Građani u Njemačkoj imat će uskoro više razloga za ulaganje u kvadrate svoga doma kada banke ponude negativne kamate na stambene kredite

Budući vlasnici kuća i stanova u Njemačkoj imat će razloga za ulaganje u kvadrate svoga doma. Naime, nekoliko njemačkih banaka planira u skoroj budućnosti ponuditi stambene kredite s negativnom kamatnom stopom.

Što znači da će korisnici kredita u konačnici, računajući i glavnicu i kamatu, platiti banci manje nego što su kreditom primili za kupnju svoje nekretnine.

Penali na depozite banaka

Naime, Europska središnja banka (ECB) pojačala je penale na depozite banaka, odnosno na sredstva koja nisu “puštena u optjecaj”. Trenutačno imati neiskorišten novac na računu za banke je prilično skupa igra, odnosno radije ga daju krajnjim klijentima po gotovo nultoj ili čak negativnoj kamati nego da plaćaju skuplje penale središnjoj bankarskoj instituciji. Drugim riječima, banke sada, barem u Njemačkoj, planiraju igrati po modelu jeftino dam samo da sve prodam (plasiram).

Prema nekim procjenama, klijent koji digne kredit od 200.000 eura na 10 godina vratio bi banci pri zatvaranju duga tisuću eura manje, odnosno negativna kamatna stopa trenutačno bi bila pola postotnog poena. Uzme li klijent kredit na 20 godina, kamatna stopa bila bi ravna nuli. Iznos ukupnog povrata bio bi jednak iznosu koji je podignut na početku kredita. Tek s kreditima na rok od trideset godina banka bi nešto zarađivala, i to simboličnih pola posto na ukupnu vrijednost plasiranog novca.

“Riječ je tu o puno široj slici koju njemačka država provodi zajedno s bankama, ne samo o penalima Europske središnje banke. Zbog trgovinskog rata sa SAD-om, ali i zbog sve većeg razvitka i veće proizvodnje, Kina sve manje uvozi i okreće se domaćoj proizvodnji. Upravo zbog toga njemačko gospodarstvo počelo je usporavati, prije nekog vremena počele su i najave nove recesije, a ovo su posebne mjere kako bi se taj pad usporio i preokrenuo….

… Njemačka sada počinje ulagati u obnovu i građevinu kako bi stvorila dodatne poslove njemačkim tvrtkama. Uz obnovu infrastrukture, ide se i na povećanje potrošnje, odnosno na jačanje sektora građevine, a to se ostvaruje upravo ovakvim mjerama” – kaže hrvatski ekonomist dr. Ljubo Jurčić.

Sličan potez s negativnim kamatnim stopama na stambene kredite prije nešto više od mjesec dana počela je provoditi i treća po veličini danska banka Jyske bank. Po istom modelu, za desetogodišnje stambene kredite odobravaju negativnu kamatnu stopu od -0,5 posto. Uz to, klijentima koji deponiraju novac u banku Jyske bank uvela je nultu kamatu, odnosno klijenti ne zarađuju držeći novac na računima banke.

Novac je danas u svijetu jeftin kao nikada u povijesti, a za to su najzaslužniji guverner eurozone na odlasku Mario Draghi koji je da bi spasio države dužnice poput Grčke, Italije, Španjolske… išao u rušenje kamatnih stopa i tiskao novac za otkup njihovih državnih obveznica. Draghiju se pridružio i američki FED koji je također srušio kamate na povijesno najniže razine. Te su mjere dobre za dužnike, ali su noćna mora za štediše jer se više ne isplati davati novac u banku na štednju.

Trend uzima maha

Švicarska je u tom smislu otišla i korak dalje. Jedna je velika švicarska banka prije nekog vremena najavila da će klijentima obračunavati naknadu u iznosu od 0,6 posto na deponirane iznose veće od pola milijuna eura.

“Naravno, ni jedna banka ne želi gubiti na poslovanju, a sve to što se trenutačno događa na tržištu novca bilo je prije nezamislivo. Sve banke sada nastoje plasirati što je moguće više novca koji imaju na raspolaganju, pa se krediti nude na sve moguće načine” – kaže danski ekonomski analitičar Jan Hoegh.

Iako takav pristup uzima sve više maha diljem Europske unije, vrlo je upitno hoće li se takva situacija preslikati i na hrvatsko novčarsko tržište na kojemu su i inače kamatne stope na stambene, ali i na komercijalne kredite, znatno veće nego u ostalim zemljama EU.

