Ilegalni migranti s Bliskog istoka i dalje masovno dolaze u Grčku iz Turske, a dodatnih 427 stiglo je u samo dvadeset i četiri sata, prema novim izvješćima

Ovo obilježava najnoviji krug masovnih dolazaka u ljeto koji je vidio da tisuće i tisuće ilegalnih migranata putuju u Grčku iz Turske.

Prema izvještaju HLN-a, u samo jedan dan 427 ilegalnih migranata stiglo je u četvrtak ujutro na grčke otoke Rodos, Lezbos i Samos u istočnoj regiji Egejskog mora.

Novi dolasci ilegalnih migranata su došli nakon što su kampovi za prijam migranata na grčkim otocima već preplavljeni.

U prihvatnim centrima, predviđenim za smještaj 6.300 migranata, sada živi više od 20.000 migranata. Kaže se da je 4.000 dodatnih migranata smješteno u manjim kampovima, skladištima i stanovima.

Stvari su postale toliko loše da je šef prihvatnog centra za migrante Moria na Lezbosu, Giannis Balbakakis dao ostavku.

Nekoliko tjedana ranije blizu 1500 migranata moralo je biti premješteno iz prihvatnog centra Moria u migrantske objekte u Solunu zbog prenapučenosti, javlja atenska novinska agencija.

Krajem kolovoza oko 600 migranata došlo je u Skala Sikamias na otoku Lezbosu. Ovo je predstavljao najveći broj dolazaka migranata u jednom danu od potpisivanja sporazuma EU i Turske.

U kolovozu je u Grčku raznim brodovima došla blizu 7000 ilegalnih migranata, što je najveći broj od 2016. godine.

Samo u 2019. godini vjeruje se da je u Grčku pristiglo 34.000 ilegalnih migranata, što je opet najveći broj od vrhunca migrantske krize u 2016. godini.

Ranije ovog mjeseca, Turski predsjednik Erdogan zaprijetio je da će “otvoriti kapije” kako bi omogućio sirijskim migrantima da napuste Tursku prema europskim zemljama, ukoliko se vrlo brzo ne uspostavi “sigurna zona” unutar Sirije koja je razorena ratom.

Prije nekoliko tjedana, turski ministar unutarnjih poslova Suleyman Soylu rekao je:

“Suočeni smo s najvećim valom migracije u povijesti. Ako otvorimo vrata, niti jedna europska vlada neće moći preživjeti više od šest mjeseci. Savjetujemo im da ne iskušavaju naše strpljenje. “

Novi-Svjetski-Poredak.com

Mislim da se neće dogoditi svjetska kriza kao 2008. i da su vlade već naučile kako se boriti s ekonomskim problemima, a njemačka vlada u slučaju pada ima dovoljno velike fiskalne rezerve od 80-ak milijardi eura iz kojih može intervenirati

U pričuvi već imaju i paket mjera pokretanja javnih radova kako bi pojačali potražnju i zaustavili recesiju.

Hrvatska vlada ne može jačati javne radove jer je na krajnjoj granici zaduženosti i bojim se da smo u lošijoj situaciji nego smo bili na početku zadnje svjetske krize. Vlada ne može intervenirati kao tada kada je povećala PDV, uvela krizni porez na plaće…

Učinili su to da bi spasili radna mjesta u državnom sektoru, a to spašavanje radnih mjesta bilo je besmisleno jer zaposlenici ponovno traže veće plaće. Industrijska proizvodnja pada, turizam stagnira, domaća potrošnja će padati…

Tek stižemo 2008. godinu

Sve komponente BDP-a će biti ugrožene i oporavak neće trajati šest nego deset godina, a nakon toga slijedi nam dugoročna stagnacija jer neće biti ni jednog unutrašnjeg ili vanjskog šoka zbog kojeg bi se oporavila ekonomija, kakav smo, recimo, imali ulaskom u EU-u.

Takvim tamnim tonovima dr. Damir Novotny oslikava mogući scenarij razvoja situacije u hrvatskom gospodarstvu zbog usporavanja njemačkog i talijanskoga gospodarstva.

Kako dva najvažnija tržišta za hrvatske izvoznike imaju problema i usporavaju rast, tako u Hrvatskoj rastu strahovi i očekivanja da nam nova recesija ne gine.

