Ove kreditne kartice su nezakonite, jer europski građani ne mogu posjedovati anonimne bankovne kartice koje se ne mogu pratiti

EU je osigurala 2 milijuna nezakonitih kreditnih kartica za migrante u vrijednosti od od 1,55 milijardi eura u pokušaju da legalizira ilegalne migracije, piše na službenim stranicama mađarske vlade

Više od dva milijuna migranata primilo je anonimne debitne kartice koje su koštale EU oko 1,55 milijardi eura, navodi mađarska vlada.

“Preko dva milijuna migranata primilo je anonimne debitne kartice. Ekvivalent od 500 milijardi forinti (1,55 milijardi eura) potrošeno je na taj način” – izjavio je na mađarskoj televiziji M1 glavni savjetnik za sigurnost premijera, Gyorgy Bakondi.

Gospodin Bakondi je rekao da su kartice nezakonite, jer europski građani ne mogu posjedovati anonimne bankovne kartice, niti ih se može pratiti, niti je pokrenut postupak javne nabave za njihovo izdavanje.

“Ovo rješenje sa kreditnim karticama je nepromišljeno i protuzakonito, i drugi napori Europske unije da legalizira ilegalne migracije, kao i da legalizira migrantske viza i uspostavi zakonske kanala za imigraciju, predstavljaju sigurnosni rizik zdravstvenoj zaštiti, ekonomiji i donosi kulturne posljedice mađarskim i europskim građanima” – izjavio je.

Prema mišljenju glavnog savjetnika za sigurnost, EU ne želi zaustaviti migracije, nego ih legalizirati.

“Mađarska se, međutim, ne slaže s tim. Mađarska smatra da se problem ne smije dovesti u Europu, nego da se umjesto toga mora pružiti pomoć kako bi se problemi riješili na licu mjesta”, dodao je.

Gospodin Bakondi je također napomenuo da je dobro vrijeme dovelo do povećanja broja migranata na balkanskoj migracijskoj ruti.

Novi-Svjetski-Poredak.com

I dok plan da se 500 eura povuče iz optjecaja nije izazvao nikakav prijepor u ostalim zemljama, u Njemačkoj je potaknuo emotivnu raspravu

Dok Europska središnja banka ulazi u zadnju fazu povlačenja novčanice od 500 eura, malo tko će žaliti za banknotom koja se rijetko viđala u svakodnevnom životu, ali su je zato obožavali kriminalci.

Osim možda u Njemačkoj, zemlji koja obožava gotovinu.

Središnje banke 17 od 19 zemalja eurozone od ponedjeljka prestaju izdavati vrijedne ljubičaste novčanice.

Samo su njemačke i austrijske središnje banke dobile izuzeće do 26. travnja kako bi “osigurale bezbolnu tranziciju”, kaže se u priopćenju ECB-a.

Medicinski tehničar Rolf iz njemačkog Marburga kaže da mu je “teško prihvatiti” povlačenje najveće novčanice. Taj je 61-godišnjak svoj automobil platio novčanicama od 500 eura.

“To što mi je draže koristiti gotovinu kad su velike uplate u pitanju, ne znači da radim nešto mutno”, kazao je Rolf, ne želeći otkriti prezime.

Odluka ECB-a da prestane tiskati tu novčanicu znači da će ih sve manje i manje biti u optjecaju jer će ih komercijalne banke vraćati svojim središnjim bankama, a one ih mijenjati novčanicama manje nominalne vrijednosti.

Oni koji su svoje madrace napunili petstoticama ne moraju brinuti jer one su i dalje zakonito sredstvo plaćanja.

“One se mogu i dalje koristiti, može ih se i štedjeti jer će zadržati svoju vrijednost”, rekla je glasnogovornica ECB-a Eva Taylor. Samo 2,3 posto novčanica u optjecaju u eurozoni prošloga mjeseca bile su petstotice.

Ali su zato “binladenice”, kako su ih katkada zvali, prednjačile u pranju novca, izbjegavanju oporezivanja i financiranju terorizma. Milijun eura u novčanicama po 500 teži samo 2,2 kilograma i lagano stane u torbu za laptop.

Isti iznos u stoticama težio bi šest puta više i zahtijevao putni kovčeg.

I dok plan da se 500 eura povuče iz optjecaja nije izazvao nikakav prijepor u ostalim zemljama, u Njemačkoj je potaknuo emotivnu raspravu.

Među najvećim protivnicima takve odluke bio je prvi čovjek Bundesbanke Jens Weidmann koji tvrdi da to neće mnogo pomoći u borbi protiv kriminala, ali će “naštetiti povjerenju” u jedinstvenu valutu.

Kritičari također kažu da će povlačenje petstotice bankama otežati i poskupjeti fizičko čuvanje velike količine novca.

Kada se stvarao euro, Njemačka je željela novčanicu od 500 eura kao najbliži ekvivalent voljenoj novčanici od tisuću maraka.

Ali čak i u najjačem europskom gospodarstvu, gdje se privatnost štuje, a gotovina caruje, petstotica nije češće korištena nego u drugim zemljama.

Ni u Njemačkoj neće svima nedostajati. “Malo je prevelika za novčanik i teško je se riješiti. U dućanima je neće uzeti. Ne treba mi”, kaže Suzanne Spenner, pedesetogodišnjakinja iz Frankfurta.

Po podacima Bundesbanke, više od 60 posto Nijemaca najmanje je jednom kupovalo novčanicama od 500 eura.

Lucia Bassing, vlasnica prodavaonice kreveta i madraca u Frankfurtu, kaže da nije neobično da kupci plaćaju tim novčanicama iako je kartični promet u porastu.

