eBay je kontaktirala Američka Tajna Služba negdje prošlog mjeseca kako bi uklonili kovanice Liberty dolara od plemenitih metala. Još jedan “false flag” napad?

Navodeći da opća politika eBay-a nije objavila krivotvorene predmete. eBay glasnogovornik Ryan Moore je potvrdio zabranu na web stranici Coin World. Sljedeći e-mail je poslan pogođenim prodavačima kada je sustavno uklanjanje započel:

 Tajna služba Sjedinjenih Država je zatražila ukidanje svih Norfed Liberty dolara na eBay stranicama kao krivotvorine. Molim vas … ne objavljujte ponovo ovu stavku prodaje. Mi cijenimo da ste objavili popis ovih kovanica na vašim stranicama i razumjemo da nije bilo loše namjere o tom djelu. Vaša lista je pripisana na Vaš račun. – Vlada SAD

Stvarno je lažno i lažno je stvarno. To je prilično puno za monetarni svijet u kojem danas živomo kao što smo prisiljeni trgovati i plaćati poreze određene i jedne ‘legitimne’ državne valute. Dakako, Tajna Služba ne bi htjela da netko kupnje čisto (0,999 finoće) zlatne i srebrne medaljona pogrešno misleći da bi oni mogli dobiti službeni i pravi novac izdan pod nadležnošću Sjedinjenih Država.

Provođenje svoje ovlasti iz Odjeljak 18 u Zakona Sjedinjenih Država , Poglavlje 3056, Tajna Služba je jedan od najstarijih nacionalnih saveznih istražnih agencija za provedbu zakona, izvorno osnovana 1865. godine kao ogranak američkog ministarstva financija za borbu protiv krivotvorenja američke valute. Osim svog mandata zaštite predsjednika, potpredsjednika i drugih usluga, američka Tajna Služba je odgovorna za održavanje integriteta nacionalne financijske infrastrukture i platnih sustava:

Tajna služba ima jurisdikciju nad kršenim zakonima uključujući krivotvorenja obveza i vrijednosnih papira. Neke od krivotvorenih obveza SAD-a i vrijednosnih papira obično koje je istraživala tajna služba su američka valuta (uključujući i kovanice), provjere Državne Riznice, Odjel poljoprivrednih prehrambenih kupona i američkih poštanskih maraka.

Umjesto početka drugog vala oduzimanja zlata, ova akcija za uklanjanje kovanica na eBay i drugim mjestima je usmjeren izravno na NORFED Liberty dolare izdane od strane sada pokojnog monetarnog arhitekte Bernard von Nothaus koji je osuđen krivotvorenja u 2011.

Državna nervoza sa stvaranjem alternativnog novca proteže daleko izvan sličnih kovanica i vjernih replika. To ide u samu srž stvaranja novog monetarnog sustava, te svjedočimo ciljanom zatvaranju sustava koji bi postigao značajano tržišno usvajanje ili predstavio neugodnu dilemu. Na pitanje o von Nothaus-u, izdvajamo da je njegova osuda ustavno pitanje, bilo da vlada ima moćnog odmetnika koji pravi kovanice novca.

Predsjedavajući nad jednim od najvažnijih nečuvenih napada na monetarnu slobodu u povijesti, sudac okružnog suda Voorhees još uvijek nije odredio datum kazne za proizvođače novčića Von Nothaus. U objavljivanju presude, američki odvjetnik Anne M. Tompkins izjavio:

Pokušaji da se potkopa legitimna valuta ovoj zemlji su jednostavno jedinstveni oblik domaćeg terorizma. Iako ovi oblici anti-vladinih aktivnosti ne uključuju nasilje, oni su svakim zalogajem podmukli i predstavljaju jasnu i prisutnu opasnost za gospodarsku stabilnost u ovoj zemlji. Odlučni smo stati na kraj tim prijetnjama putem infiltracije, prekida, i slabljenja organizacija koje žele osporiti legitimnost našeg demokratskog oblika vlasti.

“To je igra gubitnika kojom se suzbija privatni novac kako bi se zaštitio novac kojeg je vlada izdala i koji je nevjerodostojan, loš i bezvrijedan“, piše Seth Lipsky u Wall Street Journalu.