Radi se o zemljama s kojima najviše trgujemo, a kako je izvoz jedan od generatora rasta, jasno je da smanjena potražnja za robama naših tvrtki u tim zemljama i smanjenje dolazaka turista, posebice Nijemaca, znači gubitak za hrvatsku ekonomiju. Dodajte tomu da već dvije-tri godine ekonomisti diljem svijeta najavljuju novu krizu, onda imate pravi recept za brigu.

Jer, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koje su bilježile minus na minus dugih šest godina, dok su druge zemlje već odavno bile izišle iz krize. Nama je horoskop takav da ćemo tek ove godine vrijednošću gospodarstva uhvatiti pretkriznu 2008. godinu.

Nakon što je u prvom kvartalu ove godine, bruto domaći proizvod (BDP) rastao 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, za drugi se kvartal očekivao rast od tri posto. No, ostvareno je 2,4 posto rasta. Nije to rezultat za plakanje, dobar je to rezultat, kažu iz Vlade i ponavljaju da rastemo 20 kvartala zaredom, ali ipak, kažu, moramo smanjiti uvoznu ovisnost, pa su se sjetili da bi trebalo jačati domaću proizvodnju i stvaranje dodane vrijednosti…

A ostali rasli u prosjeku 10 posto

Hrvatska, Italija i Grčka jedine su tri zemlje Europske unije koje cijelo desetljeće nakon svjetske krize nisu svoja gospodarstva vratile na razinu pretkrizne 2008. godine.

Hrvatskoj je lani za to nedostajalo jedan posto bruto domaćeg proizvoda, Italiji je nedostajalo 3,3 posto BDP-a, dok je prošle godine realna vrijednost njemačkog BDP-a bila 13 posto veća nego u 2008. godini. U cijeloj Europskoj uniji lani je vrijednost BDP-a bila 10 posto iznad one iz 2008. godine!

Na naše pitanje, s obzirom na rezerve i planove koje u rukavu ima njemačka vlada, hoće li opet oporavak njemačkoga gospodarstva potaknuti hrvatsko, dr. Novotny naglašava da trebamo znati kako se poduzeća koja su poslovala s Njemačkom neće oporaviti, nego će propasti i nestati s tržišta jer većina nema kapitala da bi preživjela.

To se dogodilo 2008. kad su narudžbe pale drvoprerađivačkoj industriji, neke su tvrtke nestale jer su se oslonile na njemačko tržište namještaja, naglašava ovaj ekonomist i dodaje da se građevinski sektor nije oporavio, tamo je 2008. zbog pada narudžbi nastao nagli pad, a tadašnje velike kompanije su danas u stečaju ili ne postoje.

– Njemačka bi radije vidjela nagli pad ekonomske aktivnosti jer bi se naglo oporavila, no to se neće dogoditi nego će blago usporavati, što se može pretvoriti u dugoročnu stagnaciju, koja ne pogoduje Hrvatskoj, zato što nije u stanju okrenuti se trećim tržištima jer nema dovoljno svojih proizvoda.

Polovica izvoza ide nam u Italiju i Njemačku

Kriza u Njemačkoj će se preliti na Hrvatsku i u pogledu sentimenta potrošača i odnosa prema potrošnji, u drugom kvartalu je pala potrošnja, jedino što još možemo očekivati jest rast investicija iz europskih fondova, a, nažalost, to ide sporo, nema dovoljno pripremljenih projekata – veli nam dr. Novotny.

Objašnjava kako je struktura hrvatske ekonomije kompleksna, posebno ovih posljednjih par godina, kada se ekonomija pretvorila u rentijerski koncept i jednostavno nemamo dovoljno poduzeća koja bi sada prodavala u Africi i Aziji svoje proizvode.

Kao dobar primjer, ističe Jadran Galenski laboratorij koji svoje proizvode prodaje u 80-ak zemalja ili Šestan-Busch s prodajom u 30-ak zemalja…

Ovaj ekonomist kaže da teorija i praksa ekonomskih ciklusa kaže da ekonomije idu prema vrhuncu, pa onda prema padu gotovo u pravilu svakih 10 do 12 godina.

Posljednja kriza iz SAD-a prelila se na cijeli razvijeniji dio svijeta, imala je izvor u financijskom sektoru, sektoru loših kredita u SAD-u, koje su financirale europske banke, pa su banke došle u probleme i sanirale su ih vlade kojima je ostao vrlo visok javni dug.

Dr. Novotny kaže da se sada ne vidi usporavanje američkoga gospodarstva, dok se za njemačko gospodarstvo ovu godinu očekuje usporavanje 0,2 posto.