“Hrvatska bi imala mogućnost pokrenuti slične mjere, ali velika većina političara, koji u krajnjem slučaju trebaju sudjelovati u kreiranju monetarne politike, ili ne razumiju o čemu se radi ili ne žele takve procese. U svakom slučaju, kako Hrvatska ima HNB, odnosno središnju banku, bilo bi moguće poduzeti takve mjere, a korist bi bila višestruka. Dodatno bi se potaknula proizvodnja, odnosno građevinska industrija u Hrvatskoj” – kaže dr. Jurčić.

(vecernji.hr)

U prvom važnom priopćenju o politici, novoizabrani predsjednik Kazahstana Kassym-Jomart Tokayev izjavio je kako će otpisati​loše kredite koje ima čak šestina stanovništva zemlje

Kao dio programa oprost duga nastoji okončati skupe sanacije privatnih banaka.

66-godišnjak je izabran za predsjednika 9. lipnja nakon što je dugogodišnji vođa Nursultan Nazarbajev odstupio s dužnosti šefa države u ožujku.

Srednjeazijska zemlja bori se s desetogodišnjom krizom koja je prisilila vladu da upumpa najmanje 18 milijardi dolara u banke dok se bankarski sektor urušavao pod teretom loših dugova.

Kazahstanska središnja banka provodi pregled kvalitete aktive, što je dovelo do nagađanja da bi mogao biti u tijeku novi krug spašavanja.

“Moj stav je da ne bi trebalo biti više spašavanja banaka od strane vlade” za zajmodavce, rekao je Tokayev u intervjuu za Bloomberg.

“Moja procjena ovog pitanja kao predsjednika je da se vlada više ne bi trebala uključivati​u spašavanje zajmova što se tiče privatnih banaka.”

Istaknuo je da, iako bi inicijativa za ublažavanje duga mogla pomoći zajmodavcima, ukupni trošak vjerojatno će biti “nešto manje od milijardu dolara”.

Prema kazahstanskom predsjedniku, više od tri milijuna ljudi u zemlji od 18 milijuna dobit će pomoć da se riješe dugova.

“Namijenjen je ljudima koji se nalaze u vrlo teškim životnim okolnostima” – rekao je Tokayev.

Predsjednička administracija procjenjuje da oko 500.000 ljudi nije u stanju upravljati svojim dugom. U 86 posto slučajeva krediti su manji od 1 milijun tenga (2.650 dolara), dok je prosječni dug oko 300.000 (788 dolara).

Govoreći o prošlim spašavanjima, Tokayev je odbacio bilo kakve političke veze, rekavši: “lekciju smo naučili”

“Uzet ćemo lekcije iz prošlosti, od onoga što se dogodilo u bankarskom sustavu, i mislim da ćete za nekoliko godina imati potpuno novu situaciju pitanja” – dodao je.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Unatoč navodno “gospodarskom rastu”, srednja klasa se i dalje smanjuje

Živjeti na rubu, biti U dugovima i imati malo nade za budućnost nije način na koji bi trebali živjeti.

No upravo se tu većina Amerikanaca našla 2019. godine. Unatoč navodno “rastućem gospodarstvu”, srednja klasa se i dalje smanjuje, a veći dio zemlje jedva preživljava iz mjeseca u mjesec.

Zapravo, potpuno novo istraživanje koje je upravo objavio Charles Schwab otkrilo je da 59 posto svih Amerikanaca trenutno živi od prvog do prvog u mjesecu …

Sveukupno, 59 posto Amerikanaca živi od plaće do plaće, navodi se u istraživanju koje je proveo Charles Schwab na uzorku od 1000 odraslih Amerikanaca.

Međutim, 62 posto milenijske generacije (ljudi u dobi od 23-38 godina) najvjerojatnije se bore da prežive između plaća. Slijedi generacija X (60 posto), generacija Z (55 posto) i baby boomeri (53 posto).

Shvaćamo da ti brojevi izgledaju jako visoko, ali ovo je stvaran realni smjer gdje Amerika ide.

Zapravo, studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta u Chicagu otkrili su da 51 posto svih “odraslih koji rade” ne bi mogli pokriti osnovne potrebe “ako nebi dobili više od jedne plaće” …

Nedostatak više od jedne plaće jednosmjerna je ulaznica za financijske poteškoće za gotovo polovicu radne snage u zemlji.

