 40 posto u odnosu na 2014. na milijardu dolara. To je proračunu te države donijelo 135 milijuna dolara dodatnih prihoda u porezima i naknadama. Proračunski prihodi skočili su 78 posto.

Tako prikupljen novac uglavnom se koristi za projekte od javnog interesa, poput gradnje škola u što je uloženo 35 milijuna dolara.

Prema mišljenju Masona Tverta, glasnogovornika lobističke skupine Marijuana Policy Project, dodatni proračunski prihodi daleko nadmašuju troškove regulacije legalizacije kanabisa.

“Reguliranje i oporezivanje kanabisa u Koloradu je bilo nevjerojatno uspješno i predstavlja model za ostale države”, dodao je Tvert za magazin Fortune.

Međutim, porast broja ovisnika te i dalje jednako snažno crno tržište smanjuju javnu potporu za legalnu marihuanu. Ipak, 53 posto stanovnika Kolorada i dalje smatra da je legalizacija donijela dobrobiti za državu.

Stručnjaci procjenjuju da će američko tržište kanabisa ove godine zabilježiti ukupnu prodaju od 6,7 milijardi dolara. Do 2020. godine prodaja bi mogla vrijediti čak 22 milijarde dolara.

(poslovni.hr)

Grad Denver u saveznoj američkoj državi Colorado, postao je prvi grad u SAD-u koji je dekriminalizirao ‘magične gljive’

No Agencija za borbu protiv droga (DEA) i dalje klasificira ovu psihodeličnu drogu kao i kategoriju u koju spada LSD i heroin.

Javno glasanje je usvojeno uskom većinom glasova i omogućit će se osobna upotreba i posjedovanje psilocibinskih gljiva od strane osoba starih od 21 godine što će biti “najniži prioritet u provedbi zakona” u gradu Denveru.

Očekuje se da će zakonska promjena stupiti na snagu već sljedeće godine.

Psilocibin je halucinogena kemikalija dobivena iz određenih vrsta svježih i sušenih gljiva. Ona je na federalnoj razini ilegalna u SAD-u od 1968. godine, a DEA ih klasificira kao Skupinu 1. zajedno s heroinom i LSD-om.

Dužnosnici DEA-e u Denveru izjavili su da još uvijek smatraju da psilocibin nema “prihvaćenu medicinsku uporabu i da ima visoku mogućnost zlouporabe”.

Međutim, medicinska istraživnja su pokazala da ove gljive ne stvaraju ovisnost, i da rijetko rezultiraju posjetom bolnici nakon uporabe, te da mogu biti korisne za liječenje osoba oboljelih od tjeskobe, depresije i PTSP-a.

Prošle je godine američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) dodijelila psilocibinu oznaku “nova terapija”.

Denver bi sada mogao poslužiti kao primjer za promijenu stavova u društvu te da bi zakonodavci morali donijeti slične zakonske amandmane širom zemlje.

Zagovornici legalizacije su već radili na uvođenju izmjena zakona vezanih za psilocibin u državama Iowa, Oregon i Kaliforniji.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

Novi-Svjetski-Poredak.com

Velike su šanse da Hrvatska uskoro postane ozbiljan proizvođač i izvoznik marihuane. One za medicinske svrhe

Ne samo da lijekova od kanabisa više ne bi smjelo ponestati u ljekarnama, što je danas slučaj, nego bi oni s oznakom domaćeg proizvoda trebali biti i mnogo jeftiniji nego sada.

Upravo zbog visoke cijene u ljekarnama većina se pacijenata kojima pripravci od te biljke pomažu i dalje uglavnom opskrbljuje na crnom tržištu.

Osim za poljoprivrednike i farmaceute nova proizvodna grana, koja je do sada bila izvan zakona, pružit će i brojne mogućnosti za razvoj zdravstvenog turizma jer se u svijetu sve više ljudi želi liječiti marihuanaom, a hrvatske zdravstvene ustanove, uključujući i toplice će im moći pružati takve tretmane.

Investitori – domaći, ali i strani – koji su spremni uložiti u pokretanje proizvodnje već kucaju na vrata.

Hrvatska je zahvaljujući izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koje su stupile na snagu 25. travnja, dobila jedno od najprogresivnijih zakonskih rješenja na svijetu, daleko liberalnije nego u mnogim zapadnoeuropskim zemljama, koje tvrtkama registriranima za proizvodnju lijekova pruža mogućnost da u svoj proizvodni asortiman uključe i lijekove od kanabisa.

Do sada, zadnjih nekoliko godina, liječnici su takve preparate mogli prepisivati pacijentima za određene bolesti, no ljekarne su ih uvozile jer proizvodnja u Hrvatskoj nije bila dopuštena.

Bez velike pompe Ministarstvo zdravstva, odnosno njegovo Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje/kanabinoida u medicinske svrhe, predložilo je, a Vlada prihvatila, vrlo smjele zakonske izmjene koje mnogi dočekuju s nestrpljenjem.

Među njima je i Gradska ljekarna Zagreb, tvrtka koja posluje u sklopu Zagrebačkog Holdinga i koja drži najveći lanac ljekarni u gradu.

Iz njezine Uprave obavijestili su nas da su “zainteresirani za preradu konoplje i opskrbu hrvatskog zdravstva raznim oblicima lijekova – ljekovitih magistralnih i galenskih pripravaka koji sadrže prirodne kanabinoide iz biljke konoplje”.

“Trenutno smo u fazi razrade kapitalnog projekta cjelovitog vlastito dizajniranog postupka korištenja uzgojene konoplje u Hrvatskoj za širu medicinsku uporabu u zdravstvu.

Taj projekt uključuje ugovorni uzgoj konoplje kod hrvatskih uzgajivača koji imaju odobrenje Ministarstva zdravstva te daljnju preradu i ekstrakciju kanabinoida s konačnom izradom različitih farmaceutskih oblika ljekovitih pripravaka za individualne potrebe pacijenata ili za male izradbene serije pripravaka za određene specifične terapijske skupine”, kažu u Gradskoj ljekarni.

U idućih šest mjeseci ministar zdravstva, uz suglasnost ministra poljoprivrede i ministra unutarnjih poslova, mora donijeti Pravilnik o načinu i mjerilima za davanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe.

U Ministarstvu ističu kako će odobrenje za uzgoj konoplje u medicinske svrhe izdavati samo pravnim osobama koje imaju dozvolu Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za proizvodnju lijeka ili djelatne tvari sukladno Zakonu o lijekovima.

Na temelju iskustva drugih zemalja, procjenjuje se da bi za medicinske svrhe Hrvatskoj godišnje trebalo 200 do 500 kilograma marihuane.

