Časna sestra Ljubica Kovač iz Posušja uspjela je stati na put smrtonosnoj bakteriji E. Coli.

Sve što je potrebno je da pomiješajte korijen peršina, limun s korom, med i maslinovo ulje.

Ova bakterija može izazvati infekcije gastrointestinalnog i urogenitalnog trakta, sepsu, meningitis i upalu pluća.

Escherichia coli je gram-negativna bakterija, čije su prirodno stanište crijeva čovjeka i životinja. Predstavlja dio crijevne flore i neophodna je za proces varenja i sinteze nekih supstaci, primjerice vitamina K i razgradnju laktoze.

Ova bakterija je i pokazatelj zagađenosti vode fekalijama i jedan je od najčešćih uzroka bakterijskih infekcija čovjeka. Za revolucionarni proizvod, za kojeg se sastojci mogu naći gotovo u svakoj trgovini, navodno se već odavno zna u nekim dijelovima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

RECEPT

250 grama korijena peršina
250 grama limuna s korom
200 grama meda
2 dl maslinova ulja

Sve to pomiješajte I po jednu veliku žlicu prije doručka i večere.

Nakon što potrošite jednu dozu, napravite testove kod liječnika, jer ako ima još bakterija ponovite sa još jednom dozom. U većini slučajeva bila je potrebna samo jedna doza za ozdravljenje.

Escherichia coli

Escherichia coli (skraćeno E. coli), koju je otkrio pedijatar i bakteriolog Theodor Escherich, jedna je od glavnih vrsta bakterija koje žive u donjem dijelu probavnog trakta sisavaca. Nužne su za pravilnu probavu hrane te sudjeluju u radu crijevne flore. Njezina je prisutnost u podzemnim vodama obično indikator fekalne zaraze.

Svrstava se u skupinu Enterobacteriaceae te se često koristi kao modelni organizam za bakterije općenito. Korijenska riječ koju nalazimo u znanstvenom nazivu te porodice, “entero-”, odnosi se na crijevo, pa je često u istom značenju kao i “feces”. Boja se po Gramu, i to gram-negativno. Ima oblik bacila.

Broj jedinki bakterije E. coli se u prosječnom dnevnom fecesu čovjeka kreće između 100 milijardi i 10 bilijuna. Svi različiti podtipovi fekalnih bakterija s oznakom coli i sve slične bakterije koje žive u tlu (ili biljnoj truleži, od kojih je najpoznatija skupina Enterobacter aerogenes), okupljeni su u “coliformnu skupinu”.

Tehnički se koliformi definiraju kao aerobne i neobavezno anaerobne, nesporogene, gram-negativne, štapićaste bakterije koje fermentiraju laktozu i pritom kroz 48 sati pri 35°C stvaraju plinski produkt. U tijelu se taj plin otpušta kao flatus. Stanice E. coli su izdužene, duljine 1-2 µm i promjera 0.1-0.5 µm.

Na području gospodarenja otpadnim vodama se E. coli vrlo rano pokazala kao odličan “indikator” razine onečišćenja vode, tj. količine fekalne tvari čovjeka koja se u njoj nalazi, mjereno prema coliformnom indeksu. E. coli se u toj tehnologiji koristi zato što u ljudskom fecesu ima puno više coliforma od patogena, a E. coli obično nema štetnog utjecaja, pa laboranti koji s njom rade nisu ni u kakvoj izravnoj opasnosti. Međutim, ponekad upotreba E. coli u svrhu indikatora fekalne zaraze može biti pogrešna jer se u jednim sredinama E. coli razmnožava brže nego u drugima, kao primjerice u optoku tvornice papira.
 
(prirodni-lijek.com,wikipedia.org/uredio:nsp)

Kravlje mlijeko je visokoproteinska namirnica, prebogata bjelančevinama, a upravo previsok unos koncentriranih bjelančevina kroz upotrebu hrane životinjskog podrijetla (mesa i prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda i jaja) dovodi do gubitka kalcija iz kostiju

Iako se mlijeko i mliječni proizvodi propagiraju kao neophodni u prehrani djece i odraslih, sve su opasniji za upotrebu, jer su životinje pune toksina, viška proteina, hormona, pesticida, virusa. Mlijeko iako nema vlakna, sadrži značajnu količinu kolesterola. Suvremenim metodama mlijeku se dodaju razni hormoni i aditivi koji uzrokuju razne bolesti.

Preko mlijeka i mliječnih proizvoda, često se prenose zarazne klice, u kojima su hormoni, ostaci antibiotika, virusi, pesticidi, industrijske kemikalije i drugi nepoželjni sastojci.

Neke od bolesti koje su dovedene u vezu s mlijekom su nepodnošljivost laktoze, sklonost arteriosklerozi, neke od teških neuroloških bolesti poput amiotrofične lateralne skleroze, rezistencija na antibiotike, osteoporoza te neke vrste leukemije.

Mlijeko nije zdravo za djecu iako je rasprostranjeno mišljenje da je potrebno za razvoj djeteta, no pri tome se ne misli na majčinsko mlijeko već na kupovno. Činjenica je da je majčino mlijeko nešto najzdravije za djecu, sadrži sastojke koji su potrebni u razvoju te prenosi majčina antitijela. Iako ima manje kalcija nego kravlje, mlijeko je bolji izvor kalcija jer se bolje apsorbira. Istraživanja su pokazala da majčino mlijeko sadrži manje proteina od životinjskog te zbog toga pogoduje potrebama djeteta.

Kupovno kravlje mlijeko, zbog aditiva i hormona koje mu se dodaje, može biti uzročnik tegobama popout alergije, sideropenične anemije koja ima za posljedicu nešto nižu inteligenciju, rani početak arteriosklerotičnih promjena na krvnim žilama te juvenilni dijabetes (tip I), ukoliko se konzumira od ranog djetinjstva.

Čest razlog koji se navodi za upotrebu mlijeka je i sprječavanje osteoporotičnih promjena na kostima. Novija istraživanja iznose sasvim suprotne činjenice. Kravlje mlijeko je visokoproteinska namirnica, prebogata bjelančevinama, a upravo previsok unos koncentriranih bjelančevina kroz upotrebu hrane životinjskog podrijetla (mesa i prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda i jaja) dovodi do gubitka kalcija iz kostiju. Epidemiološke studije potvrđuju istraživanja.

Mliječni proizvodi kao sir također nisu zdravi, sir spada u teško probavljivu namirnicu, mastan je, a pretjerana konzumacija može pogoršati zdravlje i rad pojedinih organa, kao što je prostata. Od sira se stvara kiselost u organizmu koja može dovest do raznih oblika raka.

Zbog ovih činjenica sve više ljudi se odlučilo za odricanje od mlijeka i mliječnih proizvoda, to odricanje nije nekakav prolazan trend, već je prihvaćanje boljeg zdravlja.
 

 
(web-tribune,youtube.com/uredio:nsp)