Nova studija NORC-a na Sveučilištu u Chicagu, nezavisnoj instituciji za društvena istraživanja, pokazala je da bi 51% odraslih koji rade u Sjedinjenim Američkim Državama moralo štediti kako bi pokrili sve životne potrebe ako bi propustili više od jedne plaće.

Dakle, kada se dogodi sljedeća recesija, milijuni Amerikanaca koji bi iznenada izgubili posao mogli bi se odmah suočiti s financijskom katastrofom.

Danas mladi Amerikanci duguju više od 1,5 bilijuna dolara za studentske kredite, i to je mjehur koji se svake godine pogoršava.

Trenutno 43 milijuna Amerikanaca imaju studentski dug. Prosječno kućanstvo sa studentskim dugom duguje gotovo 48.000 dolara, a 5,2 milijuna zajmoprimaca kasni sa kreditima.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Petina svih američkih Milenijalaca, ljudi u dobi od 18 do 37 godina, očekuju da će umrijeti prije nego što otplate sve svoje dugove, a starije generacije još su pesimističnije glede svoje sposobnosti da otplate svoje dugove bankama, navodi se u novom izvješću

Ne radi se samo o Milenijalcima – već više od četvrtine generacije njihovih roditelja također vjeruje da nikada neće otplatiti svoje dugove, navodi se u anketi portala Creditcards.com. To vrijedi i za stereotipno ciničnu “generaciju X” – koja je trenutno u dobi od 38 do 53 – pa čak i za idealističnije “baby boomere”, u dobi od 54 do 72 godine.

Starije osobe nisu pošteđene: više od trećina Amerikanaca starijih od 73 godina vjeruje da će i oni umrijeti u dugovima.

Više od 80 posto te dobne skupine nije sigurno kada će ili da li će moći otplatiti svoje dugove, što je veći udio od bilo koje druge dobne skupine.

To je sumorna slika financijske budućnosti koja dolazi iz zemlje koja trubi o svojem statusu globalne ekonomije broj jedan, ali ti brojevi zapravo predstavljaju poboljšanje u odnosu na prošlogodišnju statistiku.

Hipoteke su najčešća vrsta duga, koja opterećuje više od pola ispitanika, a dug kreditnih kartica bio je gotovo jednako zastupljen.

No, Milenijalci će najvjerojatnije vući za sobom dugove studentskih kredita kojih se ne mogu riješiti čak ni proglašenjem stečaja.

I vlada je ozbiljna oko prikupljanja svojih ulaganja - priče o SWAT timovima koji razbijaju vrata da bi prikupili neplaćene studentske kredite postale su sve češće.

S obzirom na to da li je Amerika sama u toj rupi zaradila 22 bilijuna dolara na mladim ljudima, vlada bi mogla pomisliti da im novac treba više nego što to treba njihovim građanima.

Čak i onih malo Amerikanaca koji nemaju ogroman teret duga i ne vise na financijskoj stijeni, prema izvješću CareerBuildera iz 2017. se pokazalo da 78 posto takvih “nezaduženih” američkih građana živi od plaće do plaće.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Glavni lik pjesme Damir je personifikacija čovjeka kojemu je u današnjem svijetu bezgranične ponude teško ostati skroman, pa se zadužuje iznad svojih mogućnosti

Prevelike želje, premale mogućnosti čovjeka lako gurnu preko ruba, a glavni lik pjesme Damir je personifikacija čovjeka kojemu je u današnjem svijetu bezgranične ponude teško ostati skroman.

Momci iz TBF-a nisu zamjerili Saši Antiću gostovanje na najnovijoj pjesmi uvijek originalnog Bobe jer se odlično uklapa u njihov glazbeni svjetonazor koji nalaže da pjesma uz pamtiljivu melodiju i pametan tekst mora publici odaslati i smislenu poruku, a ova pjesma to svakako čini.

Prevelike želje, premale mogućnosti čovjeka lako gurnu preko ruba, a glavni lik pjesme Damir je personifikacija čovjeka kojemu je u današnjem svijetu bezgranične ponude teško ostati skroman.

Intrigantan tekst pjesme zajedno potpisuju Sasa i Bobo, koji je isti i uglazbio, dok su za aranzman zasluzni Goran Martinac te Predrag Martinjak.

