Istraživači MIT-ovog tima za snove su uspješno manipulirali snove štakora, a uskoro bi mogli manipulirati onime što teče kroz ljudske umove noću.

U izuzetno jezivom otkriću, znanstvenici na Massachusetts Institute of Technology (MIT) su uspjeli utjecati na ono što životinje sanjaju primjenjujući audio kuru povezanu sa događajima iz prethodnog dana.

Ne čudi, ali eksperiment je uključivao trčanje kroz labirint.

Neuroznanstvenik Matt Wilson sa Sveučilišta u Picoweru za učenje i pamćenje, rekao je za io9.com, da je njegova ekipa iskoristila način na koji hipokampus mozga kodira samo-iskušane događaje u memoriju.

Oni su već znali da kada spavamo, hipokampus je zauzet ponavljanjem brojnih današnjih događaja i time konsolidirajući naše pamćenje, ali oni nisu znali jesu li se ta “ponavljanja” mogla manipulirati pod utjecajem značajka okoliša.

Wilson je trenirao skupinu štakora koju je pokrenuo kroz labirint pomoću dva različita audio signala.

Snovi štakora: Znanstvenici su u novoj studiji uspješno manipulirali snove štakora

Revolucionarno: Znanstvenici su rekli da ovaj “inženjering snova” otvara vrata više invazivne kontrole obrade memorije tijekom spavanja u budućnosti

Jedan od znakovno naznačene hrane ih je čekao na lijevoj strani, a drugi zvuk je značio da bi štakori mogli naći zalogaj unutar labirinta, ako se okrenu desno.

Znanstvenici su snimili moždanu aktivnost glodavaca kad je on navigirao kroz labirint. Oni također kasnije snimli valove mozga, kad su štakori spavali.

Koristeći korelacijsku analizu, potvrdili su da su štakori sanjali podvige prethodnog dana, ali kada su istraživači pustili audio signale iz eksperimenta, otkrili su da su se štakorovi snovi promijenili.

MIT: Znanstvenici su pretili skupinu štakora u labirintu i kasnije, kada su spavali

Oni su sada sanjali o dijelu labirinta povezanog s tim signalom.

To se pokazalo da se sadržaj snova može mijenjati izvana na taj način da se ponovo uključe određena sjećanja dok spavamo.

Wilson je rekao da je ovo otkriće “san  svakog inženjera” koji otvara vrata više invazivne kontrole obrade memorije tijekom spavanja.

On je rekao da se otvorila čak i mogućnost poboljšanja određenih sjećanja, mijenjanje ili čak blokiranje sjećanja od strane naših umova.
 
(dailymail.co.uk/uredio:nsp)

Pažnja, studenti koji se muče između polugodišta i kraja godine: pretjerivanje u gaziranim pićima i slatkišima za samo šest tjedana vas može napraviti glupima.

Nova istraživanja UCLA-e je prvo pokazala kako prehrana bogata fruktozom stalno usporava mozak, ometa pamćenje i učenje – i kako se omega-3 masne kiselina mogu suprotstaviti tom poremećaju. Recenzirani časopis za fiziologiju objavio je te rezultate u svojem 15.svibnjskom izdanju.

“Naši rezultati pokazuju da ono što jedete utječe na to kako mislite”, rekao je Fernando Gomez-Pinilla, profesor neurokirurgije na Medicinskom fakultetu David Geffen na UCLA i profesor biologije i integrativne fiziologije na UCLA Univerzitetu Pisma.

“Prakticirajući visoko-šećernu prehranu duže vrijeme, ona mijenja se vaš mozak, a s time i sposobnost učenja i pamćenja podataka. No, dodatkom omega-3 masnih kiselina na svoj obroka može pomoći smanjiti štetu.”

Dok su ranija istraživanja je otkrila kako fruktoza šteti tijelu kroz svoju ulogu u dijabetesu, pretilosti i masnoj jetri, ova studija je prva otkrila kako šećer utječe na mozak.

UCLA tim se koncentrirao na visoko-fruktozni jeftiniji kukuruzni sirup, šest puta slađi od šećera šećerne trske, koji se obično dodaje prerađenoj hrani, uključujući i bezalkoholna pića, začinima, umacima od jabuka i dječjoj hrani. Prosječni Amerikanac troši više od 40 kilograma visoko-fruktoznog kukuruznog sirupa godišnje, prema Ministarstvu poljoprivrede SAD-a.