To zapravo i nije nova kriza. Radi se o cikličkom usporavanju lokalnih ekonomija, i to Njemačke, kao i Italije koja je prezadužena, i nije desetljećima provela modernizaciju.

To će se usporavanje preliti na Hrvatsku, koja s Italijom i Njemačkom ostvaruje 50 posto svih svojih međunarodnih transakcija.

– Hrvatska izvozno orijentirana poduzeća u ovih desetak godina relativno su se dobro uklopila u nabavne lance njemačke i talijanske industrije, mislim na metaloprerađivačku industriju, drvnoprerađivački sektor, pa i neke druge sektore, poput logistike.

Tko će dobiti otkaz? Nijemac ili Hrvat?

Dobro su se pozicionirala u tim lancima, ali će prvi nastradati jer će njemačka industrija smanjivati narudžbe, i to se sada i događa. Njemačka industrija izdvojila je i “outsource” dio proizvodnje prema Hrvatskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Srbiji, kako bi u slučaju krize mogla smanjivati narudžbe prema vanjskim tržištima, a zadržati radna mjesta u Njemačkoj.

To je sukus problema s kojim će se Hrvatska u sljedećim godinama suočiti.

S druge strane, na tržištu rada Njemačke zaposlilo se dvjestotinjak tisuća hrvatskih građana koji će u slučaju krize ostati bez posla.

To je gotovo sigurno, jer u Njemačkoj se u slučaju smanjivanja proizvodnje primjenjuje pristup da prvi ide onaj tko je posljednji došao.

To je ozbiljan problem jer su se njemački poslodavci i sindikati već dogovorili da će u slučaju snažnijeg pada narudžbi s međunarodnog tržišta, naročito u autoindustriji i industriji strojeva, radno vrijeme biti skraćeno, radit će se tri dana u tjednu kako bi spasili radna mjesta, a prvi na udaru bit će radnici iz drugih zemalja – ističe dr. Damir Novotny.

(slobodnadalmacija.hr)

Četiri godine nakon pokretanja svoje sumnjive migrantske politike “otvorenih vrata”, njemačka kancelarka Angela Merkel ponovno je bila prisiljena braniti se kada se obratila svojim pristašama u Brandenburgu, prenosi Sputnik News

Merkel je kazala kako je njena migracijska politika bila odgovor Njemačke na izvanrednu situaciju nastalu građanskim ratom u Siriji i bujajućom terorističkom prijetnjom ISIS-a na Bliskom istoku.

Revolucionirana kancelarka je tvrdila da nikada nije bilo pogrešno primiti te ljude u zemlju, te da su pogreške napravljene ranije, jer europske zemlje nisu uspjele riješiti izbjegličku krizu u nestabilnim državama kao što su Libanon ili Jordan, dodajući: “Zato je naša lekcija… omogućiti lokalnu pomoć”.

Imigrantska politika u zemlji odavno je bila izvor nesloge, kako unutar Njemačke tako i među mnogim njezinim partnerima iz EU.

Prošle godine su prosvjednici koji su se protivili izbjegličkoj politici Angele Merkel izašli na ulice u brojnim gradovima, potaknuti nasilnim radnjama, uključujući grupno silovanje i ubojstva, koje su navodno počinili migranti.

Iako su mnogi Nijemci u početku pokazali potporu za migrantsku politiku “otvorenih vrata” kancelarke, kada se suočili s golemim priljevom migranata, sukobima u izbjegličkim centrima i zaostacima u registracijama, neslaganje u redovima vlade Angele Merkel na kraju je izazvalo veliki politički neuspjeh. Stolica Angele Merkel se ljulja.

Kancelarkina politička popularnost je dobila veliki udarac i nastavila je padati od anketa tijekom izbora 2017. godine te se kancelarka grčavito borila za okupljanje koalicijske vlade.

Merkel je napokon dala otkaz kao vođa svoje Kršćanske demokratske stranke, najavivši da će na sljedećim izborima odstupiti sa mjesta kancelarke.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Najčešća ovisnost u Hrvatskoj je alkoholizam, kod nas ima oko 250.000 uglavnom muških ovisnika o alkoholu, pokazuje najnovija publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnom zdravlju nacije u hrvatskom tranzicijskom društvu, gdje stariji, slabiji i osjetljiviji nisu dovoljno zaštićeni, pa često olakšanje traže u raznim oblicima ovisnosti

Od tih 250.000 alkoholičara samo osam posto ih se liječi, rekao je u razgovoru za Hinu psihijatar Ante Bagarić, komentirajući publikaciju u kojoj je objavljeno da je ovisnost o alkoholu 2017. godine bila jedan od vodećih uzroka hospitalizacije muškaraca na psihijatrijskim odjelima.

