Poziv NATO-a da povuče ruske trupe sa Krima je neadekvatan, izjavio je ruski senator sa Krima Sergej Cekov

„Krimljani žive u miru i spokojstvu, a NATO bi želio da destabilizira situaciju na Krimu. Njima (NATO-u) se ne sviđa način na koji se Krim razvija, ali nećemo im pružiti to zadovoljstvo“ – rekao je Cekov za Sputnjik.

Prema njegovim riječima, Krim se ponovo ujedinio sa Rusijom legalno i pravno, a zahtjevi predstavnika Alijanse nisu adekvatni.

Prvi zamjenik predsjednika krimskog parlamenta Jefim Fiks smatra da NATO-ov poziv Rusiji da povuče trupe sa Krima podsjeća na staru pokvarenu ploču.

„Vrijeme je da prestanu da koriste stare pokvarene ploče i promjene retoriku u odnosu prema Rusiji. Krim je ruski i na to je stavljena točka. Stavovi NATO-a o ovom pitanju nas ne zanimaju. Neka se brinu o svojim poslovima, a Krim će se sam snaći kako da radi“ – istaknuo je Fiks za Sputnjik.

Sa svoje strane, šef radne grupe za međunarodno-pravna pitanja u stalnom predstavništvu Republike Krim pri predsjedniku Ruske Federacije Aleksandar Molohov izjavio je za Sputnjik da ne treba obraćati pažnju na riječi predstavnika NATO-a.

„Nije rekao ništa novo. Redovne ritualne fraze koje odražavaju čvrst i nekonstruktivan stav NATO vojske“ – objasnio je Molohov.

Ranije je načelnik vojnog komiteta Sjevernoatlantskog saveza Steward Peach izjavio da ova organizacija ne priznaje pripadnost Krima Rusiji i poziva Moskvu da povuče vojne snage sa poluotoka.

Krim je postao dio Rusije u ožujku 2014. nakon referenduma održanog nakon državnog prevrata u Kijevu.

Za ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 posto birača Republike Krim i 95,6 posto stanovnika Sevastopolja. Prema riječima predsjednika Rusije Vladimira Putina, pitanje Krima je „konačno zatvoreno“.

Ukrajina i dalje smatra Krim svojom privremeno okupiranom teritorijom.

(sputniknews.com)

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao liderima G7 da je Krim ruski, jer tamo svi govore na ruskom jeziku, prenosi portal „Buzzfeed“, pozivajući se na dva diplomatska izvora

Čini se da je predsjednik Donald Trump pokazao svoj zaštitni znak razumijevanjem vanjske politike kada je navodno rekao liderima G7 da je “Krim ruski jer svi koji žive tamo govore ruski”.

Prema Buzzfeedovim uobičajenim anonimnim izvorima, Trump je napomenuo svoju izjavu nakon što je u petak ušao u raspravu o vanjskim poslovima tijekom večere na summitu G7 u Quebecu u Kanadi.

Ako je istina, Trumpova izjava vjerojatno će imati navijače ‘Russiagatea’. Ujedinjenje Rusije s Krimom, čija je populacija gotovo 60 posto etničkih Rusa, široko se gleda na Zapadu kao aneksija, unatoč činjenici da su Krimejci većinom glasovali za pridruživanje Rusiji.

Tijekom večere, Trump je, kako se izvješćuje, postavlja pitanje zašto su ostali lideri G7 stali uz Ukrajinu, govoreći im: “Ukrajina je jedna od najkorumpiranijih zemalja na svijetu”.

Velika masa ljudi je u komentarima na kraju Buzzfeedovog članka odmah skočila na Trumpa.

“Trump postavlja temelje za prodaju Amerike natrag Engleskoj, jer mnogi od nas govore engleski.” – glasi jedan od komentara.

“SAD je Engleska, Austrija je Njemačka, to je jednostavno. Ali Kanada je Engleska ili Francuska? A što je sa Švicarskom? To je Francuska ili Njemačka?” – rekao je sarkastično komentator pod imenom Uladzislau Ulasenka.

“O, mi stvarno ne trebamo Floridiu? Svi tamo govore španjolski, bolje je ako je dio Rusije” – napisao je Anthony Perrone, očito zabrinut zbog interkontinentalnih ovlasti aneksacije ruskog predsjednika.

Trump je više puta pozvao na summitu za povratak Rusije u skupinu G7. “Ovo je bilo G8, a ne G7″, rekao je Trump. “Nešto se dogodilo prije nekog vremena, u čemu Rusija više nije.”