Za monetarne poduzetnke koji mogu tražiti legitimitet i izbjeći sudbinu von Nothaus-a, Robert Murphy u Mises Institutu ističe da je ludosti tražiti pravne rupe, jer

“ako postoji bilo kakav pokušaj da se zaobiđe dolar, onda će Vlada pronaći neki pravni izgovor da vas zatvori.  Ako sustav natjecanja prikazuje istinsku prijetnju nad svojim monopolom na novac, Vlada će naći način da ga progoni, što znači da niti jedan poduzetnik ne bi trebao trošiti vrijeme pokušavajući pokrenuti alternativni sustav novca i kovanica . “

Decentralizirana i digitalna valuta bez iti jedne točke neuspjeha počinje pokazivati ​ otpornost na proizvoljno i hirovito gašenje. Pod ovo spada BITCOIN.

Politička sloboda može jedino prethoditi ekonomskim slobodama koje prethode monetarnoj slobodi. I, kritični elementi monetarne slobode su valutna konkurencija i pravo privatnog kovanog novca. Trebamo više poduzetnika koji se oslanjaju na slobodnom tržištu, a ne zakona, kao oružje legitimnosti.
 

 
 
izvor: forbes.com, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11998"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

U četiri mjeseca građani prodali DEVET tona zlata. Razlozi su jasni. Zlata lani izvezeno za 33,6 milijuna eura, 142 puta više nego što je uvezeno

Zlatna groznica trese Hrvatsku. Iako nisu otkriveni zlatni rudnici, zlato se prodaje na svakom koraku. O razmjerima trgovine, ali i krize u koju Hrvatska sve dublje tone zorno svjedoči i slijedeći prizor viđen jednog subotnjeg poslijepodnevna u jednoj Konzumovoj trgovini gdje se više prodavalo, nego kupovalo. U kutu te trgovine na omanjem pultu otkupljuje se zlato i u redu je čekalo šestero ljudi. Nekoliko metra dalje otkupljuju plastične boce i tamo je u redu čekalo šestero nesretnika. U redu na blagajni s kupljenom robom izbrojano je samo troje kupaca.

[mp3player width=300 height=50 config=fmp_jw_widget_config.xml playlist=tema-dana-radio-101-prodaja-zlata.xml]

Ako ste još indiskretni pa zavirite na pult sa zlatom i vidite što se prodaje tek ćete tada vidjeti razmjere katastrofe u koju ova zemlja i njeni građani, sve brže, tonu. Uglavnom je tu riječ o ogrlicama, naušnicama, satovima, prstenju i pokojem zlatnom zubu. Oni postižu najbolju cijenu jer otkupljivače zanima samo težina i količina karata, a zubno zlato je u pravilu 24-karatno. Sve će to na kraju kao u doba holokausta, ali i neposredno nakon drugog svjetskog rata, biti pretopljeno u obične zlatne poluge u kojima nitko neće prepoznati ni satove ni prstenje, ni ogrlice ni naušnice. I ništa u tim bezličnim zlatnim polugama neće podsjećati na sate i sate uloženog truda koji su u cijeni tog pretopljenog nakita zavisno od kvalitete i ljepote ponekad i višestruko nadmašivali cijenu same sirovine.

Zlato se najvećim dijelom izvozi u Austriju pa je upravo zbog toga hrvatski izvoz u tu zemlju u prva tri mjeseca porastao 34,7 posto što je čak 14 puta više nego u istom razdoblju prošle godine.  Pojedine tvrtke koje se bave otkupom zlata imaju i po trista otkupnih mjesta, a prihodi su im prošle u odnosu na 2010. godinu narasli 254 posto.
 
[highlight color="yellow"] ZLATO se u Hrvatsku zbog velikih poreza koji u zbiru iznose preko 60% gotovo ne isplati uvoziti. [/highlight] Zbog istih razloga ne isplati se ni njegova prerada, odnosno pretvaranje u investicijsko zlato ili nakit. Zato s izvozom nema problema. Na izvezeno zlato ne plaća se nikakav porez.
 
[highlight color="yellow"] Da li se u ovom trenutku isplati prodavati zlato? [/highlight]

Ako je vjerovati analitičarima to je pogrešan poslovni potez jer će cijene u ovoj godini od trenutačnih 1.590 narasti na 2.000 dolara, a do 2014. na čak 2.300 dolara za uncu. No, onima koji ga prodaju ove optimističke prognoze ne znače mnogo. Oni zlato prodaju kako bi preživjeli od danas do sutra.