Muških alkoholičara četiri puta više od ženskih

Ovisnika o alkoholu četiri je puta više među muškom populacijom u odnosu na žene, koje pak na psihijatrijskom liječenju završavaju najčešće zbog depresije. Teško je jednostavno utvrditi koji su razlozi za takvu podjelu, kaže Bagarić, jer na mentalne poremećaje utječu biologijski, psihološki i socijalni faktori.

Jedan od uzroka vidi u tome što muškarci-alkoholičari pokušavaju igrati ulogu “velikih muškarčina”, konzumirajući svakodnevno velike količine alkoholnih pića. Depresivne žene, s druge strane, pokušavaju igrati ulogu “smjernih ženica” koje su mirne, pasivne, potčinjene.

Spolne razlike prisutne su i u broju samoubojstava i načinima izvršenja. Udio muškog spola u stopi izvršenih samoubojstava iznosio je više od 70 posto 2017. godine.

Muškarci se ubijaju oružjem, žene otrovom

Gotovo sva samoubojstva počinjena vatrenim oružjem i eksplozivom registrirana su kod muškog spola, dok su žene sklonije samotrovanju. Bagarić smatra da je i tu na djelu jak utjecaj socijalnih faktora i grupne psihodinamike.

“I kada žive i kada umiru, osobe igraju stvarne ili češće samo fantazijske uloge. Muškarci s jakim unutarnjim autoagresivnim silama biraju ‘muški način’ – vatreno oružje, eksplozivna sredstva, vješanje, hladno oružje… Žene pritisnute jakim unutarnjim autodestruktivnim silama biraju ‘tihi način’. U tom smislu treba usmjeravati preventivne i terapijske programe”.

Publikacija o mentalnom stanju nacije pokazuje da su mentalni poremećaji na četvrtom mjestu među vodećim skupinama bolesti u Hrvatskoj. U tom segmentu, napominje Bagarić, pratimo europske trendove, najčešći su anksiozni poremećaji, poremećaji raspoloženja, te oni povezani s uzimanjem psihoaktivnih tvari.

Četvrtina građana Hrvatske ima mentalne smetnje s dijagnozom nekog psihičkog poremećaja, druga četvrtina ima “manje izražene psihičke smetnje”, no ogroman broj osoba uopće nije svjestan problema. “Znaju da im nešto smeta, da se osjećaju loše, da ne mogu funkcionirati, ali ne znaju uzrok, naziv i tijek tih bolesti”, kaže Bagarić.

Pogrešni savjeti depresivnim osobama

Mnoge mentalne bolesti ne prepoznaju ni članovi obitelji. Tako će npr. depresivnoj osobi davati savjete – “to nije ništa, i ja sam nekad potišten, samo se trgni, negdje otputuj, zabavi se malo…”.

Bagarić upozorava da je depresija ozbiljna bolest, a takvi savjeti ne samo da nisu korisni nego mogu štetiti jer se depresivna osoba samo još više povlači u sebe.

Mnoge mentalne poremećaje ne prepoznaju niti stručnjaci pa osobe s anksioznim smetnjama godinama dolaze liječniku i žale se na različite somatske smetnje. Godinama takvi pacijenti obilaze kardiologe, gastroenterologe, fizijatre… Jasno, bez ikakvih rezultata.

Lijek za neprepoznavanje mentalnih poremećaja na svim razinama je imperativna trajna edukacija svih zdravstvenih radnika, ali i edukacija cijele populacije kroz školske programe, medije i zdravstvene akcije, napominje Bagarić.

Posebno osjetljiv dio društva su starije osobe koje se teško prilagođavaju brzim promjenama u društvu, nesigurne su, često frustrirane i rezignirane. S vremenom to zaostajanje postaje sve veće i takve osobe bivaju isključene iz svih važnih društvenih procesa. Hrvatsku je dodatno opteretio proces tranzicije u kojoj je ionako jaki dio društva iskoristio priliku da još više jača, slabiji dio društva je oslabio, a najslabiji dio propada.

Zadnjih godina otišlo više od 30 mladih psihijatara

Osobe s mentalnim smetnjama su posebno osjetljivi dio populacije u tranziciji s vrlo pesimističnim prognozama. Zato bi svako humano društvo trebalo imati programe za zaštitu ranjivih skupina u tranziciji.