Međutim, položaj europskih vođa je jasan. Rusija neće biti ponovno prihvaćena u klub nakon invazije Ukrajine.

U tom trenutku, “lopta se nalazi na ruskom terenu” – tweetao je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Nakon napetog summita ometanog trgovinskim argumentima, Trump i ostali čelnici potpisali su priopćenje u kojemu potvrđuju zajedničku predanost slobodnoj i otvorenoj trgovini.

Trump je kasnije povukao svoj potpis, nakon što je kanadski premijer Justin Trudeau odlučio pričekati da Trump napusti sastanak prije nego što je objavio osvetničke tarife na američkim proizvodima.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Trebalo je tisuće ljudi i 27 mjeseci da izgradi most od 19 kilometara koji povezuje Krim s kopnom Rusije

Tako se razvio titanski projekt izgradnje – komprimiran u stabla minuta zapanjujućih snimaka u timelapsu.

Krimski most otvoren je ranije ovog tjedna za automobile.

Video isječak je snimljen iz snimaka snimljenih tijekom dugih mjeseci izgradnje, kako bi obilježili datum u čast svih napornog rada na projektu.

Iako je most već operativan, još nije dovršen. Drugi dio, koji je namijenjen vlakovima, još je u izgradnji i bit će spreman iduće godine.

Most ima lučnu konstrukciju sa rasponom svakog pojedinačnog luka od 227 metara. Ukupna dužina mosta je 18,1 km, maksimalna visina konstrukcije je 80 metara, a visina prometnih traka u odnosu na razinu mora je maksimalno 35 metara.

Troškovi gradnje mosta procijenjeni su na oko 300 milijardi rubalja ili 4,82 milijarde dolara.

Pogledajte video:
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Televizija je uživo prenosila kako Putin u kamionu žarkonarančaste boje prelazi strukturu koji neki Rusi zovu “Putinovim mostom”

Ruski predsjednik Vladimir Putin je vozeći kamion u utorak otvorio 19 kilometara dug most koji Rusiju povezuje s Krimom koji se prema komentatorima vidi iz svemira.

“Hajdemo!”, rekao je Putin i uskočio u kamion Kamaz ruske proizvodnje, služeći se istim pokličem kao prvi čovjek u svemiru, ruski kozmonaut Juri Gagarin.

Do Putina je sjedio Aleksander Ostrovsk, direktor tvrtke koja je izgradila ovaj povijesni most. Televizija je uživo prenosila kako Putin u kamionu žarkonarančaste boje prelazi strukturu koji neki Rusi zovu “Putinovim mostom”.

Oko 35 vozila, uključujući tegljače, kamione miješalice i one s ugrađenim kranovima, sudjelovalo je u konvoju na čelu s ruskim predsjednikom.

“Siguran sam da će ljudi voljeti novi most prema Krimu”, rekao je Putin. Cestovni dio s četiri traka javnosti će biti otvoren u srijedu, dok željeznički s dvije pruge još nije završen. Vlakovi bi njime trebali prometovati od kraja 2019.

Krimski most, dug 19 km, ide preko Kerčkog prolaza koji Azovsko more razdvaja od Crnog i povezuje poluotok Kerč, na Krimu s Tamanskim poluotokom na jugu Rusije.

Izgradnju mosta koja je počela u veljači 2016., ruska država je povjerila tvrtki milijardera Arkadija Rotenberga koji je Putinov partner u džudu. Po uredbi objavljenoj na mrežnoj stranici vlade, Strojgazmontaž je trebao završiti most do prosinca 2018. po cijeni koja nije smjela biti veća od 2,9 milijarda eura po tadašnjem tečaju.

No tijekom posjeta u ožujku, nekoliko dana prije pobjede na predsjedničkim izborima, Putin je zatražio da most bude gotov već u svibnju “kako bi se ljudi mogli njime koristiti tijekom ljeta”.

Krim je popularna turistička destinacija među Rusima i ruski turisti su jedan od glavnih izvora prihoda tog poluotoka poznatog po plažama i planinama koje se ruše u Crno more.

Visina mosta na glavnom luku je 35 m, a najveća dopuštena brzina 120 km/h u povoljnim vremenskim uvjetima, objavila je ruska novinska agencija RIA Novosti.

Krimski most treba smanjiti zemljopisnu i gospodarsku izoliranost Krima koji je Rusija u ožujku 2014. pripojila svom teritoriju nakon demokratskog referenduma o aneksiji koji su Kijev i Zapad ocijenili “nezakonitim”.