RAZGRANALO SE TRŽIŠTE OTKUPA ZLATA

Razgrananost tržišta lom zlata posljednjih godina jest i nije posljedica krize.

„Unazad nekoliko godina su se razgranali poslovi otkupa nakita odnosno zlata što nije ništa neuobičajno. U razvijenim zemljama to sekundarno tržište zlata, nakita postoji naravno. Ovdje se očito radi o tome da kućanstva nakit prodaju kako bi preživjela. radi se vrlo vjerojatno o jednom ptocesu koji nas vodi u suprotnom smjeru od onog u kojem bismo željeli, a to je siromaštvo. dakle to je sigurno znak da kućanstva osiromašuju i moraju prodavati svoje rezerve, svoju štednju koja je u obliku nakita“, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.

Međutim, postoji i jedan paradoks.

„Podaci u novčanoj štednji kućanstava pokazuju rast. Prema tom pokazatelju bi kućanstva morala biti nešto bogatija, nego što su bila lani, barem za 5% ako gledamo taj agregatni ukupni podatak. Kućanstva također raspolažu s velikim nekretninama koje su možda u krizi izgubile vrijednost, ali su još uvijek vrijedne i kojih se nerado odriču tako da ne možemo zapravo govoriti o siromaštvu kućanstava kad to gledamo u nekim globalnim razmjerima. proces prodaje zlata je rezultat vrlo snažnog rasta cijene zlata. Cijena zlata je unazad nekoliko godina praktično upeterostručena pa se to pokazalo kao dobra prilika mnogim kućanstvima da prodaju svoje rezerve i naravno da se onda te rezerve moraju plasirati na međunarodno tržište jer na domaćem potražnje za zlatom nema“, dodaje Novotny.

I tradicija ovdje ima svoj utjecaj. Danas zlato nema tu istu simboliku.

UVOZ I IZVOZ ZLATA

Zlato je roba, objašnjava voditeljica Službe za trgovinu i unutarnje tržište u Ministarstvu gospodarstva Marija Kulaš:

„U 2012.g. unutar Ministarstva gospodarstva izdane su 32 dozvole za izvoz. Odnosile su se na ukupan iznos od oko 347 milijuna eura. Ukupan broj dozvola za uvoz je 6, a vrijednosna količina je 397 tisuća eura.“

Uvoz i izvoz zlata reguliraju se na sljedeći način:

„Zakonom o trgovini odnosno uredbom o određivanju robe koja se izvozi na temelju dozvola. Ta uredba je objavljena i u Narodnim novinama. Za izvoz i uvoz zlata, a temeljem članka 9. Uredbe podnositelj zahtjeva dužan je popuniti svoj zahtjev određenim podacima kao što su naziv i sjedište trgovačkog društva, OIB trgovačkog društva, naziv i sjedište krajnjeg korisnika, trgovački naziv, uključujući i čistoću i dimenzije, količinu i vrijednost robe koja se izvozi odnosno uvozi, jediničnu cijenu robe, tarifnu oznaku, zemlju proizvodnje, naziv i adresu proizvođača, zemlju iz koje se izvozi odnosno uvozi, naziv i adresu tvrtke od koje se uvozi odnosno izvozi kao i rok uvoza odnosno izvoza.“

Raste i uvoz zlata, upozorava voditeljica Centra za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore Lidija Švaljek:

«Prateći statistiku u zadnjih pet, šest godina može se vidjeti da s jedne strane uvoz raste, ali u smislu nakita, draguljarskih predmeta, pozlaćenih ili zlatnih predmeta. Isto tako i izvoz, naručito kada se zna da je cijena zlata porasla, a s druge strane da je pojava gospodarske krize i to je jedno s drugim automatski povezano.»

Porast ureda je velik, ali način registracije ne ide u prilog točnim brojkama:

«Zbog samog načina registriranja trgovačkog društva u Hrvatskoj odnosno obrta obično se uzima jedna glavna djelatnost i sporedne, dodatne djelatnosti. Ako ste vi registrirani da se možete baviti otkupom zlata, ne morate se ići dodatno registrirati ili raditi preregistraciju, možda su neki radili doregistraciju, ali da bi sada mogli reći koliko je točni porast…jer rijetko tko se bavi izričito tom djelatnošću, nego se uz određene djelatnosti ide i na to bavljenje otkupa zlata.»