Kako bi nam svima bilo bolje, u društvu trebamo razvijati svijest koliko nam je važno mentalno zdravlje i koliko su nam važni stručnjaci, poručuje Bagarić. Nedostaje nam psihijatara, pa i one osobe koje se odluče na liječenje nemaju mogućnosti biti dovoljno dugo u terapijskom programu.

Poseban je problem odlazak psihijatara u druge europske zemlje. Zadnjih godina otišlo je više od 30 mladih psihijatara i taj se gubitak ne može nadoknaditi. Država bi trebala nešto poduzeti kako bi se zaštitilo i unaprijedilo mentalno stanje nacije, smatra Bagarić.

(net.hr)

Znanstvenici su promatrali 15 zemalja prije i tijekom globalne financijske krize iz 2008. godine i primijetili jedno pravilo

Stručnjaci koji vode brigu o javnom zdravlju zasigurno neće vladama predložiti da uvedu recesiju kako bi produžili životni vijek. No posljednji rezultati pokazuju kako razdoblja recesije možemo povezati upravo sa smanjenjem stope smrtnosti.

Znanstvenici su promatrali 15 zemalja prije i tijekom globalne financijske krize iz 2008. godine i primijetili pravilo – što slabija ekonomija, to manje ljudi umire. Razlozi još nisu u potpunosti razriješeni a objašnjavanje efekta moglo bi dovesti i do važnih izmjena politika.

Novcem se ne može kupiti zdravlje, a ni sreća, to svi već znamo, no na osobnoj razini veći su prihodi povezani sa dužim životnim vijekom.

Bogatstvo omogućava bolju zdravstvenu zaštitu, prehranu i rad u predgrađima u kojima je život mirniji i lakši. Život se u tom slučaju čini vrijedna življenja. Nakon stoljeća poboljšanja američki očekivani životni vijek se zaustavio, što je čini se uvelike zbog slučajeva “smrti iz očaja” koje ne uključuju samo samoubojstvo, već i ovisnost o alkoholu i drogama, koja većinom pogađa one s manjim primanjima i lošijim poslovima, piše IFLScience.

Dr. Joan Ballester sa Institute for Global Health iz Barcelone u izvještaju objavljenom na Nature Communications kaže kako je “recesija većinom povezana sa periodima porasta očekivanosti životnog vijeka”. Ova tvrdnja se puno osporava, no nekoliko studija ju podupire.

Ballester je testirao ratu smrtnosti od 2000 do 2010. godine u 140 europskih regija, među kojima je bila uključena i Hrvatska, a neke od njih su iz krize izašle vrlo lako, dok su druge regije i zemlje puno patile.

Stopa smrtnosti u tom razdoblju opala je tijekom dobrih i loših razdoblja. Ballester je pak otkrio kako je najveći pad zabilježen odmah nakon krize, u razdoblju kada je nezaposlenost bila jako visoka i kada je zabilježena stagnacija plaća. Primijećeno je da su zemlje koje su jako bile pogođene recesijom zabilježile veće smanjenje stope smrtnosti, poput Španjolske i Hrvatske, dok se u Njemačkoj ranije zabilježena opadajuća stopa smrtnosti zaustavila tijekom relativno blagog usporavanja. Efekt je bio najveći tijekom zimskih mjeseci.

Oni koji su slično doživjeli tijekom prijašnjih recesijskih razdoblja ponudili su nekoliko teorija kako bi objasnili što se događa. Ballester ponavlja neke.

“Jedan posto povećanja nezaposlenosti povezan je sa smanjenjem smrtnosti u prometu od tri posto u SAD-u” – navodi se tako jedan provjerljiv primjer.

Recesija se također povezuje sa smanjenjem zagađenja. Kako je većina takvih posljedica na zdravlje dugoročna nije u potpunosti jasno koliko je doprinijela smanjenju smrtnosti. Isto se može primijeniti i u slučaju smanjenja upotrebe duhanskih proizvoda i alkoholnih pića tijekom recesije.

Jedan alternativan odgovor na ove mogućnosti je i da ljudi rade manje sati i da ostatak svog vremena koriste za neke fizičke aktivnosti poput vježbanja.

“Naravno recesija nije pravi način povećanja životnog vijeka”, naglašava Ballester u izjavi. Dugoročno smanjivanje ekonomske aktivnosti je štetno.

“Razdoblja ekonomske ekspanzije trebali bi voditi računa i o boljoj kvaliteti zraka, smanjenju nesreća i zdravijem načinu života”, naglašava.

