“Sanjao sam o tome da postanem prva osoba koja će kupiti prvi gram legalne marihuane u Kanadi”, rekao je Ian Power nakon što je 17. listopada uspio biti prvi koji je u trgovini kupio zakoniti kanabis

Oduševljenje je obuzelo cijelu zemlju koja je postala druga na svijetu nakon Urugvaja u kojoj se slobodno može uživati u marihuani. “Cijeli svoj život kriomice pušim marihuanu. Kako se krećem u krugovima koji ne konzumiraju marihuanu često kao ja, morao sam se skrivati”, rekao je Alex Smith za BBC. “Cijelo je iskustvo pomalo nadrealno”, priznao je.

Frustrirani kupci

A onda je tu pozitivnu atmosferu pokvarila vrlo ozbiljna vijest: marihuane nema dovoljno za sve koji je žele legalno kupiti. Trevor Tobin je prošli mjesec otvorio jedan od prvih kanadskih dućana s legalnim kanabisom. Zajedno s majkom Brendom podigao je 100.000 dolara ušteđevine i otvorio High North, jednu od samo nekoliko privatnih trgovina na malo u Newfoundlandu.

No, kako je ispričao za Guardian, ubrzo je otkrio da je potražnja puno veća od ponude.

Nakon samo nekoliko dana klijenti su počistili sve proizvode s polica, a navala je bila tolika da su trgovinu nakratko i zatvorili jer im je dojadilo konstantno se ispričavati kako nova “roba” još nije stigla. Neki od prodavača su morali pozvati i policiju kako bi ih zaštitila od frustriranih kupaca koji su satima čekali u redu, a zatim saznali da su to radili uzalud jer robe više nema, prenio je britanski Independent.

A s tim se problemom ne suočavaju samo mali trgovci. James Burns, predsjednik uprave Alcanne, tvrtke koja posjeduje lanac trgovina alkoholom u Kanadi i SAD-u i koji je otvorio pet prodavaonica marihuane, također ima problema s dostavom kanabisa. “Naručivali smo velike količine, ali smo dobili samo pola naručenog. Sada zaposlenici u rano jutro sjedaju uz kompjutore i pokušavaju naručiti marihuanu. Razmišljamo čak i o ograničavanju radnog vremena jer nemamo što prodavati.

Ako je vladino skladište prazno, ono je prazno. I tu se ne može napraviti ništa”, izjavio je Burns za BBC. Société québécoise du cannabis, lokalni prodavač u pokrajini Quebec, ima dućane otvorene samo od četvrtka do nedjelje zbog nestašice marihuane.

“Procjenjujemo da će naši dobavljači moći odgovoriti na razinu potražnje tek sljedeće proljeće”, rekla je za BBC glasnogovornica tvrtke Linda Bouchard.

Crno tržište

No, ovakva se situacija nije trebala dogoditi. James Burns je rekao kako su “svi znali da će se to dogoditi. Iskreno, ne tako brzo i tako potpuno”. Institut C. D. Howe je to najavio u svom istraživanju 11. listopada, dakle šest dana prije legalizacije.

Oni su upozorili da će doći do problema u lancu opskrbe, što će velik dio korisnika vratiti crnom tržištu: zbog toga će država u prvoj godini legalizacije izgubiti oko 800 milijuna dolara (jasno, kanadskih) poreza koje je kanila prikupiti prodajom marihuane. Istraživanje je iznjedrilo još jedan važan zaključak:

“Bez obzira na značajnu razliku u cijeni između legalnog i crnog tržišta (u korist legalnog), ovo potonje će svakako biti na dobitku ako službeni lanac dobave ne bude u stanju zadovoljiti potražnju”. A to se dogodilo već prvih dana legalne prodaje.

Vlada je, pak, svoju odluku o legalizaciji prodaje marihuane branila tezom da će time oslabiti crno tržište i smanjiti stopu kriminala. Zasad je jasno da crno tržište nije na gubitku: Institut je procijenio da će oni u prvoj godini legalizacije prodati oko 380 tona marihuane (Lift, medijska platforma iz Vancouvera koja se bavi pitanjima marihuane, procjenjuje da industrija kanabisa u Kanadi može proizvesti između 400 i 500 tona marihuane godišnje) i zaraditi oko 2,5 milijardi dolara.

Jer, certificirani dućani mogu zadovoljiti manje od 50 posto potražnje. Podataka o stopi kriminala nema jer je riječ o prekratkom razdoblju za relevantno mjerenje.