Snimanje dinamičnog videospota u reziji Svena Čustovića i Bobe uključivalo je scene potjere pri kojima su Saša i Bobo pokazali zavidno glumačko umijeće, ali i odličnu fizičku kondiciju koja će im trebati na zanimljivom live nastupu koji pripremaju za nadolazeći Zagrebački festival koji će se održati 25.siječnja.

Singl “E, moj Damire” najava je novog, trećeg Bobinog studijskog albuma koji će sadržavati već objavljene hitove kao što su “Na zidiću”, “Ninočka”, “Dim”, “Outlet”, ali i nekoliko novih uspješnica.

Obzirom na nazive prva dva albuma, “Bobotomija” i “Bobdukcija” ne sumnjamo da će i novi imati jednako upečatljiv naslov.

Bobo na sebi svojstven način progovara o društvenim temama kojima smo okruženi naglašavajući svu njihovu ironiju.

Pogledajte spot:

(vecernji.hr)

Ankara više neće posuđivati novac od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), izjavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan

“Turski gospodarski pokazatelji su na vrlo dobroj razini u usporedbi s drugim zemljama” – izjavio je Erdogan na konferenciji svoje stranke AK u nedjelju, dodajući kako je poglavlje MMF-a u zemlji zauvijek zatvoreno.

Prošlog tjedna je Erdoganova vlada kritizirana od strane oporbene stranke CHP zbog zapošljavanje međunarodne konzultantske tvrtke McKinsey kako bi procijenila tursku ekonomiju svaka tri kvartala. Oporba kaže kako oni pokazuju nedostatak povjerenja u gospodarstvo zemlje.

“Riješili smo se duga od 23,5 milijardi dolara od kada smo stupili na dužnost. Isplatili smo dug u 2013. godini. Zar nismo mi ti koji smo spasili ovu zemlju od jarma MMF-a?” – rekao je Erdogan u nedjelju, pozivajući se na kritike.

Turska lira izgubila je oko 40 posto svoje vrijednosti ove godine, dok je inflacija iznad stope središnje banke od 24 posto.

“Inflacija je doista bila razočaranja na svim frontama. Realne kamatne stope sada su neznatno negativne, pa je masivno povećanje stope u rujnu potpuno kompenzirano” – izjavio je Guillaume Tresca, viši strateg u Credit Agricoleu, kako je citirao Reuters.

Međutim, Turska i dalje ostaje zemlja s niskom razinom duga.

Turski 28-postotni javni dug i 16-postotni udio duga kućanstava prema BDP-u su otprilike polovica prosjeka zemalja u razvoju, izjavio je u nedjelju ministar financija Berat Albayrak.

NoviSvjetskiPoredak.com

Svatko tko je ikad čitao distopijske romane koji opisuju 24-satni nadzor nad cijelom populacijom, s nelagodom će primiti vijesti koje dolaze iz Kine

Da je Kina zemlja s manjim osobnim slobodama od većine zapadnih zemalja, nije nikakva tajna. No planovi vladajuće Komunističke partije u Kini zvuče kao da su prepisani iz nekog od poznatih distopijskih romana Georgea Orwella ili Aldousa Huxleyja.

Naime, vladajući u Kini uvode nešto što nazivaju “društveni kredit”, svojevrsni sustav bodovanja svakog pojedinca u društvu, koji će uvelike određivati šanse tih pojedinaca u životu.

U roku od nekoliko godina, poručuje kineska Komunistička partija, taj sustav “dozvolit će vjerodostojnima da slobodno šetaju svugdje, dok će diskreditiranima otežati da naprave ijedan jedini korak”.

High-tech nadzor pod kontrolom umjetne inteligencije

Kako javlja australski ABC, “društveni kredit” u Kini je nešto poput osobne kartice s bodovima koju će dobiti svatko od 1,4 milijarde stanovnika Kine.

Čemu služi društveni kredit? Imat će dvojaku funkciju – građani s visokim društvenim kreditom imat će VIP tretman u hotelima i zračnim lukama, jeftine zajmove, ubrzan upis na najbolja sveučilišta te pristup najboljim radnim mjestima.

Naravno, postoji i druga strana tog novčića. Naime, oni s niskim društvenim kreditom mogu dobiti zabranu putovanja, zabranu zapošljavanja u državnim i javnim firmama, ali i zabranu podizanja kredita.