“Ja ih osobno ne volim imati sa sobom i neće mi nedostajati”, rekla je i dodala uz osmijeh: “Ali uvijek sam sretna primiti ih”.

(vecernji.hr)

Vladajuće stranke Fidesz i Kršćanski Demokrati (KDNP) pozivaju Europsku komisiju da odgovori na neka pitanja vezana uz prepaid debitne kartice za migrante, objavio je glasnogovornik Saveza Istvan Hollik na konferenciji za novinare u Budimpešti u subotu

Ranije ovog tjedna, član stranke Fidesz Lajos Kosa, šef odbora za obranu i provođenje zakona parlamenta, naveo je nedavna izvješća o desecima tisuća prepaid debitnih kartica dostupnih migranatima od strane Europske komisije i UNHCR-ove Agencije za izbjeglice Ujedinjenih naroda, piše VOE.

Izvještaj govori da su debitne kartice korištene od strane migranata na “Balkanskoj imigrantskoj ruti”, rekao je Hollik.

Europska komisija trebala bi objasniti porijeklo debitnih kartica, iznose koji su na njima položeni i razlozi zbog kojih se ova shema čuva u tajnosti, kazao je.

Kartice su navodno financirane sredstvima iz EU, UN-a i od strane američkog financijera Georgea Sorosa, rekao je Hollik, postavljajući pitanje jesu li države članice pristale na takvu shemu.

Vladajuće stranke očekuju informacije o tijelima koja financiraju desetke tisuća migranata na putu prema južnim granicama Europe, rekao je Hollik, dodajući kako na taj način mogu financirati i terorizam.

Izvorna priča, objavljena na slovenskoj web stranice Nova24TV, otkrila je da su imigranti bili uočeni u Bosni i Hercegovini kako koriste MasterCard debitne kartice, kako je naveo anonimni “lokalni policijski službenik”.

Soros je uložio 500 milijuna dolara u europske izbjeglice i migrante i objasnio zašto. Potvrđujući još jednom kako vuče konce europske izbjegličke krize. Pišući za The Wall Street Journal, George Soros je rekao da će uložiti 500 milijuna dolara za potrebe migranata i izbjeglica.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Prema podacima Svensk Handela (Švedske trgovinske komore), danas kartično poslovanje čini 80 posto svih transakcija

Švedska je donedavno bila na putu da postane prva “bezgotovinska” zemlja svijeta. Broj trgovina i kafića s natpisom “primamo isključivo bankovne kartice” povećavao se, a počelo se spominjati i 2030. kao godinu kada će novčanice i kovanice u toj zemlji postati prošlost.

No, argumenti protiv bezgotovinskog društva u posljednje su vrijeme sve glasniji i švedska će vlada, prema svemu sudeći, morati preispitati svoju dosadašnju potporu kartičnoj tranziciji.

Državna kontrola

Protiv napuštanja gotovinskog novca istupio je u veljači i guverner švedske središnje banke Sveriges Riksbank, Stefan Ingves.

Upozorio je da bi se Švedska uskoro mogla naći u situaciji da sva plaćanja nadziru privatne banke. Guverner je zatražio donošenje novog zakona koji bi osigurao državnu kontrolu nad sustavom plaćanja jer je, kako je naveo, “plaćanje kolektivno dobro poput obrane, sudova i javnih statistika”.

“Većina građana osjećala bi se sigurnije da se te funkcije ne predaju privatnim kompanijama. Švedska spremnost na reakciju bi u slučaju rata ili krize bila oslabljena, zato moramo imati spreman plan o tome kako kućanstva i kompanije mogu plaćati za gorivo i druge potrepštine u takvoj situaciji”, prenio je Ingvesove riječi britanski Guardian.

Nakon njega su istupili i drugi. Björn Eriksson (72), bivši policijski šef, vođa je skupine Kontantupproret (Ustanak za gotovinu). Inicijativu je donedavno malotko uzimao za ozbiljno. Skupina je smatrana staromodnom, s tehnološki nazadnim razmišljanjem.

No, Eriksson se ne slaže. “Kada je vaš sustav u potpunosti digitaliziran, ne možete se braniti ako ga netko onesposobi. Napadne li Putin Gotland, dovoljno je da paralizira sustav plaćanja. Niti jedna druga zemlja ne bi tako riskirala, zahtijevala bi postojanje analognog sustava”, izjavio je Eriksson za Guardian.

“Umjesto našeg poznatog švedskog ‘taman’, postali smo radikalni. Prepuštamo kontrolu četirima najvećima bankama koje imaju monopol. Političari im previše vjeruju”, smatra on.

“To bi bilo naivno”

Da su digitalni sustavi ranjivi na prijevare i prekide, slaže se i Mattias Skarec, savjetnik za digitalnu sigurnost, navodi dalje Guardian. “Šveđani imaju podijeljeno mišljenje.

Jednima se ova tranzicija sviđa, a druge nije briga. No, smatram da je naivno vjerovati da možemo u potpunosti napustiti gotovinu i osloniti se na tehnologiju”, ističe Skarec koji je podsjetio na slučajeve lažnog predstavljanja koji su se prošle godine dogodili u dvije banke, a odnosili su se na sustav identifikacije putem mobitela.

“Sigurni smo sve dok su hakeri dobri dečki, ali ne znamo što nosi budućnost”, napominje Skarec.

Banke se ne slažu s mišljenjem da je digitalno poslovanje opasno, a gotovina bez rizika. Osim toga, dosad su uprave banaka isticale da bezgotovinsko plaćanje potiču i traže sami građani.

No, anketa provedena ovaj mjesec pokazala je da sedam od deset Šveđana želi zadržati gotovinu kao jedan od oblika plaćanja. Četvrtina Šveđana podržava odustajanje od upotrebe gotovine.