(jutarnji.hr)

Europsko tržište kanabisa do 2028. vrijedit će 123 milijarde eura, predviđaju analitičari, što je duplo više od Appleovih lanjskih prihoda u Europi

Kako piše The Guardian, svijet pak svjedoči rođenju industrije vrijedne između 500 milijardi i bilijun (eng. trillion) dolara. Iako se te brojke mogu činiti previsokima da bi bile istinite, činjenica je da je marihuana završila godinu kao jedna od najperspektivnijih investicija.

Stoga ni ne čudi da desetak kompanija već imaju tržišnu vrijednost veću od milijardu dolara.

Najveća od njih, kanadski Canopy Growth, prošli je tjedan najavila partnerstvo s kraljicom domaćinstva i milijunašicom Marthom Stewart koja će promovirati CBD, sastojak kanabisa. Time je Stewart postala dio grupe kojoj pripada i hip hop zvijezda Snoop Dog, što je zapravo bilo puno očekivanije od partnerstva s Marthom Stewart.

On, pak, promovira Canopyjevu zamjenu za marihuanu, tzv. Tweed. No, te su suradnje samo jedne od mnogih koje su preplavile brzorastuće tržište.

Proizvođač Marlboro cigareta Altria za 45 posto udjela u kompaniji Cronos platio je 1,8 milijardi dolara, a vlasnik Budweisera, ABInBev, uložio je 50 milijuna dolara u zajednički pothvat s kanabis kompanijom Tilray s kojom namjerava razviti pića s marihuanom.

Rast industrije je, smatraju stručnjaci, posljedica veoma jednostavne ekonomije – puno je veća potražnja za kanabisom i proizvodima čiji je on sastojak, nego što je ponuda.

To je tako čak i u Kanadi, otkud sve navedene kompanije i potječu, i gdje nikada nije vladao nedostatak “rekreativnih uzgajivača” marihuane.

“Crno tržište kanabisa ne može ući na legalno tržište. Medicinski kanabis praćen je od samog početka, odnosno od sadnje do prodaje i regulacija je veoma stroga. Ako ću ubrati biljku, regulator doslovno mora doći i gledati me kako ju režem” – objasnila je Alexandra Chong, izvršna direktorica Jacane, kompanije koja se bavi uzgojem medicinskog kanabisa.

No, upravo zbog tako stroge kontrole ponuda toliko zaostaje za potražnjom.

“Pacijentima je ovaj proizvod itekako potreban i zapravo vlada velika nestašica u njegovoj ponudi. Kanadi je trebalo deset godina i još uvijek ne mogu opskrbiti cijelo svoje tržište koje čini 30 milijuna ljudi. Na svijetu je 48 zemalja koje su legalizirale medicinski kanabis i veoma smo daleko od zadovoljavanja potražnje. Legalizacija se događa izuzetno brzo i proizvodnja to jednostavno ne može pratiti” – požalila se Chong koja je u prednosti budući da svoju marihuanu uzgaja na Jamajci gdje je klima puno povoljnija za uzgoj te biljke od one kanadske.

Stoga će, kazala je, i proširiti svoju proizvodnju u ostalim zemljama sa sličnom klimom u Africi i Aziji, a razmišlja i o budućnosti i potencijalnom tržištu rekreacijskog pušenja marihuane.

(jutarnji.hr)

Ozbiljne tvrdnje da zakonski kanabis u drogeriji nije dovoljno jak, zbog čega se obraćaju trgovcima i završavaju u zatvoru

Kada je Irfanu Ribiću, studentu glume u Sarajevu, 2015. godine dijagnosticirana multipla skleroza, teško imuno oboljenje, za ovu bolest gotovo da nije znao, a kamoli o načinu njenog liječenja.

Kako lijekovi koje su propisali liječnici nisu djelovali, njegovo stanje se pogoršavalo i završio je u invalidskim kolicima. Prisjećajući se tog vremena, kaže da se radilo o ‘golom opstanku’ gdje su on i njegova porodica u očaju pokušavali pronaći neko rješenje, bez puno nade.

Tada je slučajno na televiziji ugledao Huanita Luksetića, oboljelog od iste bolesti, čija je priča podigla veliku prašinu u Hrvatskoj nakon što ga je sud osudio na dvije godine zatvora zbog ilegalne proizvodnje i držanje marihuane, koju je koristio kako bi se liječio. Zbog velikog pritiska javnosti, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović odlučila je donijeti odluku o njegovom pomilovanju.

“Sjećam se da sam došao kući i slučajno upratio Huanita na televiziji, što me zainteresovalo kao osobu kojoj je tek uspostavljena dijagnoza. Ustvari, bilo mi je interesantno što je u emisiji gost bio i krim inspektor, jer sam pomislio šta će on tu kada se priča o bolesti, a onda je u jednom trenutku Huanito rekao da se on liječio uljem kanabisa i ustao iz kolica. Zapitao sam se kakav kanabis, ja sam mislio da se ljudi drogiraju s tim”, počinje Irfan svoju priču o tome kako je upoznao Huanita koji mu je objasnio cijeli proces liječenja tim uljem i kako ga nabaviti.

Bo je svjestan, kaže, da će od tada sve što budio radio raditi ilegalno. Kupio je ulje od kanabisa na crnom tržištu od dilera i za prvi dio terapije dao približno 5.000 eura.

“Ti dileri sami diktiraju cijenu, umjesto da država to uzme u svoje ruke, oporezuje, zaradi, da to bude u apotekama, da neko stoji iza toga, a ne neki čovjek kojeg sretneš prvi put na ulici. Za nas oboljele je to vrlo opasna stvar, ne znaš šta kupuješ – da li će to to na kraju ubiti ili izliječiti.”

‘Ulje možete pronaći svaki dan u mom frižideru’

Ipak, ističe, njega je izliječilo. Kada je otišao na kontrolu liječnici nisu mogli vjerovati o kakvom se poboljšanju radi. Iako im je, kaže, rekao da je koristio ulje, oni to nisu mogli napisati u nalazima i pripisati poboljšanje tome.

“Na prvom snimanju magnetnom rezonancom, imao sam sedam lezija, odnosno sedam oštećenja, a na drugom je ostala samo jedna. Vratio sam se studijima, istračao sam maratone i polumaratone i sada ću diplomirati. Nikada nisam bio u situaciji da mi korištenje ulja predstavlja smetnju, da ne mogu učiti tekstove za uloge. Vratio sam se svojim normalnim aktivnostima, što svako na ovom svijetu zaslužuje.”