“Mi ne govorimo o prirodnoj fruktozi u voću, koji također sadrže važne antioksidanse”, objasnio je Gomez-Pinilla, koji je i član UCLA-a instituta za istraživanje mozga i ozljede mozga Istraživačkog Centra. “Mi smo zabrinuti zbog visoko fruktoznog kukuruznog sirupa koji se dodaje u proizvodnji prehrambenih proizvoda kao zaslađivač i konzervans.”

Gomez-Pinilla i koautor studije Rahul Agrawal, UCLA postdoktorski suradnik iz Indije, su proučavali dvije skupine štakora koji su svaki konzumirali fruktoznu otopinu kao zamjenu za pitku vodu u razdoblju od šest tjedana. Druga skupina je također primila omega-3 masnih kiselina u obliku lanenog ulja i DHA kiselinu, koji štiti sinapse od oštećenja – kemijske veze između moždanih stanica koje omogućuju pamćenje i učenje.

“DHA je neophodna za sinaptičke funkcije – sposobnost moždanih stanica da prenosi signale”, rekao je Gomez-Pinilla. “To je mehanizam koji čini učenje i memoriranje mogućima. Naše tijelo ne može proizvesti dovoljno DHA, tako da ona mora biti dopunjena kroz našu prehranu.”

Životinje su hranjene standardniom hranom i trenirali se kroz labirint dva puta dnevno tijekom pet dana prije početka eksperimentalne dijete. UCLA tim je testirao koliko su štakori bili u mogućnosti da navigiraju kroz labirint, koji sadrži brojne rupe, ali sa samo jednim izlazom. Znanstvenici su smještali vizualne orijentire u labirintu kako bi štakori naučili i zapamtili put.

Šest tjedana kasnije, istraživači su testirali sposobnost štakora da se podsjeti na put i pobjegne iz labirinta. Ono što su vidjeli ih je iznenadilo.

“Druga skupina štakora je upravljala kroz labirint mnogo brže od štakora koji nisu primili omega-3 masnih kiselina”, rekao je Gomez-Pinilla. “DHA-lišene životinje su bile sporije, a njihov mozak pokazuje pad u sinaptičkim aktivnostima. Njihove moždane stanice su imale problem u međusobnoj komunikaciji, onemogućavajući sposobnost štakora da misli jasno i da se podsjeti koji je naučio šest tjedana ranije.”

DHA-lišeni štakori su također razvili znakove otpornosti na inzulin, hormon koji kontrolira razinu šećera u krvi i regulira sinaptičke funkcije u mozgu. Bliži pogled na moždanog tkivo štakora sugeriralo je da je inzulin izgubio puno od svoje moći koja utječe na stanice mozga.

“Budući da inzulin može probiti krvno-moždanu barijeru, hormon može signalizirati neurone da deaktiviraju reakcije koje ometaju učenje i uzrokuju gubitak pamćenja”, rekao je Gomez-Pinilla.

On sumnja da je fruktoza krivac iza DHA-nedostatka u disfunkciji mozga štakora. Konzumiranje previše fruktoze može blokirati sposobnost inzulina da regulira kako stanice koriste i pohranjuju šećer za energiju potrebnu za obradu misli i emocije.

“Inzulin je važan u tijelu, za kontrolu šećera u krvi, ali može igrati drugačiju ulogu u mozgu, gdje se čini da inzulin ometa pamćenje i učenje”, rekao je on. “Naša studija pokazuje da visoko fruktozna prehrana šteti mozgu kao i tijelu. To je nešto novo!”

Gomez-Pinilla, rođen u Čileu i entuzijast vježbanja koji radi onoga što on propovijeda, savjetuje ljude kako bi unos fruktoze i šećera sveli na minimum i zamijenili slatke deserte svježim voćem. Povremeni red tamne čokolade koja nije obrađena s mnogo dodatnog zaslađivača je preporučljiva, rekao je on.

Treba jesti namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos, orasi i sjemenke lana, ili dnevno uzeti DHA kapsulu. Gomez-Pinilla preporučuje jedan gram dnevno DHA.

“Naši rezultati sugeriraju da redovito konzumiranje DHA štiti mozak od fruktoznih štetnih utjecaja”, kazao je Gomez-Pinilla. “To je kao da štedite novac u banci. Želite li izgraditi rezerve za vaš mozak kada u budućnosti zahtijeva dodatno gorivo protiv neke bolesti.”
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(preveo:mr.Alfred Bošković/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9030"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]