Neki od prodavača procjenjuju da će legalni sustav tek za oko godinu i pol moći uspostaviti lanac opskrbe marihuane koji će zadovoljiti potražnju. Prema zakonu, Kanađani u dobi od najmanje 18 ili 19 godina (oko 21 u Quebecu) mogu kupiti do 30 grama kanabisa i uzgajati do četiri biljke kod kuće. Iz Instituta C. D. Howe su naveli još jedan argument koji potvrđuje da se vlada naprosto nije dobro pripremila za ovu izuzetno važnu društvenu promjenu.

“Sličnih je problema imala i američka savezna država Colorado nakon što je legalizirala prodaju marihuane. Njima je trebalo tri godine da usklade ponudu s potražnjom”.

A sve je to posljedica odluke vlade premijera Justina Trudeaua – koji je priznao da je pušio marihuanu, ali je rekao da je sada neće pušiti – koja je uvela monopol i na opskrbu i na dostavu.

Udar na vladu

Dodatno je zabrinjavajuće što je zbog cijelog kaosa došlo i do nestašice medicinske marihuane koju je Kanada legalizirala još 2001. godine. Health Canada, vladina agencija koja daje ovlaštenja proizvođačima kanabisa, objavila je da je mjesecima prije legalizacije naporno radila kako bi povećala broj zakonitih dobavljača i pozvala je korisnike na strpljenje.

A kad je riječ o pacijentima, poručili su da intenzivno rade s industrijom kako bi osigurali dostatnu količinu proizvoda za potrebe te skupine korisnika.

Agencija je objavila da je ukupno osigurala 14,5 tona suhog kanabisa i 370 litara kanabisova ulja do sredine ovog mjeseca. No, sve je to nedostatno jer je potražnja bila golema: prema istraživanjima, svaki osmi Kanađanin iskoristio je svoje pravo i kupio marihuanu. U Ontariju je u prva 24 sata legalizacije web stranica preko koje se naručuje marihuana zabilježila 100.000 narudžbi. Od kojih većina nije isporučena.

I tako se vlada našla pod udarom frustriranih kupaca, a dodatni je problem što su mali trgovci, poput Trevora Tobina s početka teksta, u ozbiljnom problemu jer bi im posao, u koji su uložili svoj novac i očekivali dobru zaradu, mogao propasti. Posebno je zabavna jedna od izjava neimenovanog dužnosnika koji se bavi problematikom opskrbe trgovina legalnom marihuanom:

“Mi smo zapravo iznenađeni u kojem su se opsegu i kojom brzinom ljudi prebacili s crnog tržišta na legalno. To nismo očekivali i dijelom je zbog toga došlo do sadašnjih problema u lancu opskrbe”. Stručnjaci s Instituta C. D. Howe upozoravaju da će vlada moći slomiti crno tržište tek kad uspije osigurati dovoljno svih proizvoda od marihuane u licenciranim dućanima. To potvrđuje Tobin: “Kad ne nađu marihuanu kod nas, oni je potraže drugdje. Nema nestašice marihuane u mom gradu. Nestašica je samo marihuane u trgovinama koje je zakonito mogu prodavati”.

(jutarnji.hr)

Zbog zavaravanja potrošača putem famoznih natpisa “3+1” odnosno “4+2”, Prekršajni sud u Koprivnici sankcionirao je jedno trgovačko društvo te voditelja njihove poslovnice

Osim što moraju platiti paušalni trošak sudskog postupka, trgovačko društvo mora uplatiti u državni proračun 2000 kuna kazne, a voditelju koprivničke poslovnice dosuđena je kazna od 300 kuna.

Prekršen je članak 35., stavak 1., Zakona o zaštiti potrošača. Optužni prijedlog podnijelo je Ministarstvo gospodarstva, odnosno Sektor tržišne inspekcije Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu, sredinom travnja ove godine, i to nakon inspekcijskog nadzora provedenog 26. ožujka u filijali broj 221, u Kolodvorskoj ulici u Koprivnici.

Inspekcija nakon članka u Juternjem

Nadzor je utvrdio da su se “koristili nepoštenom, zavaravajućom poslovnom praksom jer su prodavali proizvode s naznakom ‘gratis’, a koje su, zapravo, istovremeno naplaćivali”.

Inspektorima je zapeo za oko paket od četiri limenke piva Pan s naznakom 3+1 gratis po cijeni od 26,99 kuna, dok je komadno isti proizvod stajao 8,59 kuna, pa se samim tim gratis proizvod u pakiranju 3+1 plaćao 1,22 kune.

Isto je bilo i s pivom Zlatni Pan na akciji 4+2 po cijeni od 39,99 kuna, što znači da se gratis proizvod naplaćivao 2,03 kune. Osim na pivu, muljalo se i s Gavrilovićevim mesnim nareskom od 300 grama, gdje je bila naznačena gramaža od 2×120 grama + 60 grama gratis za 15,99 kuna. A zapravo je tih 60 grama gratis koštalo 1,93 kune.