Irfan je nakon toga odlučio da javno progovori o svemu. Sa prijateljima je osnovao udruženje KANABIH, pokušavši da se zakonski bori za pravo na liječenje. Cilj mu je bio okupiti određenu grupu ljudi koji bi napravili platformu šta bi iz perspektive oboljelih bilo najkorisnije i najbolje, odnosno šta su njihove potrebe.

“Tragao sam za odgovorima, zašto mi je to zabranjeno to ulje a toliko mi je pomoglo, zašto se ne plašim tog nekog zakona. Mislim da ne radim ništa loše. Ne mogu vjerovati da neko može da pomisli za mene da sam diler i narkoman, jer ne znam nijednog dilera da je izašao u javnost i rekao ‘ja imam ulje kanabisa u svom frižideru’. Lijek možete u svako doba pronaći u mom frižederu, u mojoj kući.”

Objašnjava da ono što se može pronaći legalno u apotekama nije dovoljno za oboljele, jer ta koncentracija kanabisa ništa ne znači kod korištenja.

Uprkos tome što već tri godine javno govori o ulju kanabisa i promoviše njegovo korištenje kod oboljeljih, Irfan ističe da nikada nije imao problem sa policijom. Razgovarao je sa inspektorima, ali nikada nije priveden zbog načina na koji se liječi. Također, dodaje, ne poznaje da je iko od drugih oboljelih u BiH imao problema.

Sarajka, koja nije željela da se njeni podaci iznose u javnost, za majku oboljelu od karcinoma pluća također nabavlja ulje kanabisa na crnom tržištu.

Ističe da se ne boji policije i da će pod cijenu zatvora i dalje to nabavljati za majku, jer joj, dodaje, pomaže da se nosi sa nuspojavama hemoterapije.

“Mi smo nabavili ulje na crnom tržištu i platitli 200 eura za pet mililitara. To joj je trajalo mjesec dana, a treba primati šest mjeseci. Preporuka od koga kupiti ulje ide od usta do usta. Mi smo ga nabavili u Banjaluci. Otkako to koristi, mama puno bolje spava i manje kašlje. Prije je imala velike napade kašlja. Sutra da me uhapse zbog toga… apsolutno se ne bojim.”

Veće kazne nego za ubistvo iz nehata

Međutim, u susjednoj Srbiji, situacija je mnogo gora nego u BiH. Mnogi oboljeli su privođeni, a kazne su, kako kažu, gore nego za teška krivična djela.

U javnosti je odjeknuo slučaj Danijela kojeg su na putu kući zaustavili policajci i pronašli mu kesu sa marihuanom koju je kupio kako bi za ženu oboljelu od multiple skleroze napravio ulje. Prvostepeno je osuđen na tri godine i dva mjeseca zatvora, da bi ga u ponovljenom procesu oslobodili. Njegov slučaj je tako postao presedan.

“To je praktično jedini ozbiljan slučaj da je neko oslobođen. Imamo još jednog oboljelog od multiple skleroze, nađeno je ulje kod njega, ali nisu hteli dalje da mu sude, samo su sklonili slučaj. To su dva uspešna slučaja, ali nažalost ima jako puno drugih bolesnih koji su hapšeni, čiji procesi nisu završeni, a neki su već u zatvoru”, kaže Miloš Simić iz Udruženja građana IRKA (Inicijativa za promenu zakonske regulativa kanabisa).

A kazne su, dodaje, tri godine zatvora, što je apsurd jer se za ubistvo iz nehata dobije manje. S druge strane, protiv 15 članova udruženja IRKA, od koji su dvoje samo aktivisti i članovi porodica oboljelih, a ostali oboljeli, vođeni su ili se još uvijek vode krivični postupci.

“Majka sa troje dece leči se od multiple skleroze, nju su sačekali, bukvalno je sačekuša bila ispred kuće, našli su je određenu količinu, njoj se na kraju sudilo i osuđena je na uslovno. Recimo da je dobro prošla, ali osuđena je kao kriva osoba. Isto se desilo i sa Danicom, u jesen 2017. su joj pretresli kuću i našli ulje od cvetova kanabisa koje je ona namenila da pokloni, kako mi često doniramo pacijentima, i ona je po kratkom i hitnom postpuku osuđena, čak je nisu ni saslušali, pošto je bila bolesna, oni su je u odsustvu osudili na uslovnu kaznu, tako da njoj ako bilo šta nađu, ona ide momentalno u zatvor”, kaže Simić.

‘Zločin prema zdravlju’

U Srbiji se formalno legalno mogu koristiti neki lijekovi na bazi kanabisa, međutim, Simić kaže da je sada dostupan samo Sativex, koji je reduciran, te sintetski tetrahidrokanabinol, poznatiji kao THC. Međutim, dodaje, niko ga nije uvezao u Srbiju već tri godine i niko se ne može liječiti njim.

Dodatno, u ovoj zemlji se najavljuje još rigorozniji zakon kojim će se korisnici strožije kažnjavati bez toga da su učestvovali u prodaji ili švercu. Već sada je jedna četvrtina svih uhapšenih u Srbiji, u zatvoru zbog posjedovanja kanabisa, a ne prodaje ili uzgoja, kaže Simić.

“To tera obolele da se okrenu crnom tržištu, a reč je o hiljadama pacijenata. U najavi je pooštravanje krivičnih kazni, što konkretno znači da ako nekoga nađu sa jednim cvetićem i bude kažnjen novčano prvi put, sledeći put kad ga nađu, odmah će ići u zatvor. Predloženo je da se da presuda duplo niža od maksimalne kazne, to znači ako je maksimalna kazna u Srbiji 12 godina za šverc kanabisa – prvi put ste dobili uslovnu kaznu, a sledeći put ćete dobiti šest godina, ili ako za sebe uzgajate jednu biljku, drugi put ako vam nađu, dobit ćete šest godina, bilo da ste bolesni ili niste.”

Udruženje IRKA, objašnjava Simić, traži da se u svrhu liječenja donese zakon koji će omogućiti pacijentima potpuni pristup svim sortama kanabisa i mogućnost za lično sađenje ako neko od pacijenata to želi.

“Mi smo tražili od države da zvanično počne da proizvodi ili da dopusti pacijentima da to rade. Jer ljudi koji su bili osobe sa invaliditetom sada mogu da igraju košarku, trče, umesto da su u kolicima i da ih guramo.”

Kako ističu oboljeli koji koriste ulje kanabisa u svrhu liječenja, ne mogu da shvate da im je pravo da se bore za svoje zdravlje onemogućeno i zabranjeno. To nazivaju “zločinom prema zdravlju”.

Zbog toga je parola koju koriste članovi IRKA-e “bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav”.

(balkans.aljazeera.net)

Još jedna zapanjujuća pobjeda za američki narod koji se bori protiv kriminalnog i korumpiranog establišmenta

Predsjednik Donald J. Trump je legalizirao industrijsku konoplju diljem zemlje potpisujući novi zakon o poljoprivredi.

