Blackrock je najveći upravitelj imovinom na svijetu. Ali taj divovski i moćni koncern je obavijen velom tajne. Sada je objavljena prva knjiga koja zaviruje iza kulisa njegovog djelovanja

Riječ je o prvoj knjizi na svijetu koja je ikada napisana o “Crnoj stijeni” iz New Yorka. Ime Blackrock je poznato često samo pozornim čitateljima gospodarskih rubrika. I njemačka dopisnica iz SAD-a Heike Buchter, specijalizirana za gospodarstvo, na njega je počela češće nailaziti tek tijekom svojih istraživanja u zadnjih nekoliko godina. “Neki bankari su pričali o njemu. Ili bi se, kada se govorilo o provjeri portfelja središnjih banaka, spominjalo ime Larryja Finka”, sjeća se novinarka koja već preko 10 godina izvještava s Wall Streeta.

“Odjednom se to ime počelo svuda pojavljivati”

“To mi ime prije financijske krize uopće nije bilo poznato, a nakon nje se svugdje moglo čuti. Svugdje!”, priča. Prilikom razgovora s jednim informantom ovaj ju je zamolio da govori tiho s objašnjenjem da vjeruje kako je u kuhinji netko iz Blackrocka tko bi im mogao “pljunuti u juhu”. Ona u svojoj knjizi Blackrock naziva “najmoćnijim koncernom koji nitko ne poznaje”. Blackrock u svojim fondovima upravlja vrijednošću od 4,7 bilijuna dolara, tj. 4700 milijardi dolara. Preko platformi ovoga koncerna za analize i trgovanje se okrene preko 14 bilijuna dolara. No, utjecaj Blackrocka je čak i veći nego vrijednost tih investicija i vrijednosnica.

Financijska mreža oko čitavog svijeta

“Blackrock savjetuje središnje banke pa i ministre financija, baš kao i velike ulagače i državne fondove. Isto tako i mirovinske fondove ovdje u SAD-u, osiguranja i zaklade”, objašnjava Buchter. A preko obveznica i dionica financiraju i poduzeća. “Zapravo nema ničega na tržištu financija u čemu Blackrock na neki način nema svoje prste,” dodaje Buchter.

Iz jednog neupadljivog nebodera na Manhattanu šef Blackrocka Larry Fink i njegovi ljudi pletu mrežu oko svijeta. Ta financijska institucija je tako na primjer i veliki dioničar u vodećim američkim bankama baš kao što drži veliki udio dionica i u naftnim koncernima i industriji oružja. Fondovi Blackrocka su, ukupno gledano, i najveći vlasnici poduzeća koji čine njemački indeks Dax.

To samo po sebi nije opasno, ukazuje Buchter, ali je vrlo znakovito i predstavlja veliki potencijal moći: “U današnje vrijeme si već moćan kad držiš četiri, pet ili šest posto dionica nekog poduzeća. Možeš nazvati i šef će osobno trčati na telefon. A to možeš i očekivati.”

Kada se u Njemačkoj automobili kotrljaju sa pokretne trake ili rudari u Južnoj Americi vade rudu, fondovi Blackrocka ostvaruju dobit, a time i njegovi klijenti. Baš kao i kad američki znanstvenici razvijaju nove lijekove ili se u Africi iz rudnika vadi zlato. Heike Buchter kaže kako nitko ne može točno reći gdje se tu može pojaviti problem, jer obzirom da je Blackrock svugdje upleten, uvijek postoji mogućnost da se na nekom mjestu pojavi sukob interesa.

Tako na primjer neka tvrtka može imati vrijednosnice koje je izdao Blackrock dok su istovremeno njene dionice pak u vlasništvu Blackrocka. “A tko će se usuditi zamjeriti jednom od najvećih i najutjecajnijih velikih dioničara koji je pritom još i tvoj vjerovnik”, kaže Heike Buchter.

Larry Fink

Uspon Larryja Finka

Sve je počelo u kasnim 1980-im kao “dodatni” poslić jednog private equity društva. Tada je Larry Fink – koji je prije toga kao mešetar investicijske banke First Boston zbog krivih prognoza razvoja kamata i gubitka od 100 milijuna dolara bio uništio svoju reputaciju – angažiran za posao s vrijednosnicama i obveznicama.

Buchter o Finku piše u svojoj knjizi sljedeće: “Najutjecajniji čovjek modernog svijeta financija izgleda na prvi pogled kao njegov vlastiti računovođa”. Larryu Finku je, prema njezinom mišljenju, uspjelo nešto što nije nikome drugome u vremenu u kojemu živimo: “On si je izgradio vlastito carstvo na Wall Streetu. I to u manje od tri desetljeća.” A za to je potreban prilično jak ego i nevjerojatno puno ambicije, zaključuje novinarka.

“Ghostbusters” Wall Streeta

Zanimljivo je da je upravo financijska kriza inicirana bankrotom investicijske banke Lehman Brothers bila katalizator uspjeha poslova Blackrocka. On je bio poznat po svojoj ekspertizi u rasčlambi i “razvezivanju” portfelja hipotekarnih papira kako bi se šteta barem ograničila. Od malog upravitelja imovinom postali su tako “spasioci” i “ghostbustersi” Wall Streeta, piše Buchter u svojoj knjizi. Uslijedili su telefonski pozivi iz Fed-a, američke središnje banke. Tadašnji ministar financija Tim Geithner je šefa Blackrocka oslovljavao imenom.

“Bilo bi dobro sve to malo podrobnije pogledati”, mišljenja je Buchter. Ona, doduše, smatra da u reguliranju tržišta do sada nije nedostajalo dobre volje, ali problem je u kompleksnosti situacije i činjenici da Blackrock svugdje ima svoje prste. “Svako područje ponaosob nije problem”, kaže novinarka, ali dodaje da kada se svi zajedno zbroje, onda odjednom imamo sliku koja nameće pitanje: koju smo neman zapravo ovdje stvorili?

Blackrock-mozaik

Heike Buchter je malo bolje pogledala i ispisala 280 stranica o koncernu. Na njima je nastao mozaik informacija široke palete – od suvlasništva Blackrocka nad njemačkim poduzećima pa sve do savjetovanja u spašavanju Grčke. Pritom njezin cilj, kaže, nije bio upirati prstom i optuživati nego prosvjetljivati i skrenuti pozornost javnosti na ovoga financijskog diva koji je u neku ruku i proizvod načina na koji funkcionira financijski svijet.

“Ljudi bi uvijek da je i u tom sektoru kao i svugdje drugdje – da se točno zna tko je tko i kako sve funkcionira”, rezimira Buchter. Ali to nije tako i to ljude uvijek jako ljuti. Ona je tijekom svojih istraživanja pak došla do zaključka da se “financijski sustav stalno mijenja i da je stalno u pokretu. I da se ne može uvijek jasno prepoznati tko ima koju ulogu.”
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dw.de,youtube/uredio:nsp)