Teško je računati dobit od izvoza zlata, napominje Švaljek, jer imamo klasično monetarno zlato, zlatne poluge, prah, nakit i sl. Zakon ne kaže ništa o obliku izvoza, kaže Kulaš. Onaj tko se bavi tom djelatnošću dužan je ishoditi minimalne tehničke uvjete, a nadziru se različiti segmenti trgovine, dodaje Švaljek. Tu je nadležan Državni inspektorat.

ZARADE OD PRODAJE ZLATA NEMA?

«Nisam pročitao današnje novine, čuo sam nešto o tome, brojke su stvarno frapirajuće po nekim čak stvarima nemoguće. To izgleda kao da svaki drugi Hrvat ima rudnik zlata u svom dvorištu», plastičan je predsjednik Udruženja obrtnika Grada Zagreba i vlasnik zlatarne «Dijamant» Vlado Crkvenac.

Crkvenac smatra da tu zarade nema jer će cijena zlata ići gore. Cijena je 270kn za 1 gram 24 karatnog zlata.

DRŽAVA NEMA KORISTI

Prodaja zlatnog nakita odavno je pala – bila je to prva žrtva krize, veli Crkvenac. No, nemojmo ovu priču brkati sa zlatarstvom:

“Zlatarstvo je proizvodnja zlatnog nakita itd., a ovo je čista trgovina sirovinom koja se izvaža kao što se izvažaju npr. trupci. Osobno mislim da to nije uredu da je država oslobodila sva ta davanja prema van. Ja se slažem ako imaš izvoz proizvoda oslobodi taj dio, ali da mi tu sječemo naše šume, pretvorimo je u trupce i izvozimo bez ikakvih naknada državi, bez ikakvih profita… Danas, sutra ćemo možda to i s vodom raditi isto tako. Prodavati ju pa nema nitko od toga ništa, ni država ni pojedinci», ili ako hoćemo konkretno, zlatar od otkupljenog lom zlata proizvodi nove predmete, a država ima koristi.”

«U konačnici se plaća na taj novi predmet 30% poreza na luksuz i 25% PDV-a što ukupno iznaša 62,5%. Prema tome, to je nama nelojalna konkurencija iz razloga toga što mi ipak kada nešto kupimo kao takvo preradimo i u završnici na sve to skupa i na taj naš rad i na taj proizvod platimo ovo što sam malo prije spomenuo. Ovo sada što se dešava to će biti kratkog daha, neće to dugo trajati”, zaključio je Crkvenac.

U četiri mjeseca 2012. izvezli smo zlata kao cijele prošle godine. Otkupnih stanica imamo kao na Divljem zapadu. Na preradu zlata u nas plaća se čak 60 posto poreza

Nemamo rudnike, no samo smo u prva četiri mjeseca ove godine izvezli čak 9 tona zlata, gotovo jednako kao cijele lanjske godine u kojoj je, prema podacima HGK, izvoz u vrijednosti od 33,6 milijuna eura bio čak 142 puta veći od ostvarenog uvoza od 234 tisuće eura.

Hrvatski eldorado

Kriza je toliko uzdrmala hrvatsko gospodarstvo da se iz rudnika obiteljskih škrinja vadi gotovo sve što im može pomoći da prežive mjesec i plate najnužnije troškovi. Prema istraživanju GfK, to trenutačno radi najmanje 3% građana pa nije čudno da u eldoradu zvanom Hrvatska u kojemu smo proizvodnju domaćih obrtnika i te kako poskupili proglasivši je luksuzom (a čini 0,3% ukupnog poreza na luksuz), naruku idemo velikim igračima koji, kako tvrdi naš izvor, nisu ništa drugo do domaći političko-ekonomski “drmatori” koji posluju preko tvrtki u inozemstvu.

I to toliko dobro da se, vjerovali ili ne, zahvaljujući zlatu osiromašenih Hrvata, u prva tri mjeseca ove godine izvoz u Austriju povećao 34,7%, 14 puta više nego u 2011. s obzirom na to da je ona glavno izvozno tržište za tu plemenitu kovinu iz RH.