Rasprava je došla i do parlamenta gdje su zastupnici i slijeva i zdesna zatražili preispitivanje zakona o središnjoj banci, uključujući i stavku o gotovini.

Prošlogodišnja studija o istoj temi, koju je provelo Kraljevsko tehničko sveučilište (KTH), pokazala je da se u Švedskoj ubrzano prestaje koristiti gotovina.

Prema podacima Svensk Handela (Švedske trgovinske komore), danas kartično poslovanje čini 80 posto svih transakcija. U jednom istraživanju provedenom prije nekoliko godina dvije trećine Šveđana izjavilo je kako mogućnost plaćanja gotovinom smatra ljudskim pravom.

No, čak dvije trećine švedskih trgovaca izjavilo je da će prestati koristiti gotovinu do 2030. Sveučilišni profesor Niklas Arvidsson ističe da za banke gotovina znači dodatne troškove. “Poslovanje gotovinom bankama je trošak i zato će gotovina postojati dok građani i trgovine budu željeli poslovati gotovinom”, izjavio je Arvidsson.

U Švedskoj gotovinsko poslovanje uređuju dva zakona: Zakon o središnjoj banci, koji određuje švedsku krunu zakonskim sredstvom plaćanja u zemlji, i Zakon o transakcijama, koji određuje da trgovine mogu odbiti poslovanje gotovinom ako imaju jasno naznačeno da ne primaju gotovinu.

Bezgotovinsko plaćanje ima svoje prednosti, ali i mane. Transakcije su jeftinije, ali je društvo u tom slučaju ranjivije, primjerice na prekide opskrbe električnom energijom i napade na IT sustav.

Kartični rizici

Zbog svega toga u švedskom je Riksdagu osnovano istražno povjerenstvo koje vodi Mats Dillén. I on ističe da prelazak na isključivo kartično plaćanje sa sobom nosi brojne rizike.

“Dio kućanstava i tvrtki zbog toga se suočava s problemima”, istaknuo je Dillén navodeći da se traži riješenje. Prelazak Švedske na isključivo kartično poslovanje tako se, izgleda, ipak neće dogoditi, a isto je nedavno odlučila i Danska u kojoj se, kao i u Švedskoj, danas oko 80 posto plaćanja odvija bez gotovine.

Piratska stranka se zalaže za gotovinu

Prelasku na bezgotovinsko plaćanje protivi se švedska Piratska stranka koja se probila u Europski parlament protiveći se državnoj i komercijalnoj kontroli nad građanima.

“Pogledajte Irsku u kojoj je pobačaj ilegalan. Tamo je vlastima mnogo lakše znati koja je žena imala pobačaj zbog digitalnih transakcija. Švedska vlada možda je benigna, no pogledamo li Europu danas, vidimo da nema jamstava da neće biti promjena”, kaže Christian Engström, kompjutorski programer i zastupnik stranke u EP-u.

“Onaj tko kontrolira servere Vise i MasterCarda, kontrolira Švedsku. Osim toga, građani su primorani svoj novac davati bankama. Preostaje nam da se nadamo da banke neće bankrotirati, inače je sve otišlo u smokve”, zaključuje Engström.
 
(jutarnji.hr)

Australci su postali najčipiraniji svjetski narod, i lako se rastaju od 150 dolara vlastitog novca kako bi platili “moderne” mikročipove koji se ugrađuju pod kožu – bez razmišljanja o posljedicama

Mainstream mediji u SAD-u već neko vrijeme vode propagandnu kampanju pokušavajući normalizirati ideju mikročipova u ljudima, uključujući reklamnu kampanju u kojoj se tvrdi da će djeca biti mikročipirana “prije ili kasnije”, te da će Amerikanci to prihvatiti jer će njihova djeca biti na taj način “sigurnija.”

No, dok su Amerikanci i dalje oprezni o ideji mikročipiranja ljudi, kampanja za normalizaciju mikročipova u tijelu je bila jako uspješna u Australiji te ljudi RFID mikročipove trajno ugrađene u njihovim tijelima smatraju kao “drugi organ u tijelu” i hvale se da ih mogu koristiti kao “loyalty kartice u trgovinama” i “dobiti popust.”

Jedina kvaka je u tome da ti robovi “trenutne mode” ne znaju točno što su stavili u svoje tijelo.

Oni također ne mogu biti sigurni tko ima pristup njihovim osobnim podacima. Ako je povijest ponavlja, ljudski mikročipovi sada donose prema onima koji ih reklamiraju – “jednostavnost i sigurnosti”, a zatim će preko noći postati obvezni za vas i vašu obitelj.

News.com.au izvještava: Može zvučati kao SF, ali stotine Australaca se pretvaraju u “super-ljude”, koji mogu otključati vrata, uključite svjetla i prijaviti se na računala zamahom ruke.

Shanti Korporaal, iz Sydneya, je u centru fenomena nakon što je ugradila dva implantata ispod kože. Sada ona može ići na posao i otključati njezin automobil, bez nošenje kartice ili ključeva i kaže da joj je krajnji cilj da u potpunosti više ne nosi svoj novčanik i kartice.

Cyber ​​sigurnost – noćna mora

“Možete postaviti svoj život, tako da nikada ne morate brinuti o lozinkama ili PIN-ovima”, rekla je ona. “To je ista tehnologija kao PayPass, pa se nadam da ćete biti u mogućnosti platiti sve stvari s njom.”

Mikročipovi, koji su veličine zrna riže, mogu imati funkciju podsjetnica i mogu izvršiti transfer kontakata i podataka sa pametnim telefonima, te mogu sadržavati složene medicinske podatke. Zagovornici tvrde da će u budućnosti mikročipovi otpuštati lijekove u vaše tijelo.