Ovaj orvelijanski program provodit će se zahvaljujući high-tech nadzornim sustavima, koje će kontrolirati umjetna inteligencija na kojoj Kina intenzivno radi već godinama.

Nadzorne kamere bit će opremljene softverom za prepoznavanje lica i skeniranje tijela te geo-trackingom kako bi svaki građanin Kine bio pod konstantnom prismotrom.

200 milijuna kamera kontrolirat će baš sve

Primjera radi, mreža od nevjerojatnih 200 milijuna CCTV kamera pratit će svaki pokret ljudi. Do koje će mjere svaki korak biti važan, ilustrira i podatak da će društveni kredit biti smanjen za nekoliko bodova ako osoba u trgovini kupi, primjerice, preveliku količinu alkohola (jer to sugerira moguću ovisnost).

No te bodove će biti lako vratiti kupovanjem pelena za bebe (jer takav potez sugerira društvenu odgovornost). Sustav će svaki pokret svake osobe pratiti “uživo”, što znači da će se svačiji društveni kredit stalno ažurirati ovisno o tome što osoba radi.

No iznos društvenog kredita neće ovisiti samo o tome što ljudi kupuju u trgovinama nego i o onome što rade ili govore prijatelji i obitelj te osobe. Primjerice, ako nečiji najbolji prijatelj ili otac kaže nešto negativno o vlastima, to će se negativno odraziti na društveni kredit te osobe. Isto vrijedi i za odabir partnera.

Aplikacije na pametnim telefonima također će se koristiti za prikupljanje podataka o ljudima, odnosno neprestano praćenje njihovog svakodnevnog ponašanja.

Najveći projekt društvene kontrole u povijesti

U sustav bodovanja građana bit će uključeni i tradicionalni izvori informacija poput službene državne dokumentacije o svakom pojedincu (rezultati i ocjene iz škole, medicinski kartoni, sigurnosne procjene i financijski zapisi). Svi ti podaci u konačnici će određivati koliki će biti društveni kredit pojedine osobe u Kini.

U ovaj golemi projekt uključeno je više kompanija koje rade pod kontrolom države kako bi koordinirali i konfigurirali ovu tehnologiju te finalizirali algoritam koji će u konačnici određivati nečiji društveni kredit.

ABC navodi da se vjerojatno radi o najvećem projektu kontrole društva u povijesti, odnosno o pokušaju da se potpuno kontrolira više od milijarde ljudi.

Uspije li, bit će to prva digitalna diktatura u povijesti.
 
(index.hr)

Bolivijski predsjednik Evo Morales, koji je bio prvi južnoamerikanac koji je izbacio Rothschildove banke iz svoje zemlje, sada je proglasio Izrael “terorističkom državom” zbog brutalnog nasilja u pojasu Gaze i na području Bliskog Istoka

Očekuje se da će i ostale južnoameričke zemlje slijediti taj stav, nakon što su Brazil, Čile, Ekvador i Peru opozvali svoje veleposlanike iz Izraela zbog krvoprolića na palestinskom prosvjedu.

Izraelski građani sada moraju dobiti vizu prije putovanja u Boliviju, prema dnevniku La Rasonu. Izrael se sada smatra zemljom “skupine 3″, što znači da se zahtjevi za vizu moraju pregledati od strane Nacionalne uprave za migracije.

„Drugim riječima mi smo ih proglasili (Izrael) terorističkom državom” – izvijestio je navodno za Pagina Siete predsjednik Morales.

“Izrael ne poštuje načela ili svrhu povelje Ujedinjenih naroda niti Opću deklaraciju o ljudskim pravima” – rekao je Morales, prema dnevniku Pagina Siete.

Nakon razbijanja diplomatskih odnosa sa židovskom državom 2009. godine, predsjednik Morales je nazvao Izraelovo postupanje prema Palestincima “genocidom.”

Bolivija je 2016. godine postala prva zemlja Južne Amerike koja je izbacila Rothschildove banke iz svoje zemlje, a predsjednik Evo Morales je najavio da Bolivija više neće odgovarati na pritisak ili financijsku ucjenu američke vlade ili međunarodnih bankarskih institucija pod kontrolom Rothschilda.

Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka u SAD-u glavni su igrači svjetskog gospodarskog krajolika od njihovog stvaranja 1944. godine.