U prigodi posjeta gradilištu u ožujku Putin je istaknuo da su posljednji ruski car Nikolaj II. i Hitler u Drugom svjetskom ratu također htjeli podići most između Krima i Rusije, ali je prvog spriječio Prvi svjetski rat, a drugog bombardiranje.

“A vi, vi ste uspjeli. To je sjajno”, rekao je tada radnicima. Most “nije samo jedini takav u našoj zemlji, nego i u svijetu”, istaknuo je.
 

 
(vecernji.hr)

Ruski inženjeri završili su ključnu dazu gradnje mosta koji će povezati Rusiju s poluotokom Krim koji je Rusija aneksijom pripojila od Ukrajine u ožujku 2014. nakon demokratskog referenduma, piše dopisnik Guardiana iz Moskve Shaun Walker

Ovih dana stotine radnika završilo je montiranje 6000 tona teškog lučnog dijela mosta preko kojeg će prolaziti željeznička pruga, 35 metara iznad razine mora.

Kada most bude gotov, bit će dug 19,3 kilometra – očekuje se da će za cestovni promet biti otvoren sljedeće godine, a za željeznički 2019. godine.

Upravo postavljeni luk za željeznički dio prometa dug je više od 200 metara, a dovoljno je visok da ispod njega prolaze brodovi. Sljedeći mjesec trebao bi se dovršiti i sličan luk za cestovni dio prometa.

Naravno, ovo su tek središnji dijelovi vrlo kompleksnog mosta koji će imati četiri trake za cestovni promet i dvije za željeznički. Ukupni trošak gradnje procjenjuje se na gotovo 4 milijarde dolara, a jednom kad bude završen, most će biti najduži u Rusiji.

O izgradnji ovog mosta svojedobno je sanjao još Hitlerov arhitekt Albert Speer pa je o njemu maštao i Staljin nakon Drugog svjetskog rata. No, njegovu je gradnju zapečatila tek aneksija Krima kojom je Rusija ekspresno zauzela poluotok iz ruku ukrajinskih vlasti, opravdavajući to voljom naroda Krima na izborima.

Usprkos faktičkoj vlasti Rusije, međunarodna zajednica Krim i dalje smatra dijelom Ukrajine, a zbog aneksije su ruskim tvrtkama i nekim političarima uvedene razne sankcije od 2014. do danas.

Kako Rusija nema kopnene veze s Krimom, jedini način putovanja na polutok je ili zrakoplovom ili trajektom preko tjesnaca Kerč, gdje loše vrijeme često zna zaustaviti promet.

Stoga je most preko ovog tjesnaca ključan za Rusiju iz dva razloga. Prvo, da se simbolično poveže poluotok s kopnom “matične” države (jasno, iz ruske perspektive, ne iz ukrajinske ili one drugih međunarodnih faktora). Drugo, da se poboljša povezanost Krima i Rusije, te ubrza protok ljudi i robe na poluotok i s njega.

Konstrukciju nadzire milijarder Arkadij Rotenberg, dobar prijatelj i judo partner ruskog predsjednika Vladimira Putina, inače suvlasnik SMG grupe, koja obično gradi plinovode i nema iskustva s građenjem mostova.

Što, jasno, nije bila prepreka Putinu da im svejedno dodijeli gradnju svojeg mega-projekta. Sam Rotenberg je rekao da u “projektu ne sudjeluje samo zbog novca, nego zato što želi ostaviti nešto za buduće generacije”.
 

 
(jutarnji.hr)

Ruski znanstvenici su otkrili kostur na Krimu koji kažu da pripada godinu dana starom vanzemaljskom biću

Neobična izdužena lubanja koja pripada 1,5-godišnjem vanzemaljskom dječaku pronađena je u blizini sela Yakovenkovo od strane​arheologa.

Rt.com je izvijestio da je grob dječaka, koji datira iz drugog stoljeća, bio ključni nalaz nedavne ekspedicije. Dječak je imao umjetno izduženu lubanju, što se jasno vidi na slikama.

Zbog teških deformacija lubanje lokacija arheološkog nalazišta je odmah prozvana „grob vanzemaljca”, rekla je zaklada arheologa.

Umjetna deformacija lubanje, promjene oblika tijela, prakticirale su se među mnogim drevnim kulturama.

To je obično provođeno na djeci, čije lubanje su fleksibilnije. Međutim, neke pristalice teorija “drevnih astronauta” tvrde da vlasnici tih produljenih lubanja mogu biti ljudski-izvanzemaljski hibridi.