Shanti je dobivala poruke od strane konzervativnih kršćana na Facebooku koji su joj govorili da ona ide u pakao, ali reakcije su uglavnom bile dio intriga vezanih uz mikročipiranje.

Modni dodaci za ovce

“Moja nana želi jednog”, smije se Shanti. “Moji prijatelji i rodbina su se više protivili mojim tetovažama nego mojem novom čipu. Moji prijatelji su bili ljubomorni.”
 

 
Kada je 27-godišnjakinja shvatila koliko su prestižni ti implantati, ona je pokrenula distribucijsku uslugu pod nazivom “Chip My Life” sa svojim suprugom, Skeeve Stevensom. Cijena je između $ 80 i $ 140, ovisno o sofisticiranosti tehnologije, i (a to možete učiniti i kod kuće) oni surađuju sa liječnicima koji naplaćuju 150 $ za umetanje implantata.

Žig Zvijeri

Shanti se pojavljuje na tematskom videu, video igre “Deus Ex Mankind Divided” uz pionira implantibilne tehnologije Amal Graafstraom.

Amal se smatra zamorcem ove tehnologije nakon što je došao u naslove u SAD-u prošlog tjedna s prototipom prvog svjetskog implantata koji aktivira pametni pištolj. On je postao jedan od prvih svjetskih RFID implantatora 2005. godine, i od tada je osnovao online trgovinu za prodaju i ugradnju mikročipova “kod kuće” i setova za ljude koji žele “nadograditi svoje tijelo”.

On je napisao knjigu, govorio na TEDx-u i pojavio se u dokumentarcima. “Na psihološkom nivou, to je potpuno drugačije nego smartphone ili Fitbit, jer jer je u vama”, rekao je on. “Vaši bubrezi naporno rade, ali vi ne razmišljate o njima, to nije nešto čime morate upravljati.

“Dana mi je mogućnost da komuniciram sa strojevima. Oni su doslovno integrirani u mene.”

On je svjestan etičkih i sigurnosnih problema mikročipiranja, ali ističe da je to jednstven slučaj “računala u tijelu”. Umjesto brige o ljudima koji su prisiljeni se mikročipirati, on se sada zalaže za prava građana koji ih koriste.

On vjeruje da uništenje čipa se može u nekim slučajevima klasificirati kao napad (kao kod pacemakera) i druge opasnosti poput nasilnog vađenja implantata ili krađa podataka iz njih.

Ostala korist od mikročipiranja je da roditelji znaju da li su njihova djeca sigurna u školi, izbjeglice prijavljene u kampovima i žena u skloništima.

Mikročip može podijeliti vašu prehranu, vježbanje i informacije o spavanju s vama i vašim liječnikom, a sljedeća generacija će čak moći otpuštati lijekove u tijelu, kada je to potrebno.

Za Shanti, to je nova dimenzija života u kojem se fantazija iz djetinjstva obistinila. “Otkako gledam filmove poput Terminatora, Matrixa i Minority Reporta, pitala sam se zapravo da li bih mogla živjeti takav život. Uvijek sam se pitala zašto smo svi ne možemo živjeti kao “super-ljudi”.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

“Mnoge su zemlje već uvele tu praksu. U nekim američkim državama također ne možete plaćati gotovinom iznad određenih iznosa. Vlade to obožavaju. Tako vas mogu kontrolirati. Želite li kupiti šalicu kave, znaju koju kavu pijete i gdje je pijete”

U naporima da, barem tako tvrde, smanji mogućnost financiranja terorizma i pranja novca, Europska unija najavila je oštru i nemilosrdnu borbu protiv – keša.

Da – gotovine, papirnatog novca – uglavnom, protiv “opipljivih para”, vrlo vjerojatno i zato što se njezina borba protiv originalnih terorista od krvi i mesa posljednjih desetljeća nekako pokazala uzaludnom.

Zašto protiv gotovine?

Zato što je upravo keš, prema brojnim europskim i svjetskim istraživanjima, platforma koja idealno pogoduje “lošim dečkima”; svima onima koji za sobom ne žele ostavljati digitalne niti ikakve druge tragove, koji žele ostati skriveni, daleko od očiju javnosti, a kamoli represivnog aparata koji ih godinama bezuspješno pokušava uloviti.

Šalu na stranu – svijet ionako već spontano sam po sebi sve više odbacuje gotov novac i okreće se kartičnom plaćanju – pa čak i plaćanju virtualnim apoenima – ali sudeći prema najnovijoj inicijativi Europske unije koja je predložena 23. siječnja ove godine, u skorijoj budućnosti praktički više neće biti moguće u potpunoj anonimnosti za gotov novac kupovati one malo skuplje i vrednije artikle.

Dozvoljeni prag

Što će biti eventualni maksimalni dozvoljeni prag u korištenju gotovine, još nije poznato, ali moguće je da će se Europska unija poslužiti već nekim postojećim ograničenjima i regulativama koje pojedine zemlje EU koriste znatno prije nego što je predložena ova inicijativa.

Poznat je primjer Francuske, gdje je gornja granica gotovinskog plaćanja 3000 eura za fiskalne rezidente, a trgovci kod primanja gotovine imaju pravo odbiti sve uplate koje podrazumijevaju više od 50 kovanica.

Njemačka, Malta, Cipar, Slovenija, Island, Austrija i Litva dosad nisu osjećale potrebu implementirati ovaj limit, iako je njemačka Vlada, obavijestio je u veljači prošle godine Deutsche Welle, intenzivno stala razmišljati treba li možda uvesti gornju granicu za plaćanje u kešu.