Otkupnih stanica za zlato imamo tako vjerojatno i više nego što ih je bilo u vrijeme zlatne groznice na američkom Divljem zapadu. Samo Auro Domus d.o.o. ima više od 300 otkupnih ureda i 380 zaposlenih u Hrvatskoj i lani je na otkupu lomljenog zlata, zlatnika, medalja, zubnog zlata i zlatnih zubi, satova, nakita… čak i vjenčanog prstenja, zaradio 141 milijun kuna. Klijente plaćaju kešom. Nije im problem otkupiti ni pet kilograma odjednom, hvalio se nedavno suvlasnik Auro Domusa 26-godišnji Kristijan Kopić ističući kako im konkurencija nisu zlatarnice koliko oni koji u nas otkupljuju zlato na crno i ne plaćaju poreze ni druga davanja državi.

Gold Partner, kojega je otkup zlata doveo među 20 top kompanija u 2011. u RH po rastu prihoda, lani je ostvario 180 mil. kuna, čak 254% više u odnosu na 2010. Većinu otkupljenog zlata u neto vrijednosti od 140,8 mil. kuna su izvezli, a da se taj posao isplati – pa makar mu u nas predviđali kratkoročan višeznamenkasti rast – govori i činjenica da i Gold Partner i konkurentski mu Auro Domus imaju najveći mogući bonitet i nikad nisu bili u blokadi te, naravno, posluju s neto dobiti.

Sven Sambunjak, vlasnik portala Srebrozlato.com, kaže kako je tržište zlata u nas katastrofalno postavljeno, gore nego u najnerazvijenijim zemljama Afrike.

Prsten 35 posto skuplji

Tvrtke poput Auro Domusa u nas se osnivaju samo zato da bi otkupljeno zlato izvezle u inozemstvo jer je legislativa takva da se na njega ne plaća porez, dok svaka njegova daljnja prerada i pretvaranje u investicijsko zlato ili nakit u RH podliježe visokim porezima, objašnjava on. Pojedinac koji želi uvesti investicijske zlatne poluge i kovanice u RH dužan je pri uvozu platiti 25% PDV-a, 5% carine i 30% poreza na luksuzne proizvode, ukupno 60%, pa hrvatski građani zlato najčešće kupuju u Sloveniji, a poluge švercaju ili čuvaju u inozemnim sefovima. Zbog svega toga domaći proizvođači nakita prolaze kalvariju i masa ih završava u sivoj ekonomiji, doznajemo od Viktora Križeka, suvlasnika poznatih zlatarnica Križek, koji se žali da je zbog nakaradnih poreza prsten u RH čak 35% skuplji od onog u Sloveniji.

Kriza u kojoj se zlato nametnulo kao sigurna oaza za imovinu u ovoj će godini zlato pogurati s trenutačnih 1590 na 2000 USD po unci, a do 2014. i na 2300 USD, prognoze su Erste Groupa.
 

 
izvor: radio101.hr, vecernji.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9821"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

U prilogu su fotografije legitimnog zlata Metalor 1000 grama Au u poluge koje su bušene i napunjene Volframom (W).

Ova poluga je kupljena od strane osoblja od stranog trgovca u xxxxx, jučer u Velikoj Britaniji. Poluga se činila savršenom osim činjenice da je 2 grama manje teška. Zlato je provjereno od strane ručnog XRF rendgena (ručni flourescentni x-rengen) i pokazala je 99,98 posto Au čistoće zlata. Inače, Volfram nema fero-magnetska svojstva. Pločica je bila isporučena s originalnim certifikatom.

Vlasnik koji je kupio zlatnu polugu je postao sumnjičav kad je shvatio razliku težine i da pločica nije od čistog zlata. On procjenjuje da je između 30-40% težine pločice – Volfram.

To je vrlo zabrinjavajuće, te raste zabrinutost koja postoji u ulaganju i profitu, u ovom metalu. Molimo budite oprezni!

1000g Zlatna poluga -  prerezana, pokazuje umetnute šipke Volframa

Dvije polovice razlomljene zlatne poluge

Lažne poluge zlata ! Šta dalje ?

Svu svjetsku trgovinu zlatom kontroliraju Rothschild-ovi. Precizno rečeno, to su desetljećima radili, a onda 2004.  naglo izašli iz toga posla! Zašto?

Da bi se cijela priča razumjela potreban je mali uvod.

U Americi najveća skladišta zlata imaju federalna banka FED (koja je u privatnom vlasništvu i raspoređena po cijeloj teritoriji USA) i državna agencija za plemenite metale u Fort Knox – Bullion Depository (gdje se istovremeno nalazi jedna od najjacih americkih vojnih baza sa oko 10’000 profesionalnih vojnika 3000 tenkova itd..).