Skupina arheologa je izjavila da su takve deformacije lubanje tipične Sarmatima, koji su nekada nastanjivali suvremeni Krim. Postoji teorija da su možda koristili taj proces za identifikaciju članova određene grupe ili nositelja određenog socijalnog statusa.

Arheolozi su također iskopali posuđe i mala zrnca pokopana uz „stranca” i bakrene narukvice na desnoj ruci.

Nekoliko grobnica koje datiraju iz prvog stoljeća također su otkrivene u blizini mjesta gdje su znanstvenici otkrili dječaka, kao i masivne kamene grobnice za koje se vjeruje da pripadaju visokim ljudima iz Bosporskog Kraljevstva, drevne lokacije koja se nalazi na istočnom Krimu čije se vrijeme procjenjuje na pet stoljeća prije Krista i četvrtog stoljeća.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Zapad bi odavno započeo rat protiv Rusije, da ona nije nuklearna država, izjavio je bivši rukovoditelj obavještajne službe DNR Werner Grossman

“U naše vrijeme opasnost od rata postoji čak i u Europi i ona je usmjerena prije svega protiv Rusije … Da nema nuklearnog oružja, rat bi već počeo”, izjavio je Grossman.

On je dodao da se na Zapadu posljednjih godina uočava “vrlo jaka antiruska tendencija”.

Bivši šef obavještajne službe smatra da je obrambena politika Moskve u novonastaloj situaciji ispravna. Prema njegovim riječima, Rusija se drži načela: “Ako želiš mir – spremaj se za rat”.

“Kada bi sada počeo oružani sukob, on bi povukao za sobom uništenje čovječanstva, jer mnoge zemlje mogu upotrijebiti nuklearno oružje i to bez ograničenja i kontrole”, rekao je stručnjak.

Prema njegovim riječima, ciljevi i interesi vladajućih krugova na Zapadu nisu se promijenili od vremena Hladnog rata, zbog toga je ponovno aktualna politiki sukob s Moskvom.

“Njihovi interesi su i dalje usmjereni na istok. Da Rusija nije naslijedila naoružanje od SSSR-a, uključujući nuklearno, rat bi, najvjerojatnije, već počeo”, uvjeren je Grossman.

On je, također, podržao pripajanje Krima Rusiji ističući da nije riječ o aneksiji.

“Krim je uvijek bio ruski. Vratili su ga na legalnoj osnovi”, naglasio je bivši rukovoditelj obavještajne službe.

On je izrazio mišljenje da reakcija njemačkih političara na ovaj događaj svjedoči o tome da su namjere Berlina prema Moskvi ostale iste kao i u vrijeme Sovjetskog Saveza.

Grossman je, također, podsjetio da Njemačka ostaje lider kako u Europskoj uniji, tako i u europskom krilu NATO-a.

“Razmeštanje vojnika Saveza u baltičkim zemljama, kod ruskih granica, jasno ukazuje na to o kakvim je namjerama zaista riječ”, zaključio je stručnjak.
 
(sputniknews.com)

SAD su zabrinute zbog mogućeg ruskih upada duž granice s državama NATO-a na Baltiku tijekom velikih ruskih vojnih vježbi pod nazivom “Zapad 2017″

One bi trebale biti održane u rujnu i zbog toga će Washington poslati dodatne snage u to područje, rekao je zapovjednik američkih snaga u Europi Ben Hodges.

Rusija je odbacila strahovanja Zapada da bi te vježbe mogle ugroziti stabilnost u Jugoistočnoj Europi, prenosi Reuters. Dužnosnici NATO-a smatraju da bi to mogli biti najveći ruski manevri od 2013. godine, uz sudjelovanje više od 100.000 vojnika.

“Kada je (Rusija) ušla na Krim, to je bilo pod izgovorom vježbe. Kada su otišli u Gruziju, to je bila vježba. Njihova povijest puna je primjera da se oni ne drže nikakvih sporazuma … Oni rutinski narušavaju takve stvari “, rekao je Hodges tijekom izvođenja vojnih vježbi NATO-a u Poljskoj.

On je dodao da će SAD tijekom trajanja vježbi “Zapad 2017″ rasporediti jedinice s do 600 zračnih snaga u baltičkim država.

Ministarstva obrane Rusije je ranije izdalo priopćenje da su strateški bombarderi Ratnog zrakoplovstva Rusije proveli planirane prelete preko neutralnih voda Baltičkog mora, a da su ih tijekom leta pratili borbeni zrakoplovi NATO-a.