Postojeća rješenja razlikuju se od države do države – u Mađarskoj privatne osobe, primjerice, ne poznaju limit u plaćanju gotovinom, ali pravne su obvezne odbiti gotovinu ako svota premašuje milijun i pol mađarskih forinti (oko 5000 eura), dok se u Portugalu kartica mora provući za svaku kupnju iznad 1000 eura.

U Češkoj je limit za plaćanje gotovinom zacementiran na 350.000 kruna (oko 14.000 eura), a limit za rezidente u Španjolskoj postavljen je na 2500 eura.

Dakle, tisuću je rješenja i modela među kojima se može birati, a sve u svrhu poštovanja već donesenog akcijskog plana EU u borbi protiv terorizma koji podrazumijeva ažuriranje europskih regulativa i prilagođavanje postojećih novim prijetnjama i metodama borbe.

Poznata je činjenica, upozorava znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu Jelena Budak, da se dio kriminalnih aktivnosti, a tako i terorizma, financira gotovinom, što je u posljednje vrijeme posebno vidljivo na primjeru krijumčarenja ljudi, odnosno izbjeglica koje na putu prema EU plaćaju usluge krijumčarenja u gotovini.

“Gotovina postaje atraktivnije sredstvo plaćanja ilegalnih aktivnosti paralelno s umrežavanjem institucija i razmjenom podataka o bankovnim transakcijama u svijetu i sve je teže i skuplje zamračiti tokove novca, prikriti izvore financiranja terorizma te oprati nelegalno stečen novac. Razumljivo je onda da se politikama nastoji suziti manevarski prostor i novčane tokove usmjeriti u kanale koje je moguće kontrolirati” – pojašnjava Budak napore Europske unije.

Kako se objašnjava u ovoj inicijativi, ona se savršeno nadovezuje na odluku Europske centralne banke (ECB) iz svibnja 2016. godine, kojom se ukida daljnja proizvodnja novčanice od 500 eura, a dopušteno je da bude u optjecaju najkasnije do 2018. godine, nakon čega je više neće smjeti biti na tržištu.

Pranje novca

Inicijativa se nadalje nadovezuje na treću Europsku direktivu protiv pranja novca, koja dilere umjetninama i antikvitetima prisiljava da identificiraju sve kupce i vode podatke o svim transakcijama većim od 15.000 eura.

Ipak, prije nego što inicijativa doista bude prihvaćena, Europska će unija morati riješiti nekoliko prepreka koje stoje na putu njezine implementacije.

Prvo, treba utvrditi neki gornji limit dopuštenog gotovinskog plaćanja koji će biti prihvatljiv i smislen u svim zemljama EU, posebno s obzirom na šarolikost njihove platežne moći, valuta, gospodarskih prilika, ali i postojećih praksi kad je u pitanju kartično plaćanje.

Stalni nadzor

Hrvatska je, primjera radi, s gotovo devet milijuna debitnih i kreditnih kartica i njihovim godišnjim rastom od dva posto u samom vrhu EU prema broju kartica po stanovniku, ali je i dalje muči problem što se karticama može plaćati u samo 11 posto ukupnog broja poslovnih objekata, kao i činjenica da se 44 posto izdanih kartica zapravo ne koristi.

Drugo, Unija će se morati pozabaviti i optužbama onih koji tvrde da je ograničavanje korištenja gotovine zapravo korak prema potpunom i legaliziranom gubitku anonimnosti koji će vladama zemalja Europske unije praktički dopustiti kontinuirani nadzor svih njihovih građana.

Najglasniji je u promicanju ove ideje posljednjih dana investicijski guru Jim Rogers, koji incijativu uspoređuje s Big Brotherom.

“Mnoge su zemlje već uvele tu praksu. U nekim američkim državama također ne možete plaćati gotovinom iznad određenih iznosa. Vlade to obožavaju. Tako vas mogu kontrolirati. Želite li kupiti šalicu kave, znaju koju kavu pijete i gdje je pijete”, znakovito je poručio i naglasio da će Vlade, u pokušaju da zataškaju prave razloge kompletnog nadzora, uvijek to opravdavati “javnim dobrom”.

Jelena Budak ipak ističe da je u digitalno doba posve iluzorno vjerovati da korištenjem gotovine štitimo svoju privatnost.

“Zapravo je štitimo u zanemarivoj mjeri u odnosu na druge sfere svakodnevnog života, u kojem privatnosti jednostavno više nema. Nije problem zadiranje u privatnost u smislu prikupljanja podataka o transakcijama, nego je glavno pitanje tko ima pristup podacima i ovlasti korištenja te u koje svrhe. Dakle, pitanje je nadležnosti i kontrole, a za to, bojim se, nitko nema pouzdano dugoročno rješenje ni na svjetskoj razini.

Pojedinac jednostavno mora biti svjestan da u današnje doba u svakom djeliću svog života ostavlja neizbrisiv zapis i da ga korištenje gotovine neće spasiti od narušavanja privatnosti – smatra Budak. Sličnog su mišljenja i predlagatelji inicijative koji se većinom pozivaju na veliko Europolovo istraživanje pod nazivom “Zašto je gotovina i dalje kralj plaćanja”.

Riječ je o velikoj strateškoj analizi načina i metoda korištenja gotovine od strane kriminalnih organizacija i terorista, a među kojima su krijumčarenje ili pranje novca, kao i nešto sofisticiraniji načini stapanja nelegalnih sredstava u posve legalnu ekonomiju.

Ono što je na razini EU zamijećeno kao paradoks jest činjenica da se količina papirnatih novčanica, neovisno o redovitom godišnjem smanjenju udjela gotovinskog plaćanja, neprestano povećava, pa ih je krajem 2014. godine na razini Unije u optjecaju bilo ukupno trilijun, od čega se 54 posto odnosi na velike novčanice od 100 do 500 eura.