Među zemljama promatranim u istraživanju bila je i Hrvatska, u kojoj je također zabilježen pad stope mortaliteta tijekom razdoblja recesije.

(express.hr)

Dow Jones Industrial Average pao je za više od 650 bodova u ponedjeljak nakon što je Donald Trump ponovio svoj napad na Federalne rezerve na Twitteru

U međuvremenu je S&P 500 doživio najgori prosinac u povijesti trgovanja.

Gubici koji su pridodani slabom rezultatu prošlog tjedna, su stvorili najgori tjedan trgovanja na američkoj burzi još od financijske krize 2008. godine.

Dow Jones je izgubio 2,9 posto, a index S&P500 izgubio je 2,7 posto nakon što je predsjednik na Twitteru izrazio frustraciju zbog odluke FED-a da povisi ključnu kratkoročnu kamatnu stopu.

Index NASDAQ također je pao za 3,8 posto.

Ranije je u ponedjeljak Trump nastavio redovite napade na Federalne rezerve.

“Jedini problem našeg gospodarstva je FED. Nemaju osjećaj za tržište” – objavio je Trump.

“FED je poput moćnog i poznatog golfera koji ne može pogoditi jer nema osjećaj – ne može zabiti!”
 

The only problem our economy has is the Fed. They don’t have a feel for the Market, they don’t understand necessary Trade Wars or Strong Dollars or even Democrat Shutdowns over Borders. The Fed is like a powerful golfer who can’t score because he has no touch – he can’t putt!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) December 24, 2018

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Britanska narodna banka (BoE) odbija vratiti oko 550 milijuna dolara u zlatu koje pripada Venezueli nad zahtjevom regulatora Velike Britanije o rastućoj nesigurnosti i namjerama Caracasa vezanim za tih 14 tona zlatnih poluga

Britanski dužnosnici inzistiraju da se poduzmu mjere usmjerene na sprječavanje pranja novca, navodi The Times.

Očekuje se kako će vlada Venezuele pružiti pojašnjenje o svojim planovima vezanim za zlato, prenosi RT.

“Postoje zabrinutosti da gospodin Maduro može iskoristiti zlato, koje je u vlasništvu države, i prodati ga za osobnu korist” – navodi se u medijima kroz neidentificirane izvore.

Izvještaji koji su se pojavili ranije ovog tjedna navode kako venezuelanska vlada već dva mjeseca pokušava povratiti zlato koje čuva u Britaniji. Razgovori su, kako se izvješćuje, zaustavljeni zbog povećanih poteškoća pri dobivanju osiguranja za transport koji je neophodan za premještanje velike količine zlata.

Prošlog tjedna je izvoz zlata iz Venezuele postao predmetom još jednog kruga američkih sankcija protiv zemlje Latinske Amerike. Najnovije kazne odnose se na američke pojedince i korporacije uključene u kupoprodaju zlata u Venezueli.

U proteklih nekoliko godina, Washington je uveo širok raspon sankcija protiv Bolivarijanske Republike, udarajući na njihove financije, izdavanje obveznica vezanih za dug i poslovnu djelatnost državne naftne tvrtke PDVSA.

Američke vlasti optužuju vladu Venezuele i čelnika Nicolas Madura za kršenje ljudskih prava i potkopavanje demokracije.

Venezuela, koja je trenutno u ogromnoj ekonomskoj krizi, nedavno je provela poteze kojima se smanjuje oslanjanje financijskih institucija i instrumenata na američki dolar. Prošlog mjeseca, zemlja se obvezala na trgovanje u eurima, juanima i ostalim konvertibilnim valutama usred američkih sankcija.

Tijekom posljednje tri godine, Venezuela je koristila zlato kao kolateral kako bi dobila milijarde kredita od međunarodnih zajmodavaca.

Međutim, sporazumi o swapu postali su teško provedivi za Venezuelu 2017. godine, nakon što je Washington zabranio američkim financijskim institucijama da daju zajmove toj zemlji.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruska reakcija na Trumpovo povlačenje iz nuklearnog sporazuma (IND) mogla bi biti ponovna instalacija vojnih baza na Kubi, rekao je šef odbora za obrambenu komisiju u ruskoj Dumi

Također je predvidio “novu kubansku krizu” ukoliko SAD i Rusija ne smire tenzije, piše RT.

SAD planiraju odstupiti iz ključnog sporazuma o nuklearnom oružju iz razdoblja hladnog rata (INF), a odgovor Rusije može biti u duhu tih vremena – ponovno aktiviranje vojnih objekata na Kubi.