“Takvim postupkom trgovac zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača i navodi ga na odluku o kupnji koju inače ne bi donio”, smatra sud.Inače, za navedeni prekršaj propisana kazna za pravnu osobu varira od 10.000 do 100.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj do 15.000 kuna.

Ublažena kazna

“Uzimajući u obzir sve okolnosti počinjenja prekršaja, sud ocjenjuje kako okrivljenima nije nužno izreći zakonom propisane novčane kazne, pa su im izrečene ublažene jer će i ovako izrečenom kaznom biti ostvareni svrha i cilj pravnih sankcija”, stoji u obrazloženju presude.

Zanimljivo je da su inspektori-lovci na akcije po trgovačkim lancima krenuli nakon akcije magazina Like! Jutanjeg lista čiji su reporteri obilazili trgovačke lance i uspoređivali cijene proizvoda obilježenih upečatljivim crveno žutim natpisima 3+1 gratis, 25 posto gratis i slično.

Kazna je izazvala zanimanje udruga za zaštitu potrošača, u kojima ističu da je – premala u odnosu na one koje propisuje zakon. Naime, svrha kažnjavanja, kako ističu, nije samo sankcioniranje ponašanja u određenom slučaju, već i slanje jasne poruke drugima da se takvo ponašanje neće tolerirati.

Kazna je preniska u odnosu na ono što predviđa zakon – poručuje Ilija Rkman, predsjednik Saveza potrošača i dopredsjednik Društav Potrošač.

Iz osuđenog trgovačkog lanca jučer se nije mogao dobiti komentar. U odnosima s javnošću samo su nam kratko kazali da će se o svemu očitovati nakon blagdana.

Učestale žalbe kupaca

No, u udrugama za zaštitu potrošača kažu da se potrošači, općenito gledano, žale na brojne akcije. Događa se, ističu, da proizvode u sličnim akcijama plaćaju čak i skuplje nego kada nisu na akcijama. O tome svjedoče i brojni slučajevi koje potrošači objavljuju na društvenim mrežama, žaleći se da su ih trgovci “preveslali”. Takvih slučajeva posebno ima u hrvatskom susjedstvu.

Rkman ocjenjuje da u takvim akcijama, uz rijetke izuzetke, griješe i trgovci i kupci, te je zato, po njemu, neophodna edukacija objema stranama. Trgovci, naime, često ne objašnjavaju dovoljno jasno kupcima što točno i za koliko novca dobivaju u akcijama, dok potrošači, s druge strane, uglavnom ni ne pitaju, već “samo ulete u trgovinu i kupe”.

Sve to, međutim, ne znači da u zaštiti potrošača u Hrvatskoj nema koraka naprijed. Rkman pritom podsjeća na dva slučaja kojima se bavio, a u kojima su potrošači obeštećeni.

Imali smo slučaj u kojem je jedna službenica na pauzi u jednom trgovačkom centru kupila perece. Ispostavilo se da su oni bili u vrećici u kojoj je bilo nekoliko opušaka. Nakon što se požalila, dobila je naknadu štete i veliki poklon-paket. Sličan je i slučaj gospođe koja je u jednoj trgovini kupila dječju hranu, kojoj je istekao rok trajanja. Nakon što je prijavila slučaj, dobila je naknadu štete i poklon-paket, a poslovođa te trgovine je kažnjen – zaključuje Rkman, ističući kako bi prodavači i kupci trebali biti partneri, a ne suprotstavljene strane.
 
(jutarnji.hr,youtube/uredio:nsp)

Konzum je u posljednje vrijeme na udaru potrošača koji su počeli shvaćati kako ih se svakodnevno i to na onim najosnovnijim namirnicama – doslovno krade!

Čini se kako su hrvatski potrošači postali svjesniji proizvođača i njihovih trikova kojima se služe kako bismo posegnuli upravo za proizvodom koji se nalazi na njihovim policama. Sudeći po sve učestalijim primjedbama naših čitatelja – kupaca, čini se kako je šutnja potrošača prekinuta i kako su kupci postali svjesniji svojih prava.

Tako se ne može ne primijetiti kako je Konzum podložan sve češćim kritikama, od onih da prodaju lažne proizvode pa sve do toga kako se kupce naočigled, potkrada.

1. KRADU NAS NA BLAGAJNI

Na društvenim mrežama osvanula je fotografija računa iz poslovnice Konzuma iz Poreča gdje je kupac je kupio kruh, sirni namaz, sir gaudu i pureću šunku. Sastojci dostojanstveni pravog sendviča, no ono što je tek kasnije primjetio je cijena koju je platio.. Cijena 188 grama pureće šunke delux iznosila je 11,28 kuna, dok je na računu ta ista svota 14,85 kuna!