Odredbu o legalizaciji konoplje predvodio je voditelj većine u Senatu Mitch McConnell (R-KY), što je dodatno pokazao da republikanci podupiru legalizaciju konoplje i poljoprivrednu slobodu.

Nakon gotovo 50 godina zabrane, industrijska konoplja će biti legalna za uzgoj po cijeloj Americi počevši od 1. siječnja 2019. godine.

To je još jedna velika pobjeda koja pomaže da Amerika ponovno postane velika tako što će osloboditi moć poljoprivredne slobode i prirodnog zdravlja.

“Ovaj zakon označava prvu promjenu u federalnoj klasifikaciji biljke kanabisa, budući da je u početku ova biljka bila klasificirana kao kontrolirana supstanca Klase 1. koju je Kongres tako postavio 1970. godine, i utire put za prvu odobrenu komercijalnu proizvodnju konoplje na federalnoj razini nakon Drugog svjetskog rata” – rekao je zamjenik ravnatelja NORML-a Paul Armentano.

Nacionalna organizacija za legalziaciju konoplje NORML također dodaje:

“Odredbe specifične za konoplju u Zakonu iz 2018. mijenjaju federalni Zakon o kontroliranim tvarima iz 1970. godine, tako da biljke konoplje, koje sadrže više od 0,3 posto THC-a, se više ne klasificiraju kao kontrolirane tvari prema saveznom zakonu.”

“Premda konoplja više neće biti u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, budući proizvođači će morati prijaviti planove uzgoja američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA), bilo putem državne vlade ili preko same agencije USDA” – izvješćuje portal Marijuana Moment.

CBD i drugi kanabinoidi su u suštini “de-klasificirani” sa popisa tvari pod kontrolom 1. Klase, ali samo ako su proizvedeni u skladu s odredbama zakona o poljoprivredi, što znači da se proizvođači moraju pridržavati državnih i saveznih propisa koji do sada nigdje nisu opisani.

USDA će navodno sada regulirati proizvodnju konoplje, a savezne države koje žele izvršiti restriktivniju državnu kontrolu moraju uskladiti svoje planove sa USDA-om.

Kao što NORML izvješćuje:

Zakon (Odjeljak 297B) dopušta američkim državama koje žele posjedovati “primarno regulatorno ovlaštenje za proizvodnju konoplje” da podnesu plan američkom ministarstvu poljoprivrede. Agencija ima 60 dana da odobri, odbije ili izmijeni plan. U slučajevima kada plan kojeg je predložila država nije odobren, “biti će nezakonito proizvoditi konoplju u toj državi … bez dozvole.”

Institut Brookings dalje navodi:

Zakon će izričito dopustiti transport proizvoda dobivenih od konoplje preko državnih granica u komercijalne ili druge svrhe. Također ne postavlja nikakva ograničenja na prodaju, prijevoz ili posjedovanje proizvoda dobivenih od konoplje, pod uvjetom da se te stavke proizvode na način sukladan zakonu.

FDA i dalje tvrdi da ima potpunu kontrolu nad CBD-om, ali može ublažiti svoja ograničenja u bliskoj budućnosti

Pod vodstvom Trumpove administracije, FDA ukazuje da bi mogla provoditi regulatorne reforme kako bi legalizirala CBD u prehrambenim proizvodima kao dodatak prehrani diljem zemlje.

Putem priopćenja od 20. prosinca FDA napominje:

Između ostalog, ovaj novi zakon mijenja određene savezne ovlasti koje se odnose na proizvodnju i marketing konoplje … Ove promjene uključuju uklanjanje konoplje iz Zakona o kontroliranim tvarima, što znači da konoplja više neće biti ilegalna tvar prema saveznom zakonu.

U početku, FDA ponavlja da održava potpunu kontrolu CBD-a i da se CBD trenutno ne smije prodavati kao dodatak prehrani zbog bizarnog razloga zbog kojeg određene tvrtke proučavaju CBD kao mogući lijek na recept. (farmaceutske kompanije će najviše izgubiti legalizacijom CBD-a)

Međutim, FDA signalizira svoju spremnost na razgovore s vodećim proizvođačima s mogućim ishodom izdavanja novih propisa kojima bi se eliminirale trenutne restrikcije na prodaju prehrambenih dodataka na bazi CBD-a.

“FDA ima ovlasti za izdavanje propisa kojima se dopušta uporaba farmaceutskog sastojka u hrani ili dodatku prehrani”, kaže FDA, što znači da je CBD “farmaceutski sastojak” čak i kada je CBD prisutan u biljkama već milijune godina, mnogo prije nego što su postojale farmaceutske tvrtke.

“Poduzimamo nove korake kako bismo procijenili treba li slijediti takav proces.”

FDA dalje objašnjava da će održati javne sastanke kako bi prikupila informacije o daljnjim regulatornim promjenama koje bi mogla slijediti:

“S obzirom na značajan javni interes za ovu temu i jasan interes Kongresa u poticanju razvoja odgovarajućih proizvoda od konoplje, namjeravamo održati javni sastanak u skoroj budućnosti za zainteresirane strane kako bi podijelili svoja iskustva i izazove u svezi tih proizvoda, uključujući informacije i mišljenja koja se odnose na sigurnost takvih proizvoda” – ističe američka Administracija za hranu i lijekove.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Još otkako su se po prvi put pojavile ideje o legaliziranju marihuane, bez obzira što je tada bila riječ o zahtjevima tek s rubova intelektualnih ili subkulturnih krugova, američke duhanske kompanije počele su pripremati ulazak u tržište kanabisa

U petak je, javlja CNN, Altria Group sklopila ugovor o kupnji 45 posto dionica kanadskog Cronos Groupa za 1,8 milijardi dolara. Cronos je tvrtka za proizvodnju i prodaju medicinske i rekreacijske, čitaj hedonističke marihuane, odnosno one koju narod poznaje kao „za napušiti se“.

Altria Group je kompanija čija je najpoznatija cigareta zdravstveno ozloglašeni, a u popularnoj kulturi legendarni Marlboro. A nije to kraj.

Ugovor sadrži i klauzulu po kojoj Marloborova tvrtka ima pravo u sljedećih pet godina kupiti još 10 posto dionica i postati 55-postotni, većinski vlasnik. Računica velikog duhanskog koncerna je očito, kao prvo, direktna posljedica legalizacije kanabisa u Kanadi u listopadu ove godine.