Takve planove je iznio Vladimir Shamanov, šef odbora za obranu Državne Dume i bivši zapovjednik zrakoplovnih snaga.

Doista, kubanska vlada mora dopustiti da se ruska vojska vrati, i tu se radi više o politici nego o pitanjima obrane, nagađao je Shamanov.

“Procjena ovog scenarija je u tijeku, a sljedeći prijedlozi će doći” – rekao je on ruskoj novinskoj agenciji Interfax bez pojašnjenja.

Ovi planovi se mogu provesti u stvarnost kad novi predsjednik Kube, Miguel Diaz-Canel, posjeti Rusiju početkom studenog.

Diaz-Canel, svježe lice Kubske komunističke stranke, oprezan je što se tiče strane vojne nazočnosti, ali “politika je živa stvar”, rekao je Shamanov.

“Kuba ima svoje interese i oštećena je američkim sankcijama” – dodao je.

Prije toga, umirovljeni zrakoplovni general pozvao je Moskvu i Washington da se sastanu i vrate pomirenju.

“Ako sada ne zaustavimo tijek događaja i ne razgovaramo, mi zapravo možemo stvoriti slične uvjete koji su doveli do kubanske krize” – izjavio je RIA Novosti.

Kubanska kriza bila je glavni sukob koji je SAD i Sovjetski Savez doveo na rub nuklearnog rata početkom šezdesetih godina.

Tijekom krize, Moskva je postavila sovjetske nuklearne rakete na Kubi kao odgovor na implementaciju američkih raketa slične klase u Turskoj.

Tijekom Hladnog rata, Rusija je upravljala informacijskim centrom za signalizaciju u Lourdesu, na Kubi. Otvoren 1967. godine, centar je tada bio najveća sovjetska špijunska postaja u inozemstvu za prisluškicanje, sa oko 3.000 ljudi koji su upravljali objektom. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, baza Lourdes je smanjila broj službenika, ali je nastavila raditi sve do 2001. kada je zaustavila sve operacije.

Vraćanje vojne prisutnosti Rusije na Kubu bi imalo puno smisla, rekao je za RT Viktor Murakhovski, glavni urednik časopisa Homeland Arsenal.

Kazao je kako reaktivacija baze Lourdes ne bi trebala zahtijevati značajna sredstva, ali to bi omogućilo prikupljanje “zanimljivih informacija o susjedu Kube”. Međutim, primijetio je: “Vremena kad smo rakete imali na Kubu neće se vratiti”.

Konstantin Sivkov, drugi vojni stručnjak i umirovljeni mornarički časnik, nije se složio, navodeći kako je malo vjerojatno da će se ruska vojska vratiti na otok.

“1960-ih smo bili prisiljeni donijeti odluku o raspoređivanju raketa na Kubu jer nismo imali dovoljno interkontinentalnih balističkih raketa. Sada imamo.”

Američki predsjednik Donald Trump šokirao je svijet u listopadu kada je obećao povući se iz nuklearnog sporazuma INF, navodeći argumente ‘ruske povredu sporazuma’. Rusija je to demantirala, navodeći kako je Amerika sama prekršila sporazum uvođenjem raketnih presretača u Istočnoj Europi.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Desetljeće nakon globalne financijske krize, svijet se suočava sa još jednom velikom krizom još većom od one u 2008. godine

Veteranski financijski analitičar Peter Schiff, predsjednik Uprave Euro Pacific Capital, izjavio je:

“Banke ‘prevelike da propadnu’ sada su veće nego ikada, i više su izložene rastu stopa i recesiji. Sustavni rizici za gospodarstvo su puno veći nego što su bili 2008. godine” – rekao je Schiff.

Takvim bankama je trebalo biti dopušteno da propadnu prije više od deset godina, kaže on.

“Moralna opasnost povezana s vladom koja je napravila pogrešku u spašavanju banaka kojima je trebalo biti dopušteno da propadnu. Na žalost, iz prošle krize se nije naučila lekcija. Ponovili smo i proširili sve pogreške koje su prouzročile posljednju krizu, osiguravajući da će sljedeća biti mnogo gora” – rekao je.

Prema ovom analitičaru i investitoru, svi problemi koji su prouzročili financijsku krizu 2008. su sada još veći.

“Još lošija monetarna i fiskalna politika od posljednje krize jamči da će sljedeća kriza biti mnogo gora. Kriza će biti slična, a vlada će biti uzrok. Svatko će biti uhvaćen u iznenađenju, a kapitalizam će biti žrtvenik, i ta kriza će biti puno drugačija jer će biti puno gora” – rekao je Schiff.