Strateške bombardere Tupoljev Tu-160, u NATO-u poznati kao “Blackjack”, tijekom preleta pratili su danski, švedski i finski avioni.

Ministarstvo je priopćilo da su te zrakoplove pratili i ruski lovci Suhoj Su-27 i jedan radarski zrakoplov.

Kako je agencija prenijela, finska vojska je priopćila da je poslala F / A-18 lovce kako bi “identificirali i slikali ruske zrakoplove”.
 
(sputniknews.com)

Stalni predstavnik Rusije u Vijeću sigurnosti UN Vitaly Churkin posavjetovao je Velikoj Britaniji da “opere vlastitu savjest” i vrati teritorije koje je anektirala prije nego što počne drugima dijeliti lekcije

Churkin je ovim riječima reagirao na ono što je prethodno povodom Krima izgovorio njegov britanski kolega u SB UN Matthew Rycroft koji je nastojao Moskvu optužiti za krizu u Ukrajini.

Replicirajući, Churkin je prvo rekao:

“Moram vas podsjetiti da je u Ukrajini sve počelo od državnog prevrata koji je umnogome bio podržan izvana (sorosve organizacije).

A što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva, želim vam posavjetovati: vratite Falklandske otoke, vratite Gibraltar, vratite dijelove Cipra koje ste anektirali, vratite i arhipelag Chagos u Indijskom oceanu koji ste pretvorili u ogromnu vojnu bazu. Tada će vaša savjest možda biti čistija, pa ćete moći govoriti o drugim temama”.

Churkin je replicirao i novoj stalnoj predstavnici SAD u Vijeću sigurnosti UN – Niki Haley – koja je pozvala Moskvu da Krim vrati Ukrajini:

“U Ustavu SAD zapisane su izvanredne i povijesne riječi: “Mi, narod …”. A narod Krima je svoju volju izrazio na referendumu na kojem je 93 posto izašlih glasalo za sjedinjenjem Krima Rusiji od koje je bio otrgnut nepravedno i nezakonito”.
 
(fakti.org)

Beograd je zabrinut jer je dosad Putin uvijek isticao Kosovo kao problem, a sada odjednom traži da se izjednači s Krimom

Nakon NATO-ove operacije kojom su srpske sigurnosne snage, vojska i policija, istjerane s Kosova, koje je potom Kumanovskim sporazumom i rezolucijom Vijeća sigurnosti gotovo dobilo samostalnost, Beograd se stalno uzdao u Moskvu kao glavnog zaštitnika koji neće dopustiti da se odmetnuta pokrajina međunarodno profilira, preciznije da postane članica UN-a.

Naime, Kosovo je priznalo više od 120 država, među njima su SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i gotovo sve susjedne zemlje, ali ono je još uvijek, kad je riječ o međunarodnom položaju, čardak ni na nebu, ni na zemlji.

Nije član UN-a

Nije član UN-a i to ga sprečava u stvarnoj konzumaciji suverenosti. Jedan od opasnijih trenutaka po srpsku diplomaciju bio je pokušaj Kosova da uđe u članstvo UNESCO-a, ali to je, uz veliku pomoć Rusije, zaustavljeno.

No, tu podršku Srbija izdašno plaća.

Rusija je dobila vlasništvo nad Naftnom industrijom Srbije (NIS) za, kako kažu i sami Srbi, “siću”, a i sadašnja politika Beograda, “sjedenje na dvije stolice”, posljedica je toga. Naime, premijeru Aleksandru Vučiću je više nego jasno da svi ekonomski i racionalni razlozi govore kako se treba približiti Europi i Zapadu, ali mu je jednako tako jasno da on ne smije biti taj tijekom čijeg će mandata Srbija i formalno izgubiti Kosovo.

Zato i dalje većinu svojih poteza kalibrira prema zahtjevima Moskve: čim malo previše derivira, odmah se oglasi ruski ambasador i kaže da “nepriznavanje Kosova nije ruski interes”.

Razumni glasovi srpske politike već dulje naglašavaju da takva politika nije dobra te da će Rusija u trenutku kad joj to bude najviše odgovaralo “prodati Kosovo” za ostvarenje svojih vitalnih interesa.