Drugi dio računice je taj da u svijetu u kojem proizvodnja cigareta prolazi sve lošije zbog rata protiv uzročnika karcinoma, raznih vrsta opstrukcija pluća, ateroskleroze i čega li sve ne, s druge strane se otvara ogromno tržište u sve brojnijim zemljama Zapada, ali i puno šire koje legaliziraju kanabis. Među onim svjetskim igračima koji su krenuli u pohod na milijarde zarade koja se nudi sama od sebe, osim Altrie tu je još i Phillip Morris.

Ovih 1,8 milijardi ulaganja zapravo je tek kap u moru i početak finiširanja planova koji sežu još davno u 20. stoljeće. 2016. godine Phillip Morris je investirao 20 milijuna dolara u izraelsku tvrtku za proizvodnju medicinskog kanabisa Syqe Medical.

A još u 70-ima ta ista kompanija s još nekim sličnima poput British American Tobaccoa počeli su praviti planove o uskakanju u ovo tržište jednog dana kad se marihuana legalizira. Nedavno je aktivistička stranica za obračunavanje s duhanskom industrijom objavila interni dokument Phillip Morrisa iz veljače 1970., iz doba otprilike baš kad je marihuana proglašena ilegalnom na federalnoj razini.

„Unatoč tome što se protivim uživanju marihuane, priznajem da bi ona mogla biti legalizirana u bliskoj budućnosti… Zapravo, s tim značajnim predznacima trebamo biti spremni istražiti: 1. Potencijalnu konkurenciju, 2. Potencijalni proizvod, 3. U ovom trenutku, suradnju s vladom SAD-a“ – napisao je tada predsjednik tvrtke George Weissman.

40 godina poslije devet američkih država i distrikt glavnog grada SAD-a sasvim su legalizirali kanabis, a duhanski divovi bili su spremni. To što im je trebala još koja godina da uskoče na tržište, posljedica je toga što su takve kompanije nesklone rizicima, posebno zbog iskustava s raznim vladinim zabranama i ograničenjima s čime se suočavaju zbog cigareta.

U to spada i brutalno lobiranje, sve do plaćanja naštimanih istraživanja kako bi „neki stručnjaci“ proglasili da pušenje duhana nije baš tako opasno po zdravlje. Najgori udarac američkim kompanijama dogodio se 1998. kad su bile prisiljene pristati na Master Settlement Agreement, na plaćanje milijardi dolara odštete državama na ime pokrivanja troškova liječenja brojnih pušača koji su obolijevali, posebno zato što im je dokazano da su dezinformirale javnost.

Istodobno, u Europi se događalo nešto civilizacijski još puno koraka naprednije. Prvo Nizozemska s legalizacijom, potom sve više članica EU-a s dekriminalizacijom marihuane, nagovijestilo je sasvim nova vremena. Kanadski duhanski div Alliance One trenutak legalizacije kanabisa u Kanadi, listopad ove godine, dočekao je više nego spremno, kupio je 75 posto kanadskog Island Garden Inc. i 80 posto Goldleaf Pharm Inc.

Riječ je o ogromnom novcu, o stotinama milijuna i o milijardama, za dočepati se tvrtki koje su se ranijih godina izborile na tržištu medicinskog kanabisa. A to nisu niti najveće kanadske tvrtke. Cronos Group što se tek sprema ugrabiti njegov većinski dio proizvođač Marlbora, u Kanadi je tek peta po veličini tvrtka za proizvodnju i prodaju marihuane. Aphria je četvrta i vrijedi 3,2 milijardi dolara. Aurora Cannabis je treća i vrijedi 10,2 milijardi na tržištu. A dvije najvrednije?

Canopy Growth danas stoji već na 10,9 milijardi, dok Tilray vrijedi već 15 milijardi dolara. Potonja tvrtka posjeduje površine za uzgoj kanabisa od čak 88.000 metara četvornih, odnosno 8,8 hektara praktično poljoprivrednog laboratorija, od čega jednu trećinu u toplom i osunčanom Portugalu, baš preko puta u svijetu hašiša tradicionalno opjevanog Maroka. 2015. godina po marihuanu je bila značajna jer ju je legalizirao Paragvaj kao prva latinoamerička nacija.

Bila je to najviše zasluga predsjednika Josea Mujice, ljevičara, starog gerilca iz Tupamarosa, koji je tijekom mandata primao sasvim običnu plaću i na posao se vozio svojom prastarom bijelom „bubom“. 2016. godina po marihuanu je u SAD-u bila spektakularna po tome što su te godine tamošnji legalni uzgajivači zaradili 4,5 milijardi dolara, više nego proizvođači Viagre i tekile.

I dok je SAD klizio u predsjedničke izbore i eru Donalda Trumpa, istog dana je marihuanu legaliziralo još šest američkih država, od kojih i Kalifornija, zasebno gledano šesta najveća ekonomija na svijetu. Gallup je 2017. objavio da legaliziranu marihuanu podržava čak 60 posto Amerikanaca.

Razloga za to bilo je raznih i mnoštvo. Od sasvim raskrinkane podvale o štetnosti marihuane i posljedičnih zabrana sve do razina UN-a, od sve jasnijih dokaza o određenim blagotvornim utjecajima ove biljke za tu i tamo neku boljku, do suočavanja s činjenicom da ljudi kriminalci postaju ne zbog marihuane, nego zbog toga što završe u zatvoru ili barem dođu u doticaj, kad je već kriminalizirana, s ozbiljnim dilerima.

Za sve one Amerikance koji nikada nisu čuli za Nizozemsku ili za njena iskustva, tu je bio primjer Colorada, koji je marihuanu legalizirao 1. siječnja 2014. Već prve godine proizvodnja i prerada marihuane ekonomiji 5,5 milijuna stanovnika Colorada zaradila je skoro milijardu i pol dolara.

Od toga je na ime poreza u budžet Colorada otišlo nešto manje od 200 milijuna dolara, nešto manje od 1,5 posto hrvatskog državnog proračuna.

U Coloradu se usto smanjila nezaposlenost i svima je postalo jasno da je država procvjetala umjesto da propadne u ponoru nemorala što su joj predviđali konzervativci.

Colorado je već 2000. pokazao da je drugačije mjesto. Tada su njegovi građani na referendumu izglasali upotrebu kanabisa u medicinske svrhe većinom od 54 posto, a dalje je sve vodilo jednom drugom.

(express.hr)

“Sanjao sam o tome da postanem prva osoba koja će kupiti prvi gram legalne marihuane u Kanadi”, rekao je Ian Power nakon što je 17. listopada uspio biti prvi koji je u trgovini kupio zakoniti kanabis

Oduševljenje je obuzelo cijelu zemlju koja je postala druga na svijetu nakon Urugvaja u kojoj se slobodno može uživati u marihuani. “Cijeli svoj život kriomice pušim marihuanu. Kako se krećem u krugovima koji ne konzumiraju marihuanu često kao ja, morao sam se skrivati”, rekao je Alex Smith za BBC. “Cijelo je iskustvo pomalo nadrealno”, priznao je.