Krupne novčanice

Općenito, tada zabilježene novčanice od 500 eura u optjecaju novca predstavljale su gotovo 30 posto ukupno dostupnog novca u gotovini, što je bilo posebno znakovito s obzirom na to da su brojna istraživanja pokazivala kako 56 posto ispitanika nikad u životu nije uživo vidjelo tako izdašnu novčanicu.

Gdje su se, dakle, sve one nalazile i je li doista moguće da su isključivo u rukama kriminalnih organizacija?

Europol vjeruje da jest, a to dodatno potkrepljuje podacima iz 2011. godine, koji su pokazali da se od tadašnjih 840 milijardi eura novčanica u optjecaju za konkretne transakcije koristi ukupno jedna trećina te da za nekih 200 milijardi eura istražitelji ne znaju gdje se nalaze niti za što se koriste.

Naravno, ne služi baš sav taj novac za ilegalne poslove jer čak i kriminalci imaju potrebu obavljati legalne transakcije – primjerice, kad si kupuju hranu, plaćaju noćenja, podmiruju troškove prijevoza.

Njegov dobar dio, dakle, koristi se u svrhe potpuno legalne ekonomije, ali se onda i dobar dio nelegalnih sredstava stapa u legalnu ekonomiju, čime mu se prikriva trag te zauvijek gubi izvor.

Metode su šarolike – od fizičkog krijumčarenja novca (u tome prema podacima Europola prednjače Kinezi i Nigerijci dok je za Ruse i Ukrajince zamijećeno da u velikom broju i često na granicama prijavljuju unos maksimalnih zakonom propisanih iznosa u pojedinu destinaciju), preko njegova pretakanja u “cash friendly” biznise poput restorana, autopraonica, solarija i ostalih obrta koje smo navikli gledati u filmovima.

Prljavi novac

S globalizacijom se potom javlja i takozvana “Trade base money laundering” metoda, koja podrazumijeva stapanje ilegalnih sredstava u legalnu ekonomiju kroz burzovne transakcije, no i dalje najviše prednjači “zamjena” prljavog novca za vrijednosti poput dijamanata, umjetnina, nakita ili nekretnina, koji ne samo da ne gube na vrijednosti, nego u nekim slučajevima mogu osigurati i profit.

Financiranje terorizma, spominje se u istraživanju, pritom se razlikuje od pranja novca, ponajviše zato što se u pranju novca pokušava sakriti njegov trag dok se kod financiranja terorizma pokušava prikriti cilj za koji će novac u konačnici služiti.

Metode kojima se koriste teroristi pritom su slične onima koje se koriste u pranju novca.

Gotovinu se rado krijumčari preko granice, kao u slučaju dvojice Libanonaca koji su 2013. godine na briselskom aerodromu uhićeni sa 770.000 eura gotovine za koju se sumnjalo da je za financiranje Hezbollaha.

Keš se potom povezuje i s nedavnim slučajevima terorističkih napada u Belgiji i Parizu, a posebno s ovim posljednjim, u kojem je jedan od terorista, osumnjičen za ubojstva 17 osoba, pred policijom bježao s ukupno 20.000 dolara u gotovini.

Kad je u pitanju Hrvatska, inicijative EU možda neće pripomoći u svrhu borbe protiv terorizma, ali je svakako dobra za gospodarstvo u kojem, prema procjenama, 10 do čak 30 posto otpada na sivu ekonomiju.

Bezgotovinsko plaćanje ima važnu ulogu u suzbijanju sive ekonomije jer svaka transakcija elektroničkog plaćanja ostaje zabilježena, a za gotovinsko se plaćanje legalnih kupnji ponekad ne izdaje račun. Za plaćanje karticom ili elektronskim putem u pravilu se izdaje račun, transakcija je u svakom slučaju zabilježena i obračunavaju se porez i druga davanja. Bezgotovinsko plaćanje suzbija poreznu utaju, rad na crno i druge oblike sive ekonomije – pojašnjava Jelena Budak.

To možda najbolje sugerira da će i kod nas, čini se, biti prilično velik broj onih koji se ovoj inicijativi odupiru.
 
(jutarnji.hr)

Preko bankomata stvarno možete lako pristupiti svojem novcu gotovo bilo gdje u svijetu

Ali oni su također pogodni za strašne prevare, a jedan od njih je kradljivac kartica.

Umetnuti u bilo koji obični bankomat, ove kradljivci kartica mogu ukrasti podatke na bilo kojoj kreditnoj kartici bez da ste toga svjesni.

Najgori dio? Njih je gotovo nemoguće otkriti. Jedan muškarac je u popularnom turističkom gradu Beču primijetio nešto što je izgledalo sumnjivo. Kada vidite što je on otkriio, nikad više nećete vjerovati bankomatima!

Videozapis je snimio stručnjak za sigurnost Ben Tedesco, koji je i sam uočio kradljivca kreditinih kartica na bankomatu u Beču, kojeg prosječan korisnik ne može otkriti ako ne zna što treba gledati.

Podijelite ovu važnu informaciju sa svojim prijateljima!
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Era klasičnih plastičnih kartica prolazi, i to zahvaljujući uvođenju novih tehnologija u bankarsku sferu

Već za dvije-tri godine ruska “Sberbanka” će početi koristiti napredne tehnologije – identifikacija će se vršiti na temelju raspoznavanja lica, otiska dlana i glasa klijenata. Tako je barem najavio direktor te banke German Gref.

U Moskvi navode da je značajan dio testiranja već završen i da se sada radi na rješavanju određenih problema, kao i na kupnji potrebne opreme, uključujući i biometrijske bankomate.