[notification type="alert"] Svu svjetsku tvrgovinu zlatom kontroliraju Rothschildovi. Precizno rečeno, to su desetljećima radili, a onda 2004.  naglo izašli iz toga posla! Zašto? [/notification]

Ovdje u Fort Knox -u je pod zemljom prema zvanicnim podacima deponirano oko 4580 tona zlata (koje isključivo USA regiji) u ukupnoj vrijednosti od oko 273 milijarde dolara (stanje 2011/8/19).

Najveća trgovačka mjesta plemenitih metala su London Bullion Market (LBMA), New York Mercantile Exchange (NYMEX) i Tokyo Commodity Exchange (TOCOM).

Najveće burze plemenitim metalima su:

BURZE

I sada dolazi prava horor priča …

Naime, poznato je da sve države svijeta svoja međusobna dugovanja ali i nagodbe po pitanju državnih obveznica često uz međusobnu suglasnost izvršavaju u zlatu.
Također, poznato je da je Kina najveći svjetski kupac i vlasnik američkih državnih obveznica.

U doba vladavine Bila Clintona (sa suradnicima Robert Rubin , Sir Alan Greenspan and Lawrence Summers ) amerikanci su poravnali Kinezima “neka” dugovanja u zlatu i to tako što su iz Fort Knox-a isporučili 600 tona zlata.

Kinezi nisu baš previše vjerovali amerima pa su napravili neka probna bušenja zlatnih poluga. Kemijska analiza je pokazala da zlatne poluge nisu bile zlatne nego samo pozlaćene, a u unutrašnjosti je bio volfram (specifična težina zlata je 19:32, a volframa 19:25). Tona volframa na tržištu metala košta oko 230 dolara, za koliko se može kupiti samo 4,5 grama zlata.

Kinezi su o ovome pisali ovdje (hvala Bogu ima naših ljudi koji znaju kineski, neizmjerno im hvala): http://big5.jrj.com.cn/gate/big5/gold.jrj.com.cn/2011/09/06071910956472 . shtml  i ovdje http://ido.3mt.com.cn/Article/201109/show2301346c30p1.html

Na engleskom se mogao pronaći ovaj članak:

http://viewzone2.com/fakegold.html http://viewzone2.com/fakegold.html
A na njemačkom ovaj blog (ali na američkom serveru):

http://euro-med.dk/?p=13477

http://euro-med.dk/?p=13477

Za one koji ne znaju njemački, naslov glasi: “Da li ste, da bi osigurali svoje vrijednosti, kupili zlato ili bezvrijedni volfram? Tko je pokrao naše nacionalno zlato? “

E sada, zašto su se Rothschildovi tako naglo povukli iz biznisa sa zlatom (?), ostavljam vama da nagađate.

Vijest o pokušaju ove međudržavne prijevare nisu do danas objavile nijedne državne novine u Europi. Na Balkanu također – nitko.
Ali ono što jeste javljeno je da zlato kao rezerva više nije interesantno i da ga se treba osloboditi.

Tako npr. Hrvatska je nakon ostamostaljenja kupila nešto zlata na svjetskom tržištu kojim je pokrivala svoju valutnu sigurnost. Ali iznenada su sve “rasprodali” i danas nemaju više ni kilogram zlata.

To su oficijalne vijesti ( http://www.gold.org/government_affairs/gold_reserves/ ). Čak su na televiziji u raznim emisijama uživo ekonomski “stručnjaci” uvjeravali naciju kako je imati zlatne rezerve čist ekonomski promašaj te da se te rezerve pod hitno moraju staviti u funkciju tekućeg kapitala kojim će se financirati značajni nacionalni projekti.
ALI, istovremeno se na sajtu http://www.srebrozlato.com/ulaganje/index.shtml uz slogan “Hrvati – narod blagoslovljen blizinom Europe” nudi Hrvatskom narodu prodaja zlata i kupovina zlata.  Preuzimanje tog “novog zlata” je u Sloveniji u tvrtki “Moro & Kunst”. Znači tvrtka Moro & Kunst, misli da bi Hrvatska trebala biti presretna što ima Sloveniju za susjedu u kojoj se prodaje zlato, jer Hrvatska je “presretna” time što je “nadomak” Europe. To nije problem, nego se pitamo, da li tvrtka MORO KUNST prodaje čisto zlato sa ceritfikatom, kako je navedeno na njihovim stranicama, ili prodaje “čisto” slovensko zlato sa ceritifikatima. To će te saznati tek nakon kupnje, kad prepilite svoju zlatnu polugu koju su vam prodali.