Frustrirani kupci

A onda je tu pozitivnu atmosferu pokvarila vrlo ozbiljna vijest: marihuane nema dovoljno za sve koji je žele legalno kupiti. Trevor Tobin je prošli mjesec otvorio jedan od prvih kanadskih dućana s legalnim kanabisom. Zajedno s majkom Brendom podigao je 100.000 dolara ušteđevine i otvorio High North, jednu od samo nekoliko privatnih trgovina na malo u Newfoundlandu.

No, kako je ispričao za Guardian, ubrzo je otkrio da je potražnja puno veća od ponude.

Nakon samo nekoliko dana klijenti su počistili sve proizvode s polica, a navala je bila tolika da su trgovinu nakratko i zatvorili jer im je dojadilo konstantno se ispričavati kako nova “roba” još nije stigla. Neki od prodavača su morali pozvati i policiju kako bi ih zaštitila od frustriranih kupaca koji su satima čekali u redu, a zatim saznali da su to radili uzalud jer robe više nema, prenio je britanski Independent.

A s tim se problemom ne suočavaju samo mali trgovci. James Burns, predsjednik uprave Alcanne, tvrtke koja posjeduje lanac trgovina alkoholom u Kanadi i SAD-u i koji je otvorio pet prodavaonica marihuane, također ima problema s dostavom kanabisa. “Naručivali smo velike količine, ali smo dobili samo pola naručenog. Sada zaposlenici u rano jutro sjedaju uz kompjutore i pokušavaju naručiti marihuanu. Razmišljamo čak i o ograničavanju radnog vremena jer nemamo što prodavati.

Ako je vladino skladište prazno, ono je prazno. I tu se ne može napraviti ništa”, izjavio je Burns za BBC. Société québécoise du cannabis, lokalni prodavač u pokrajini Quebec, ima dućane otvorene samo od četvrtka do nedjelje zbog nestašice marihuane.

“Procjenjujemo da će naši dobavljači moći odgovoriti na razinu potražnje tek sljedeće proljeće”, rekla je za BBC glasnogovornica tvrtke Linda Bouchard.

Crno tržište

No, ovakva se situacija nije trebala dogoditi. James Burns je rekao kako su “svi znali da će se to dogoditi. Iskreno, ne tako brzo i tako potpuno”. Institut C. D. Howe je to najavio u svom istraživanju 11. listopada, dakle šest dana prije legalizacije.

Oni su upozorili da će doći do problema u lancu opskrbe, što će velik dio korisnika vratiti crnom tržištu: zbog toga će država u prvoj godini legalizacije izgubiti oko 800 milijuna dolara (jasno, kanadskih) poreza koje je kanila prikupiti prodajom marihuane. Istraživanje je iznjedrilo još jedan važan zaključak:

“Bez obzira na značajnu razliku u cijeni između legalnog i crnog tržišta (u korist legalnog), ovo potonje će svakako biti na dobitku ako službeni lanac dobave ne bude u stanju zadovoljiti potražnju”. A to se dogodilo već prvih dana legalne prodaje.

Vlada je, pak, svoju odluku o legalizaciji prodaje marihuane branila tezom da će time oslabiti crno tržište i smanjiti stopu kriminala. Zasad je jasno da crno tržište nije na gubitku: Institut je procijenio da će oni u prvoj godini legalizacije prodati oko 380 tona marihuane (Lift, medijska platforma iz Vancouvera koja se bavi pitanjima marihuane, procjenjuje da industrija kanabisa u Kanadi može proizvesti između 400 i 500 tona marihuane godišnje) i zaraditi oko 2,5 milijardi dolara.

Jer, certificirani dućani mogu zadovoljiti manje od 50 posto potražnje. Podataka o stopi kriminala nema jer je riječ o prekratkom razdoblju za relevantno mjerenje.

Neki od prodavača procjenjuju da će legalni sustav tek za oko godinu i pol moći uspostaviti lanac opskrbe marihuane koji će zadovoljiti potražnju. Prema zakonu, Kanađani u dobi od najmanje 18 ili 19 godina (oko 21 u Quebecu) mogu kupiti do 30 grama kanabisa i uzgajati do četiri biljke kod kuće. Iz Instituta C. D. Howe su naveli još jedan argument koji potvrđuje da se vlada naprosto nije dobro pripremila za ovu izuzetno važnu društvenu promjenu.

“Sličnih je problema imala i američka savezna država Colorado nakon što je legalizirala prodaju marihuane. Njima je trebalo tri godine da usklade ponudu s potražnjom”.

A sve je to posljedica odluke vlade premijera Justina Trudeaua – koji je priznao da je pušio marihuanu, ali je rekao da je sada neće pušiti – koja je uvela monopol i na opskrbu i na dostavu.

Udar na vladu

Dodatno je zabrinjavajuće što je zbog cijelog kaosa došlo i do nestašice medicinske marihuane koju je Kanada legalizirala još 2001. godine. Health Canada, vladina agencija koja daje ovlaštenja proizvođačima kanabisa, objavila je da je mjesecima prije legalizacije naporno radila kako bi povećala broj zakonitih dobavljača i pozvala je korisnike na strpljenje.

A kad je riječ o pacijentima, poručili su da intenzivno rade s industrijom kako bi osigurali dostatnu količinu proizvoda za potrebe te skupine korisnika.

Agencija je objavila da je ukupno osigurala 14,5 tona suhog kanabisa i 370 litara kanabisova ulja do sredine ovog mjeseca. No, sve je to nedostatno jer je potražnja bila golema: prema istraživanjima, svaki osmi Kanađanin iskoristio je svoje pravo i kupio marihuanu. U Ontariju je u prva 24 sata legalizacije web stranica preko koje se naručuje marihuana zabilježila 100.000 narudžbi. Od kojih većina nije isporučena.

I tako se vlada našla pod udarom frustriranih kupaca, a dodatni je problem što su mali trgovci, poput Trevora Tobina s početka teksta, u ozbiljnom problemu jer bi im posao, u koji su uložili svoj novac i očekivali dobru zaradu, mogao propasti. Posebno je zabavna jedna od izjava neimenovanog dužnosnika koji se bavi problematikom opskrbe trgovina legalnom marihuanom:

“Mi smo zapravo iznenađeni u kojem su se opsegu i kojom brzinom ljudi prebacili s crnog tržišta na legalno. To nismo očekivali i dijelom je zbog toga došlo do sadašnjih problema u lancu opskrbe”. Stručnjaci s Instituta C. D. Howe upozoravaju da će vlada moći slomiti crno tržište tek kad uspije osigurati dovoljno svih proizvoda od marihuane u licenciranim dućanima. To potvrđuje Tobin: “Kad ne nađu marihuanu kod nas, oni je potraže drugdje. Nema nestašice marihuane u mom gradu. Nestašica je samo marihuane u trgovinama koje je zakonito mogu prodavati”.