Bankomati s biometrijskim očitavanjem omogućuju pristup gotovini bez bankovne kartice – dovoljno je samo da se skener stavi prst, ili u ovom slučaju – dlan.

Podizanje novca na dodir prsta nije novina – to se već nekoliko godina primjenjuje u nekim zapadnim zemljama, ali ovo što su Rusi izumili ne primjenjuje se u praksi nigdje u svijetu.

“Tehnologije u koje mi investiramo dovest će do toga da mi možemo identificirati klijenta pomoću njegovog izgleda ili glasa kroz udaljene kanale”, rekao je Graf.

On je naveo da je točnost takve identifikacije ogromna – čak 99,9 posto, a da će nove tehnologije pružiti udobnost klijentima, koji više neće morati ići u banku, i što je još važnije – zaštitit ih od prevaranata i zloupotreba koje se dešavaju vlasnicima kartica.

Vlasnik računa može izdati naredbu glasom preko telefona iz bilo kojeg regiona Rusije ili inozemstva, pritom ne otkrivajući broj računa i druge osobne podatke. Specijalni sustavi će prepoznati njegov glas, uspoređujući ga s onim koji se čuva u bazi podataka, a zatim će izvršiti zahtijevanu operaciju.

U press-službi “Sberbank” dodaju da je sustav sposoban prepoznati ne samo prevaranta, već i kada klijent zove banku pod prinudom.

Raspoznavanje lica ili otiska dlana koristit će se prilikom osobne posjete banci ili na bankomatu.

Druge ruske banke također ne isključuju mogućnost uvođenja slične tehnologije, ali još se ne namjeravaju odreći plastičnih kartica.

“Kada vas budemo mogli identificirati drugačije, kartica neće biti potrebna”, smatra Gref.

On je dodao i da ne vjeruje da će “na sahranu bankarskog sustava doći mnogo ljudi” …

“Ne znam ljude koji mnogo vole banke”, dodao je Gref i priznao da ih ni sam ne voli.

Stručnjaci se, međutim, oštro suprotstavljaju ovoj inovaciji. Jedni govore da ruski, i ne samo ruski, bankarski sustav još nije spreman za ovakve novine i istovremeno upozoravaju da postupak nije najsigurniji, te da se nikako ne može govoriti o stopostotnoj zaštiti.

Oni podsjećaju da danas postoje tehnologije koje su u stanju izmjenti glas i da su samim tim zlouporabe moguće.

S druge strane, ima onih koji se drže sasvim druge teze i koji su uvjereni da je biometrijska tehnologija daleko sigurnija i pouzdanija, i za banke i za klijente.

Stručnjaci smatraju da će, ipak, proći nekoliko godina dok ove tehnologije zaista ne zažive u praksi. Prije svega jer takva modernizacija traži ogromna ulaganja u opremu – samo “Sberbanka” ima nekoliko desetaka tisuća bankomata i odjela u zemlji i inozemstvu, i trebalo bi novim aparatima opremiti svaku od njih.

Osim toga, ostaje nejasno na koji način bi klijenti plaćali tijekom kupnje u trgovinama i kako će se u tom slučaju vršiti identifikacija.

Stručnjaci pretpostavljaju da se ova inovacija ruske banke, ipak, odnosi samo na podizanje gotovine i rješavanje nekih papiroloških pitanja u banci.

I to će, ocjenjuju stručnjaci, uvelike olakšati život klijenata, ali to ipak ne znači potpuno odustajanje od kartica. Makar ne u skorije vrijeme.
 
(sputniknews.com)

Big Brother dolazi u Japan bi spriječio kriminal i oslobodio korisnika od nužnosti nošenja gotovine ili kreditnih kartica

Prema pisanju japanskih medija tamošnje vlasti namjeravaju do 2020. godine pokrenuti novi sustav koji bi stranim turistima omogućio jednostavnu identifikaciju pomoću otisaka prstiju.

Prema pisanju japanskih medija tamošnje vlasti namjeravaju do Olimpijskih igara 2020. godine uvesti novi sustav identifikacije i plaćanja usluga namijenjen stranim posjetiteljima Zemlje izlazećeg sunca.

Identifikaciju i kupnju usluga strani posjetitelji obavljali bi na vrlo jednostavan način, pomoću svojih otisaka prstiju (dva prsta stavljaju se na poseban uređaj). Na taj način uklanja se potreba za nošenjem novčanika i kreditnih kartica.

Zasada je riječ samo o eksperimentu u kojem će sudjelovati oko 300 različitih objekata koji su važni turistima, kao što su na primjer suvenirnice, restorani i hoteli. Projekt bi se postupno trebao proširiti i na cijeli Japan.

Kako bi turisti mogli koristiti ovu uslugu morat će je zatražiti u japanskim zrakoplovnim lukama gdje će potom proći kroz registracijski postupak.

Za zaštitu i upravljanje podacima prikupljenim od turista bavit će se posebna vladina agencija. Nad svim prikupljenim podacima (bit će pretvoreni u potpunosti anonimni oblik radi zaštite privatnosti) bit će provedena “big data” analiza s ciljem unaprjeđenja japanske turističke ponude.
 
(bug.hr/uredio:NSP)

Vinko nije jedini koji je iskusio što znači biti u minusu, s minusom na računu živi gotovo polovica Hrvata

Zagrepčanin Vinko Matica (28) prije mjesec dana konačno se riješio minusa po tekućem računu koji vuče još od 2008. godine. Tada je postavljao klime za jednu tvrtku, što je radio kao sezonski posao, i nije imao stalan radni odnos, pa tako ni pravo na minus.