Međutim, priroda sljedeće krize bi bila drugačija, predviđa Schiff.

Dok je kriza 2008. bila usredotočena na hipotekarne kredite, porast dolara i pada cijene zlata bi uzrokovali novu krizu koje će imati temelj u dugu američkog trezora.

“Državni dug će biti središte sljedeće krize, a dolar će se srušiti, a cijene zlata će porasti. Slijedit će recesija koja će biti puno gora, jer će i potrošačke cijene također oštro narasti.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Zagrepčanin Marko Kolanovic najbolji je analitičar u SAD-u. On slovi za eksperta koji nije sklon pretjeranom pesimizmu, ali je uvek točno predviđao probleme na svjetskim tržištima

Hoće li nova kriza u mnogim zemljama izazvati želju da se gloobalizacija – vrati unazad?

Ulični neredi, masovna panika, nacionalizacije i nemiri kakve svijet nije video već pola stoljeća – termini su kojima budućnost američke i globalne ekonomije opisuje vodeći analitičar banke JP Morgan Marko Kolanovic.

Povodom 10-godišnjice izbijanja svjetske financijske krize (2008. godine), Kolanovic je objavio specijalni anealitički izveštaj u kojem upozorava da su svjetska financijska tržišta pred naletom krize ranjivija nego što su bila prije deset godina.

Po njegovoj procjeni, dogodi li se „najlošiji mogući scenarij“ – kriza će biti tako sveobuhvatna da će se centralne banke velikog broja država morati nacionalizirati – da bi ih spasile – kompanije koje kriza najviše pogađa.

Pogrešno bi bilo u ovome vidjeti ambiciju jednog analitičara da sebi osigura „slavu proroka“.

Problem je u tome što postoje obični analitičari, poznati analitičari, iskusni analitičari i – Marko Kolanovic.

On slovi za eksperta koji nije sklon pretjeranom pesimizmu, ali je uvek točno predviđao probleme na svjetskim tržištima.

Povrh svega, treba imati u vidu JP Morgan, banku koja upravlja sa bogatstvom od 2,7 trilijuna dolara i tradicionalno se smatra obiteljskom bankom Rckefellera, status ‘vodećeg analitičara’ ne daje slučajnim ljudima.

Kolanovic ima reputaciju neke vrste matematičara-proroka koji kretanja na tržištima promatra i izračunava kao što astronomi prate kretanje planeta.

Kolanovic upozorava, inače, da se nakon 2008. godine naglo povećao broj burzovnih transakcija i financijskih odluka koje donose automatizovani kompjuterizirani sustavi bez sudjelovanja čovjeka. A donose ih u djeliću sekunde.

Uostalom, po procjeni Aite Group, približno 65% transakcija na američkom tržištu dionica donose kompjuterski algoritmi, a ne ljudi. A ti programi ‘vrte’ trilione dolara.

U te programe ugrađena je instrukcija: „Ako se događa nešto nejasno i nepoznato – prodaj sve i to odmah!“

Okrenimo se prema još jednom proroku krize — Mark Zandiju, glavnom ekonomisti rejting-agencije Moody’s.

On je već opisao i šok do kojeg će doći ukoliko se ponovi svjetska financijska kriza.

Zandi tvrdi da će nova kriza krenuti iz prekreditiranih američkih kompanija jer je borba Federalnih rezervi protiv balona na tržištu nekretnina proizvela balon u kreditiranju sumnjivih kompanija.

Potencijalno toksičnog novca u takvim kompanijama ima oko 2,7 triliona dolara i ta suma brzo raste.

Zandi tvrdi: pri daljem podizanju referentne stope i takve kompanije i njihovi kreditori popadat će kao domine.

Moody’s je svoje klijente već upozorio da Sjedinjene Države čeka val korporativnih defaultova bez presedana.

Taj defaultni tzunami u stanju je izazvati paniku na burzama, a od toga će stradati i zemlje koje sa genezom te nove američke krize nemaju nikakve veze.

Takva je priroda globalizacije.

Za razliku od 2008., nova kriza će u mnogim zemljama izazvati želju da se globalizacija vrati unazad.

A ako bude moguće i – da se Washington izolira na Američkom kontinentu, da bi se ostatak svijeta oslobodio njegovog toksičnog političkog i ekonomskog utjecaja.
 
(fakti.org)