(jutarnji.hr)

Čovjeku iz Illinoisa s dijagnozom “neizlječivog neoperabilnog” raka na plućima i perikardijalnim karcinomom srca, liječnici su rekli da ima još oko godinu dana života uz pomoć kemoterapije

Ne želeći prihvatiti ovu smrtnu kaznu, počeo je provoditi vlastita istraživanja kako bi vidio može li spasiti svoj život jer liječnici nisu mogli.

Darren Miller je imao 50 godina kad je počeo očajnički tražiti lijek izvan mainstream medicine i kemoterapije koja mu je uzrokovala “čireve na ustima i krvarenje na rukama i nogama” prema njegovoj Facebook stranici.

Tada je otkrio i odlučio je dopuniti svoje tretmane pomoću ulja kanabisa.

Kao što možda znate ili ne znate, stopa preživljavanja raka pluća je nevjerojatno strašna u svojim malim brojkama.

Procjenjuje se da prognoza preživljavanja oboljelih od karcinoma pluća u fazi 1A. iznosi manje od 50%. Nažalost, ta brojka pada dok rak napreduje. Za pacijente u fazi 4. vjerojatnost oporavka je 1%.

Svjesan svoje nevolje, bolesnik Darren Miller odlučio je dopuniti svoju kemoterapiju tretmanima ulja od kanabisa. Jasno, nije samo želio produžiti život, već ga je htio i spasiti.

Nakon što je istražio prednosti ulja kanabisa i pročitao stotine drugih osobnih priča o ozdravljenju, Miller je bio uvjeren da je tretman bio dobar za njega.

Millerova žena je napustila svoj posao kako bi se kvalificirala za medicinsku pomoć, i preselili su se u Kaliforniju gdje se mogao liječiti od raka uz pomoć ulja kanabisa, ali na legalan način.

Sedam mjeseci kasnije, Darren je službeno bio bez karcinoma što i bolnički dokumenti dokazuju.

On je rekao za CBS News:

“Danas, sedam mjeseci kasnije, kažu mi da sam potpuno izliječen od raka – a ne u remisiji. Izliječio sam rak. Mogu li dati zasluge ulju kanabisa? Apsolutno. Mogu li dati zasluge kemoterapiji? Morat ću reći da, isto tako. Uzimao sam oboje.”

Nakon oporavka od ‘neizlječivog’ raka, Miller i njegova supruga su se preselili natrag u Illinois. Miller sada pokreće program “Suosjećajnog kanabisa” i pomaže drugima koji se bore protiv raka poput njega.

Priča Darren Millersa slična je Davidu Hibbitu, 33-godišnjem britanskom muškarcu kojem je dano još samo 18 mjeseci života prema procjeni njegovog liječnika.

Hibbit je uspio izliječiti terminalni ‘neizlječiv’ rak debelog crijeva okrećući se od konvencionalnih tretmana prema upotrebi ulja od kanabisa.

U sljedećem videu Darren Miller opisuje svoje iskustvo i liječenj raka pluća uljem kanabisa:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

 

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Nakon što je u potpunosti legalizirana prije nešto manje od godine dana, za njezin uzgoj vlada veliki interes

Sezona je berbe, posebno u vinogradima plodnoj regiji Kalifornije. No ove godine pune ruke posla sa berbom imat će uzgajivači marihuane, jako kvalitetne robe s kojom se pokušava oživjeti poljoprivredna tradicija na obali. Ova marihuana uzgojena na oceanskom povjetarcu obećaje puno.

Nakon što je u potpunosti legalizirana prije nešto manje od godine dana, za njezin uzgoj vlada veliki interes pa u području od Montereya do Santa Barbare ima više licenci za uzgoj nego bilo gdje u zemlji. Ovaj vrtoglavi napredak regije dolazi na štetu sjevernih kalifornijskih okruga u kojima je ilegalna industrija marihuane, skrivena od očiju javnosti, desetljećima napredovala.

“Gotovo smo na polovici između Losa Angelesa i San Francisca, dva grada s velikom potrošnjom marihuane. Nismo ni mogli sanjati koliko će to ispasti dobro”, rekao je jedan od uzgajivača John De Friel.

Regulirano tržište u Kaliforniji je industrija vrijedna četiri milijarde dolara, što je pozamašan iznos koristan i za porezni sustav ali i za generacije farmera poduzetnika koji su školovani za ono čime se bave. Legalizacija je već sada dovela do proširene kultivacije marihuane pa se tako sada uzgaja i na mjestima gdje nikada ranije nije. Unatoč legalizaciji proizvodnje, u ovim regijama uzgajivači marihuane i dalje se bore s onim stigmama nastalima u konzervativnom društvu, piše The Washington Post.

Jedna od važnih novosti na ovom području su i benefiti koje ovaj uzgoj donosi. U sjevernoj Kaliforniji industrija marihuane desetljećima je bila s druge strane zakona, a to nasljeđe pokazalo se kao glava prepreka u transformaciji crnog tržišta u ono uređeno zakonom. Uz jako puno marihuane koja stiže s nereguliranog tržišta, niskih cijena, oni farmeri koji pokušavaju izgraditi posao uz sve te oštre regulacije bore se kako doći do svog kolača tržišta.

Na središnjoj obali uzgajivačima je ipak nešto lakše, i dok se prilagođavaju regulacijama na tržištu, bar to čine bez oštre konkurencije tog nelaganog tržišta. Farmeri u Kaliforniji još imaju vremena do kraja godine kako bi se prilagodili regulacijama na tržištu, što je proces koji stoji stotine tisuća dolara.

Iako je riječ o skupocjenom procesu, komercijalna logika iza toga je nesporna. Nakon što su krajem 2016. godine glasači u Kaliforniji prihvatili upotrebu marihuane u rekreacijske svrhe, tržište se proširilo i izvan onih 200.000 građana koji su dosada imali dozvolu za konzumacijom marihuane iz zdravstvenih razloga. Sad je marihuana dostupna cijelom tržištu, kao i alkohol.

Inicijativa je omogućila saveznim državama i gradovima da sami donesu svoja pravila, uključujući i izravne zabrane prodaje i uvoza. Stotine potencijalnih uzgajivača i dalje pokušavaju pronaći zemlje u kojima je porez za marihuanu najniži, u kojima je najbolja klima, i one u kojima ima najviše raspoložive radne snage.