Važan intervju

I taj se scenarij, čini se, počeo polako razvijati. Naime, jučerašnji je Blic reagirao na intervju ruskog predsjednika Vladimira Putina Bloombergu. On ondje kaže sljedeće: “Imamo veliko političko iskustvo koje se sastoji od dubokog uvjerenja da se ništa ne može napraviti protiv volje naroda.

Čini se da to neki od naših partnera ne razumiju. Kad spominju Krim, pokušavaju izbjeći navesti da je volja ljudi koji žive na Krimu – 70 posto su Rusi, a ostali govore ruski kao materinski jezik – bila da se pridruže Rusiji.

Oni to jednostavno ne vide. Na drugome mjestu, Kosovu, može se koristiti volja naroda, ali ovdje ne. To je politička igra. Dakle, da vas uvjerim, mogu reći da Rusija provodi i planira provoditi apsolutno miroljubivu vanjsku politiku usmjerenu prema suradnji”.

Tu je i Gruzija

Dvije su stvari iz ovog odgovora ozbiljno zabrinule Beograd: prvo, povezivanje Kosova i Krima. Naime, 2008. godine je Moskva djelovala bitno drukčije. Nakon što je Kosovo proglasilo samostalnost, Rusija je poslije kratkog ljetnog rata s Gruzijom priznala njezine odmetnute pokrajine Abhaziju i Južnu Osetiju kao samostalne države.

I pritom se pozvala na Kosovo kao presedan. Sada, pak, traže da se političke igre oko Kosova i Krima izjednače, što znači da bi zemlje koje priznaju Kosovo trebale prihvatiti i pripajanje Krima Rusiji.

Drugo, u politici suradnje to bi značilo da Moskva možda neće priznati Kosovo, ali više neće sprečavati njegov ulazak u UN. Poznati beogradski analitičar Dušan Janjić za Blic je objasnio: “Izjava ruskog predsjednika doslovno znači – ako vi nama priznate Krim, imat ćete odriješene ruke da s Kosovom radite što želite”.

Janjić dodaje kako je “pitanje vremena kad će Rusija odblokirati pitanje Kosova u Vijeću sigurnosti i koliko će taj postupak naplatiti od Zapada”.

Okolnosti Putinu u potpunosti idu naruku. Novim dogovorom sa SAD-om oko Sirije potvrdio se kao nezaobilazni čimbenik razrješavanja globalnih kriza, problemi s redefiniranjem EU nakon Brexita otvaraju prostor za nadu u moguće ublažavanje, možda i ukidanje sankcija, američki predsjednički izbori mu stalno daju na važnosti u svijetu, poboljšao je odnose s Turskom i Izraelom.

Mali interes

Kod kuće stoji sjajno, njegovoj se stranci iduću nedjelju smiješi čista izborna pobjeda i pravi je trenutak da napravi trgovinu – potiho mi dajte pravo na Krim, a nosite Kosovo (koje ga manje interesira od nekih drugih točaka na Balkanu), uz još mogući koji ustupak u pitanju podrške pobunjenicima u Donbasu.

Ima tu i još jedna začkoljica: Priština bi, svjesna da joj Moskva više nije najveća prepreka, mogla destruirati nastavak pregovora s Beogradom i tako zakočiti i srpski put prema EU, što bi podiglo tenzije u regiji. Gdje bi opet uskočio Putin kao čimbenik dogovora. I smirivanja.

U ovu jednadžbu treba ubaciti i ukrajinski faktor koji je sve slabiji. Naime, Putin i tu ima snažan argument jer Kijev nikako da provede svoje dijelove Sporazuma iz Minska.

Vlada, pak, nikako da zauzme ozbiljan stav prema organiziranom kriminalu i korupciji, što ozbiljno smeta EU koja je još gora, i puna kriminala i korupcije. A Putin to dobro zna. Na kraju krajeva, nije on slučajno izabrao kraj prošlog tjedna da većinu tih poruka pošalje preko Bloomberga.

Ostale sporne točke koje kontrolira Rusija

Pridnjestrovlje: dio Moldavije koji djeluje kao samostalna zemlja uz podršku Moskve i prisutnost ruske vojske

Južna Osetija i Abhazija: odmetnuti dijelovi Gruzije koje je Rusija priznala kao samostalne zemlje i s kojima ima posebne odnose

Donbas: dio Ukrajine koji kontroliraju pobunjenici koje, pak, kontrolira Moskva

Kurili: otoci koje je Sovjetski Savez oduzeo Japanu nakon Drugoga svjetskog rata

Arktik: Rusija otvoreno traži najveći dio teritorija kao i Amerikanci
 
(jutarnji.hr)