Nedavno je u Grčkoj održan povijesni referendum na kojem je prema prebrojanim 95,63 posto glasova, 61,31 posto glasača je reklo “ne” novom prijedlogu međunarodnih kreditora, dok je 38,69 posto birača zaokružilo “da”

Problem grčke dužničke krize počeo se sve više pojavljivati u medijima i da bude interesantan ljudima kada je u siječnju na premijersko mjesto došao Alexis Tsipras. Čim je stupio na najbitniju političku funkciju u državi, počeo je s oštrom retorikom, govorio je da grčki narod ne smije biti ucjenjivane, a narod je u njemu vidio spas.

Međunarodni kreditori Grčke su vršili konstantan pritisak da se dugovi moraju vratiti, iako su i zemlje koje su to zahtijevale u još većem dužničkom “ropstvu”.

Predstavit vam “neslavnu” listu najzaduženijih zemalja na svijetu, a pretpostavljamo da nikada ne biste pogodili koja država se nalazi na prvom mjestu.

Da krenemo redom, na uvjerljivom prvom mjestu nalaze se Sjedinjene Države čiji dug, prema najnovijim podacima, iznosi 18,5 bilijuna dolara. Što znači da po stanovniku SAD duguje 58.437 dolara.

Na drugom mjestu je Velika Britanija, s dugom od 9,5 bilijuna dolara. Na trećem Francuska koja duguje 5,7 bilijuna dolara, a malo manje od nje ima Njemačka, 5,5 bilijuna.

Dugovi ostalih zemalja:
5. Luksemburg – 3,4 bilijuna dolara.
6. Kina – 3 bilijuna dolara.
7. Japan – 2,8 bilijuna dolara.
8. Italija – 2,6 bilijuna dolara.
9. Irska – 2,6 bilijuna dolara.
10. Nizozemska – 2,5 bilijuna dolara.

Mnogi bi pomislili da se Grčka nalazi na ovih prvih 10 mjesta, ali ona se nalazi tek na 27. sa ukupnim dugom od 360 milijardi dolara.

Na 52. mjestu se nalazi Hrvatska, koja ima dug od 67 milijardi dolara, dok je Slovenija odmah iza nje.

Srbija se nalazi na 65. mjestu i naša zemlja ima ukupan dug 32 milijarde dolara i duguje 4.178 dolara po stanovniku, prema podacima iz 2012. godine.

Bosna i Hercegovina se prema istim podacima nalazi na 94. mjestu i dugom od 9 milijardi dolara.
 
(kurir/uredio:nsp)

Europski konzervativci, osobito u Njemačkoj, uništit Europu i europsku ideju zbog inzistiranja na tome da Grčka otplati dug, ocjenjuje istaknuti francuski ekonomist i profesor na Pariškoj školi ekonomije, Thomas Piketty

Njemačka je najbolji primjer države koja kroz povijest nikada nije platila vanjski dug. Ona nema pravo držati lekcije drugim državama – rekao je Piketty za njemački list “Die Zeit”.

Ni poslije Prvog ni poslije Drugog svjetskog rata, Njemačka nije vratila dugove. Ipak, često je tjerala druge da plate dugove, pa je tako zahtijevala ogromne reparacije od Francuske nakon Francusko-pruskog rata iz 1870. godine, koje je i dobila – navodi francuski ekonomist, a prenosi londonski portal “City AM”

Piketty tvrdi da Njemačka profitira od situacije u Grčkoj, jer toj zemlji produljuje otplatu zajmova po komparativno visokim kamatnim stopama, a također je govorio i o Velikoj Britaniji, koja je, kako je rekao, veći dio svog proračuna potrošila na otplatu dugova nagomilanih za vrijeme Napolenovih ratova nego što je potrošila na obrazovanje.

To se nije smjelo dogoditi, i ne smije se događati danas – ističe on, uz tvrdnju da je potpuno smiješna opcija koja se trenutno preporučuje Grčkoj.

Umjesto toga, Piketty je zatražio mogućnost restrukturiranja dugova diljem Europe, kao i veću fleksibilnost među članicama Europske unije.

Europa je osnovana na temelju oprosta dugova i investicija u budućnost, a ne na ideji beskrajnog kažnjavanja.

Moramo zapamtiti ovo. Oni koji danas žele najuriti Grčku iz eurozone će završiti na smetlištu povijesti.

Ako njemačka kancelarka Angela Merkel želi osigurati svoje mjesto u povijesnim knjigama, onda mora stvoriti rješenje za grčko pitanje, uključujući konferenciju o dugu na kojoj možemo početi od nule. Ali s obnovljenom, daleko jačom fiskalnom disciplinom – zaključio je Piketty.

Kako je Njemačka otplatila dug?

Ekonomist dodaje kako su se kroz povijest iskristalizirala dva načina otplate dugova. Onaj koji se sada nameće Grčkoj, i drugi, puno lakši, koji je koristila i Njemačka.