U Santa Barbari ovaj je porez na najnižoj razini, i to od četiri posto, a cilj mu je privući poljoprivrednike na područja koja su propala zbog nekih drugih ekonomskih učinaka. Riječ je oko 330 jutara zemlje na kojima se uzgaja marihuana, što je maleni dio zemlje u usporedbi sa vinogradima. I dok se s jedne strane razvija ovaj brend, mnogi se pak pitaju hoće li marihuana u zemlji izmijeniti lokalnu kulturu.

“Zemlja je podijeljena oko načina na koji se prihvaća stvarnost, tj. činjenica da je marihuana već tu u našim zajednicama i da neće nestati samo ako se pretvaramo da nije tu. No ja ću prvi reći kako se nadam da se neće jako proširiti”, rekao je Das Williams, jedan od protivnika legalizacije.

Davno prije duž južnog dijela zemlje napredovala je industrija cvijeća. Nasade tratinčica i orhideja njegovali su i razvijali potomci nizozemskih i japanskih migranata. No nakon što je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a i Kolumbije prije šest godina, ovaj povijesni element zemljine ekonomije, desetkovan je.

Graham Farrar posjeduje oko pet hektara staklenika u predgrađu Carpinterie. I u njima vrhunsku farmu marihuane s godišnjim prinosom od nekoliko tisuća kilograma i sa 50 zaposlenika koji za razliku od vinograda, zbog termina berbe, mogu raditi stalno. U njihovom poslu uobičajene su tri godišnje berbe.

Farrar se prisjeća kako je došlo do promjene od uzgoja cvijeća do marihuane. Zakon o slobodnoj trgovini dizajniran je kako bi se Kolumbiji omogućila borba s problemom biljke koka, koja je glavni sastojak kokaina. Umjesto toga otvorile su se nove mogućnosti tisućama kilometara dalje, na poljima na kojma uzgaja nešto što će federalna vlast klasificirati kao ilegalnu drogu mnogo opasniju od kokaina. “Ovdje smo zamijenili jedan ‘cvijet’ s drugim”, naglašava Farrar.

Posebna oprema čeka zaposlenike koji beru, suše, i pakiraju cvijet za prodaju. Postoji i malo uzgajalište u kojem se provodi istraživanje. Svaki staklenik opremljen je i sa 100.000 dolara vrijednim strojem koji sprječava širenje ovog mirisa do obližnjih kuća.

“Skrivanje više nije cijenjena vještina. I ovo je unosno tržište”, rekao je 41-godišnji Farrar, koji je radio u industriji softvera i ima diplomu iz molekularne biologije i biokemije.

Osigurao je i jednu od tri maloprodajne licence koje izdaje Santa Barbara za uzgoj i prodaju marihuane za rekreacijske svrhe. Njegov je cilj transformirati tradicionalne ambulante u kojima se nabavlja marihuana u nešto što bi moglo bit privlačno novim potrošačima. Njegova trgovina imat će i dio u kojem će posjetitelji moći isprobati marihuanu i otkriti koja im odgovara te također i odabrati načine dostave. Kalifornijska marihuana ne može se legalno izvoziti izvan zemlje.

“Većina konzumenata još nije ni prošla kroz naša vrata, no Santa Barbara kao brend privlači ljude puno više od drugih mjesta”, naglašava.

Uskoro će biti poznati i iznosi tromjesečnog poreznog prihoda od marihuane, a procjenjuje s kako će biti riječ o prihodima oko tri milijuna dolara, što će se iskoristiti za poticanje daljnjeg razvoja. Policija je u proteklih nekoliko tjedana provela racije u području Tepusquet Canyon i Cuyama Valley, crnog tržišta, i zaplijenile biljke vrijedne milijune dolara.

Odroni zemlje i klizišta uništili su tvornice marihuane u Montecitu početkom ove godine, gdje su farme bile skrivene između plantaža avokada i voćnjaka citrusa.

“Moramo učiniti nešto kako bi tržište učinili pravednim za one koji se pridržavaju zakona. Naš je posao njima život učiniti što težim u nadi da će otići negdje drugdje”, rekao je Dennis Bozanich, zamjenik voditelja državnog tijela koje nadzire tržište marihuane.

Williams, koji se protivio legalizaciji, kaže kako će porezi prikupljeni od marihuane pomoći “platiti neke zdravstvene usluge i spasiti nekoliko javnih knjižnica”. No s obzirom na velike prihode strahuje kako će uzgoj marihuane uništiti dosadašnju industriju cvijeća. Također brine se i zbog poruka koje će ovaj uzgoj poslati mladoj populaciji.

“Odrastao sam na ovom području, i ne znam, bez obzira na njezinu upotrebu kako marihuana može biti dostupnija nego što to već jest. I kao potencijalnu opasnost vidim to što će ju legalizirati još i više”, naglašava.

Ostaci prijašnjih vremena i uzgoja marihuane za medicinske svrhe mogu se vidjeti i danas. Rizik racija tada je bio velik, pa je njihov uzgoj bio na neki način sakriven i daleko od očiju. No danas je dio velikih farmi i proizvodnje. Prekriveni nasadi sa zaštitom od sunca očekuje se da će se povećati do proljeća. Mathew Kaplan koji pomaže u upravljanju farmom i prodaje tu marihuanu pod nazivom Vertical naglašava kako ova zemlja vodi brigu o svojim farmerima, što nije slučaj drugdje po državi.

Kaplan i njegovi partneri nadaju se kako će farmu Iron Angel napraviti pravom turističkom destinacijom, uz pomoć onog što su posuditi od modela koje su vinari koristili godinama. Kaže kako će turisti jednog dana moći ostati u kabinama diljem nekoliko stotina hektara zemljišta.

“Želim da nas čim više dođe ovdje. To će biti sjajno. Uvijek je bolje biti dio šire zajednice”, rekao je.

Velika cijena zemljišta sigurno će limitirali broj onih koji žele pokrenuti svoj uzgoj marihuane na ovom području, no privlačni ekonomski pokazatelji mogli bi privući nove, posebno činjenica kako hektar marihuane vrijedi više od hektara vinograda.

Na državnoj razini razmišljalo se o ograničavanju broja licenci, no zasada su lokalno dužnosnici odluku o opstanku odlučili prepustiti samom tržištu. “Poljoprivreda se uvijek mijenja, a ovdje je riječ o zadržavanju poljoprivrede na ovim područjima i osiguravanju njezine profitabilnosti”, rekao je Joan Hartmann, predstavnik Santa Ynez Valley.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*

(express.hr)