2. CIJENE SE OD KONZUMA DO KONZUMA ITEKAKO RAZLIKUJU, VARAJU NA POPUSTIMA

Drugi problem su svakako lažni popusti ili još bolje – popusti koje na blagajni na kraju, ne možete ostvariti.

”Ne bi li cijene u svim konzum prodavaonicama trebale biti iste????? Cijene u Primoštenskom konzumu su odvratne, a da ne pričam o tome kako su izložene cijene totalno različite od one kad dođeš na kasu!!! Danas kupujem rižu, pola kile, za koju piše da dođe 18.99, a na kasi mi naplati 30.99!! Sramota!!!!!!!”, najnoviji je komentar na društvenim mrežama, a ovo je samo jedan od problema s kojima se susreću potrošači.

”Baš sam se razveselila ovom popustu na igračke, koji na kraju nisam uspjela realizirati iz razloga što na blagajni ne prolazi??? Radi se o poslovnici u Virovitici i igrački Fisher Price. Lijepo bi molila za objašnjenje, budući da sam izgubila vrijeme i živce te izašla iz trgovine bez proizvoda. Napominjem da izabrani proizvod nije bio već na nekoj akciji i da je prodavačica pokušala nekoliko puta iskoristit kupon te je bezuspješno pokušala i na drugim igračkama Fisher P. Ljubazno se ispričala uz objašnjenje da “gore” danas nema nikoga pa mi ne može pomoći”, napisala je jedna građanka.

3. PROIZVODI KOJIMA JE ISTEKAO ROK TRAJANJA

Vrlo često na artiklima, posebno kada je riječ o mesnim proizvodima, nije vidljiv rok trajanja, a najnoviji slučaj proizvoda kojem je istekao rok trajanja javio se u zagrebačkom Konzumu u Importane centru.

”Danas sam kupila Cekin pileće meso u vašem dućanu u Importane centru. Meso je bilo pokvareno, rok označen na etiketi je bio 30.6.2015. Vratila sam se u dućan vratit meso koje je bilo zamotano u Konzumovu vrećicu jer je meso nevjerojatno smrdilo, kada sam rekla da je meso pokvareno prodavačica me samo pitala dali želim povrat novaca ili drugo meso ma što sam ja rekla da želim povrat novaca jer ako je ovo meso pokvareno mogu tako biti sva. Prodavačica mi je samo dala novce bez isprike bez mog računa s kojim sam došla i bez vrećice koju sam sama platila, 3 prodavačice su bile prisutne i sve su se ponašale kao da je to uredu imat pokvareno meso u dućanu! To je krajnje bezobrazno ponašanje!”, komentar je ogorčene građanke.

4. PROIZVODI SVE SKUPLJI

Čini se kako dolazak konkurencije, Konzumovim trgovinama nije bio poticaj za smanjenje cijena kako bi naposljetku, svoje kupce ipak zadržali na svojoj adresi…

”U Makarskoj u Superkonzumu sve cijene dignute 15-20%. Neki proizvodi se prodaju na “akciji” I tako će vjerojatno ostati preko zime. Dižete cijene potajice tokom čitave godine i mislite da se ne primjećuje. Živio LIDL!!”, komentar je

5. PROIZVODI SUMNJIVE KVALITETE I PORIJEKLA

Nije prvi put da se potrošači žale na zemlju porijekla ili sastav proizvoda. Od crva u LEDO proizvodima i zamrznutih morskih plodova koji izgledaju svakako samo ne ”morski” i s Jadrana, samo su dio Konzumovog asortimana koji zgražava sve veći broj kupaca.

“Račići s gastro odjela su ostaci ribe ulijepljeni bjelanjkom uz dodanu aromu račića. 84 kune kila. I to naravno čovjek sazna nakon što pročita deklaraciju, prodavačici nije dvojila oko toga da su to pravi”, iskustvo je jednog od kupaca, a njegovo iskustvo očito dijeli sve veći broj potrošača.

Koliko Konzum svakodnevno staje svojim kupcima na žulj dokazuje činjenica kako su njihovi dućani sve prazniji jer sjetimo se, nekada se u redu na blagajni čekalo i pola sata dok danas, čekate maksimalno desetak minuta.Prazni trgovački prostori ovog hrvatskog supermarketa sugeriraju ljutnju i ogorčenost kupaca, ali i manjak kvalitete proizvoda koji svakim danom, kupcima postaje sve važniji.
 
(zagreb.info/uredio:nsp)