No, kada mu je, kako kaže, sjela prva veća lova, Zagrebačka banka mu je dozvolila minus od 5 tisuća kuna. Sa skromnom plaćom ionako je teško spajao kraj s krajem, a živio je u zajedničkom kućanstvu s majkom, kojoj je znao posuditi karticu s vremena na vrijeme. Nisu to bili veliki izdaci, priča Vinko, uglavnom su trošili za hranu i kućne potrepštine.

Naravno, kako to obično bude, brzo su došli do limita, no onda se dogodilo nešto što Vinko nije mogao predvidjeti – ostao je bez posla.

Posao čekao godinama

Kako nisam mogao vraćati minus, banka mi je blokirala račun. A da stvar bude još gora, posao nisam mogao naći još nekoliko godina. I onda, kada sam se napokon zaposlio prije dvije godine, počeo sam plaćati svoj prastari dug.

No, dug više nije bio pet nego čak 12 tisuća kuna. Nakupile su se kamate i druga potraživanja od banke, i znao sam da me čeka agonija vraćanja duga. Kad je čovjek tako dugo bez posla, dobro mu dođe svaka kuna, pa čak i kad je riječ o samo dvije trećine plaće. Svejedno, nikad se više ne bih upustio u tako nešto, jer u ovakvim nestabilnim vremenima, čovjek ne može računati niti da će imati priliku vratiti svoj dug – priča Vinko, koji napokon osjeća ogromno rasterećenje jer je konačno došao do svoje, dugoiščekivane nule na bankovnom računu.

Međutim, Vinko nije jedini koji je iskusio što znači biti u minusu. Naime, s minusom na računu živi gotovo polovica Hrvata.

Marina Ralašić iz udruge Štedopis upozorava: ‘Kada ugledate minus na računu, nemojte odgađati’. – Shvatite situaciju ozbiljno, ali budite svjesni da postoji izlaz. Nema univerzalnog recepta, već nekoliko općih pravila. Najprije odlučite da ćete prestati gomilati dugove.

Bez obzira na razloge zbog kojih ste se u dugu, morate ga otplatiti čak i ako ostanete bez posla, ako se razbolite ili ako vam se povećaju troškovi života zbog nekog drugog neočekivanog razloga. Nitko drugi neće vratiti vaše dugove, dug je vaša osobna obveza, zato – počnite ih vraćati odmah. Ako želite izaći iz minusa, trošite samo onoliko novaca koliko imate i samo na ono što je nužno: na hranu, režije, rate kredita i slično.

Plaćajte samo gotovinom jer tada imate stvarniju predodžbu koliko trošite. Kreditne kartice izvadite iz novčanika i pospremite duboko u ladicu, ili, ako ne vjerujete sami sebi, dajte ih prijatelju ili rodbini na čuvanje – savjetuje Marina Ralašić iz udruge.

Ako ste, primjerice, u minusu po dozvoljenom prekoračenju na tekućem računu 5000,00 kuna i želite ga zatvoriti za deset mjeseci – što znači da biste od svojih prihoda trebali izdvajati 500 kuna mjesečno, da biste znali je li to realno i ostvarivo, popišite sve svoje prihode i rashode.

Imati pisani plan svih svojih prihoda i rashoda najbolji je način, tvrde stručnjaci, da se izvučete iz minusa u kratkom vremenu. Osob ni budžet će vam pokazati na što trošite svoj novac i kako ostvarujete svoje ciljeve.

Prvo, napravite popis svih svojih troškova i odredite prioritete plaćanja. Budite iskreni prema sebi, detaljno popišite sve na što trošite novac. Ne zaboravite račune koje plaćate jednom ili dvaput godišnje, poput cijepljenja psa ili članarine u sportskom klubu. Dajte prednost onima koji su najvažniji: nužni troškovi poput hrane i stanovanja su najvažniji.

Morate jesti i imati krov nad glavom. Što je s odlaskom u kafić, članarinom u fitnessu i frizerom? Cigaretama? Zbrojite sve svoje troškove. Naravno, u prioritete plaćanja dodajte planirani iznos otplate minusa i fonda za “crne dane” – govori nam Marina Ralašić. Kaže da potom treba popisati i svoje prihode

Posudite od prijatelja

Ukupni prihodi su vam, kao i većini građana, manji od ukupnih rashoda, što znači da ćete i dalje gomilati dugove. A odlučili ste da nećete. Razmislite o prodaji svojih stvari ili dodatnoj zaradi. Pogledajte popis troškova i zapitajte se: “Kako mogu smanjiti ovaj trošak?”

Ako na kraju shvatite da ne možete, pozajmite od prijatelja ili rodbine novac (bez kamata) na godinu dana, ali i taj dug morate vratiti. Na kraju, ostaje vam da odete u banku i uzmete gotovinski ili nenamjenski kredite koji je povoljniji od visokih kamata dopuštenog prekoračenja – zaključuje.

Kupujte planirano, čekajte sniženja

Minus možete pokriti samo na dva načina: povećanjem prihoda i/ili smanjenjem rashoda. Prihodi se mogu povećati pronalaskom dodatnog posla, povećanjem plaće, prodajom imovine koju ne koristite (automobila, računala, odjeće…), ukamaćenjem štednje ili ostvarivanjem zarade od ulaganja novca (ali zato ga prvo morate imati).

Rashode možete smanjiti pametnijim trošenjem; ne kupujte impulzivno, samo ono što vam doista treba. Sastavite popis za kupnju i držite ga se. Smanjite troškove na koje možete utjecati (mobitel, benzin, grijanje) ili kupujte na sniženjima i akcijama. U trgovinu nastojte uvijek odlaziti siti.
 
(jutarnji.hr/uredio:NSP)