Jedan način vraćanja duga demonstriralo je Britansko carstvo u 19. stoljeću, nakon vrlo skupih ratova s ​​Napoleonom. To je spora metoda koju sada preporučuju Grčkoj. Carstvo je vratilo dugove kroz strogu proračunsku disciplinu. To je uspjelo, ali trajalo je jako dugo.

Druga metoda je mnogo brža i to je Njemačka dokazala u 20. stoljeću, a sastoji se od tri komponente: inflacije, posebnog poreza na privatno bogatstvo i djelomičnog oprosta dugova – objašnjava Piketty.

Nakon što je završio rat 1945. godine, dug Njemačke iznosio je više od 200 posto BDP-a. Deset godina kasnije, ostao je vrlo mali dio: javni dug bio je manji od 20 posto BDP-a.

U isto vrijeme i Francuska je izvela sličnu stvar. Nikad to ne bismo uspjeli postići tako brzo kroz fiskalnu disciplinu koju danas preporučamo Grčkoj.

Umjesto toga obje države koristile su drugu metodu koju sam spomenuo, a u kojoj je jedna od tri komponente i oprost dugova. Sjetite se samo Londonskog sporazuma iz 1953. kada je 60 posto njemačkog duga otpisano, a unutarnji dugovi su restrukturirani – zaključuje Piketty.
 
 
(agencije,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21985"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Prebrojeni su glasovi referenduma u Grčkoj i Grci su rekli “ne kreditorima”!

61 posto Grka zaokružilo je “NE” na referendumu, dok je 39 posto birača glasovalo “DA”.

U Grčkoj su u 19 sati zatvorena birališta i prvi rezultati referenduma pokazuju da je većina Grka zaokružila “ne”. Prva procjena telefonskih anketa ukazivala je da je opcija “oxi” u prednosti.

Odaziv, kako je priopćeno je iznosio 53,8 posto, a za valjanost referenduma potrebno je, prema zakonu više od 40 posto.

Opcija “ne” koja je trenutno u prednosti je “ne kreditorima”, ali ne i izlasku Grčke iz eurozone, poručila je tsiprasova Vlada.

Kako su priopćili tu opciju ne treba shvatiti kao kao namjeru vlade da napusti euro. Ukoliko prevlada “ne” to će, kako kažu iz tamošnje Vlade, pomoći Grčkoj postići bolji dogovor ali nikako neće značiti kraj pregovora s kreditorima.

Premijer Alexis Tsipras pozvao je građane da zaokruže “ne” u cilju postizanja boljeg sporazuma ističući da su kreditori dali “bolje ponude” onda kada je priopćeno da će biti održan referendum.

“Ne slušajte one koji kažu da je ponuda sklonjena sa stola – naravno da je ona i dalje tamo, jer to je ono što oni žele”, kazao je Varufakis

Slijedi li otpis duga? Pogledajte tko su najveći vjerovnici Grčke

JAVNI dug Grčke trenutno iznosi 323 milijarde eura, a po svemu sudeći, vjerovnici će se morati odreći većeg dijela tog iznosa.

Najveći udio u europskom dugu imaju zemlje članice eurozone na koje otpada ukupno 60 posto duga. Eurozona je kroz Europski fond za financijsku stabilnost Grčkoj posudila 141,8 milijardi eura, te još dodatnih 52,9 milijardi, kroz poseban zajam za Grčku.

Najveći vjerovnik je Njemačka, koja je preko europskog programa pomoći i banaka Grčkoj plasirala ukupno 68,2 milijarde eura.

Na drugom mjestu Francuska

Slijedi Francuska s ukupnim iznosom zajmova od 43,3 milijarde eura. Iako će vjerojatno dobar dio tog duga biti otpisan, za snažno Njemačko gospodarstvo to ne bi trebao biti problem te se ne očekuju dugoročne negativne posljedice.

Otpis duga mogao bi predstavljati problem za Španjolsku i Italiju. Talijanski porezni obveznici i banke plasirali su Grčkoj 38,4 milijarde eura. Kako i sami imaju problema s javnim dugom, a i gospodarstvo im se tek počelo oporavljati, nisu baš u situaciji da dijele novac drugim zemljama.

Španjolska, koja je uspješno provela reforme i ima snažan gospodarski rast u posljednje vrijeme, još uvijek ima visoku stopu nezaposlenosti posudila je Grčkoj 25 milijardi eura, te bi im otpis dijela duga svakako bio značajan teret.

Otpis duga na teret malih zemalja

Otpis duga bi predstavljao poseban problem za male zemlje, koje nemaju velike apsolutne iznose plasmana, ali im oni čine visoki udio u bruto društvenom proizvodu.

Slovenija se tako već “oprostila” od svojih 1,4 milijarde eura što im je 3,9 posto BDP-a, a u još težoj situaciji je Malta kojoj Grčka duguje 400 milijuna eura, što im je 5 posto BDP-a.

Daljnji tog pregovora o dugu Grčke vrlo je teško predvidjeti. Europska unija ostala je šokirana rezultatima referenduma na kojem su Grci odbacili zahtjeve vjerovnika, te je za utorak navečer sazvan sastanak eurozone na kojem će se raspravljati o rezultatima referenduma.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=20002"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]