Prema nekim neoficijelnim proračunima razmjere cijele malverzacije na internacionalnoj razini su gigantske i dosežu iznos od oko 600 milijardi dolara. ALI, činjenica da je to zlato isporučeno iz Fort Knox-a, dakle s mjesta gdje se deponira zlato koje je isključivo u vlasništvu i pod patronatom države govori sve za sebe.

Dalje, kao što je prije javljeno, predsjednik Venecuele Hugo Chavez je najavio povlačenje svih svojih zlatnih rezervi iz svijeta u zemlju. Samo iz Londona je već trebalo biti premješteno 211 tona. Do danas se ništa nije ostvarilo jer Chavez traži kemijsku analizu svake poluge na licu mjesta, prije utovara (!?) Ja to do danas nisam razumio i nisam znao zašto.

U Hrvatskoj je cijena zlata 60 posto viša nego u EU jer ne postoji pojam investicijskog zlata.

Stotine stanica za otkup zlata, koje zamjenjuju zatvorene obrte i propale dućane, stalni su podsjetnik na dubinu krize; već njihovo postojanje govori o tome koliko je masovna postala prodaja posljednjih materijalnih vrijednosti kojima raspolažu hrvatske obitelji. Gospodarskim terminima reći ćemo da je izvoz zlata iz Hrvatske sa 77 kilograma 2006. godine porastao na 1,37 tona u 2011. godini. Vrijednost mu se u šest godina povećala sa 1,1 milijun dolara na impozantna 54 milijuna dolara.

Roba i vjenčano prstenje

U Hrvatskoj za to vrijeme nije otkriveno nijedno nalazište zlata; rudnici su skriveni samo po obiteljskim škrinjama, u uspomenama nekoliko generacija, pošteđeno nije ni vjenčano prstenje. Upravo to, otkupljeno zlato, završava u izvozu.

– Ovo što se događa, nije slučaj samo kod nas, toga ima i drugdje, u Americi postoji jako mnogo mjesta za otkup zlata. No, nažalost, kriza je tako duboka da se mnogi rješavaju svojih dragocjenosti pa je i otkupljivača sve više – kaže Ivan Ivin, predsjednik uprave Ilirike Investment, čiji fondovi, među ostalim, ulažu i u zlato. Cijena mu, kaže, nije loša čak ni za otkup lomljenog zlata, možda je čak i viša nego kad su zlatne predmete ili nakit građani kupovali, pa se može dogoditi i da su na dobitku. A dokad će se ta cijena držati visoko?

– Dokle god kriza traje. Kad raspoloživa valuta nije najbolje rješenje, zlato se nameće kao najbolji izbor. I u istočnim zemljama potražnja je još jako velika, Kina još nije odabrala treću ili četvrtu valutu za čuvanje novca – objašnjava Ivin.

No, premda i drugdje otkup cvjeta, u Hrvatskoj postoji drugi problem.

– Prodano zlato nemoguće je ponuditi vlastitim građanima koji imaju mogućnosti kupiti ga – upozorava Sven Sambunjak, savjetnik za ulaganje u zlato i urednik portala srebrozlato.com. Kaže da smo jedina zemlja u kojoj se na zlato plaća porez na luksuz 30 posto, a s ostalim nametima cijena mu je 60 posto viša nego u EU.

– Događa se dvostruki odljev kapitala; prvo otkupljivači izvoze zlato, a onda ga hrvatski građani kupuju izvan Hrvatske.

Izbor: šverc ili inosef

U Hrvatskoj ne postoji pojam investicijskog zlata; na uvezeno zlato plaća se, osim poreza na luksuz, PDV u iznosu od od 25 posto i carina u rasponu od nula do 18 posto. Hrvatski građani koji zlato kupe najčešće u Sloveniji, poluge švercaju ili čuvaju u inozemnim sefovima.

– Kad uđemo u EU, legalno će unijeti to zlato iz sefova u Hrvatsku, a mi ćemo kao država u međuvremenu previše izgubiti – poručuje Sambunjak.
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7824"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]