Te međunarodne bankarske organizacije, koje privatno kontrolira zloglasna bankarska obitelj Rothschild, prvo prisile nacije da dereguliraju njihov financijski sektor, dopuštajući privatnim bankama da pljačkaju njihovo gospodarstvo.

Nakon što su vlade prisiljene obnoviti svoj narušeni financijski sektor, MMF ili Svjetska banka uspostavljaju paket kredita koje u tajnosti izdaju državni središnji bankari i ministri financija koji potkopavaju njihov nacionalni suverenitet i prisiljavaju ih da usvoje politike štednje koje štete radnicima, obiteljima i okolišu.

Bolivija je postala prva južnoamerička zemlja koja je odbacila taj zloglasni plan i postala mudra. Oni su naporno radili na dobivanju financijske samostalnosti i sada su u procesu izbacivanja banaka kontroliranih od strane Rothschilda iz svoje zemlje, čime se njihov glas čuo i na međunarodnoj pozornici.

Prije nego što je Evo Morales preuzeo dužnost predsjednika, Bolivija je patila od utjecaja nametnute štednju i privatizaciju od strane MMF-a i Svjetske banke koje su iskoristile njihove građane i sredstva.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Bolivija je proglasila neovisnost od Svjetske banke i MMF-a, zbog “štetnog utjecaja” na naciju

Predsjednik Bolivije Evo Morales izjavio je kako njegova vlada više neće dozvoliti globalističkim organizacijama za posuđivanja novca da erodiraju suverenitet njegove nacije, prema Telesur TV-u .

“Na današnji dan 1944. godine, završila je konferencija u Bretton Woodsu u SAD-u na kojoj su osnovani MMF i Svjetska banka”, rekao je Morales na Twitteru.

“Te organizacije diktiraju ekonomsku sudbinu Bolivije i svijeta. Danas možemo reći da imamo potpunu neovisnost od njih.”

Morales je izjavio kako je bolivijska prošlost bila toliko ovisna o agencijama da je Međunarodni monetarni fond imao ured u sjedištu vlade i čak je sudjelovao na njihovim sastancima.

Bolivija je sada u procesu pridruživanja Južnom zajedničkom tržištu, Mercosur i Morales su prisustvovali summitu skupine u Argentini prošlog tjedna.

Bolivijanski pokret otpora poznat pod nazivom “The Cochabamba Water War” pokrenut je 2000. godine protiv korporacije Bechtel koja ima sjedište u Sjedinjenim Državama i koja je povezana uz privatizaciju vode i politikom Svjetske banke.

Neki od najvećih otpora naroda u Boliviji u posljednjih 60 godina usmjerili su se na gospodarsku politiku koju su proveli Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka.

Većina prosvjeda usmjerena je bila na suprotstavljanje politici privatizacije i mjerama štednje, smanjenju javnih usluga, odredbe o privatizaciji, smanjenju plaća, kao i slabljenju radnih prava.

Od 2006. godine, godinu dana nakon što je Morales došao na vlast, socijalna potrošnja na programe zdravstva, obrazovanje i siromaštvo povećala se za više od 45 posto.

Moralesova administracija je napravila ogromne transformacije u ovoj naciji na Andama.

Brojke govore same za sebe: nacionalizacija ugljikovodika, smanjenje siromaštva sa 60% na manje od 40%, smanjenje stope nepismenosti sa 13% na 3%, utrostručenje BDP-a s prosječnim rastom od 5% godišnje, učetverostručenje minimalne plaće, povećanje pokrivenosti države na svim frontama, te razvoj infrastrukture u komunikaciji, transportu, energiji i industriji.

A iznad svega, stabilnost, neuobičajena riječ u problematičnoj političkoj povijesti Bolivije, je danas s gospodarskim usporavanjem mnogih zemalja regije, postala pravi privilegij.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Hrvatski saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić je podsjetio kako je još tijekom predsjedničke kampanje naglašavao da EU nije nikada zamišljena da bude unija naroda nego unija političara, banaka i birokrata

“Smatramo da nakon temeljite javne rasprave treba pitati građane, da se mora ići na referendum. Tražimo od Vlade referendum o ulasku Hrvatske u eurozonu. Ako Vlada to ne napravi, spremni smo kao Živi zid prikupiti potpise i tražiti raspisivanje referenduma”, kazao je Sinčić na konferenciji za novinare.

Živi zid se zalaže za jačanje instrumenata i alata koje omogućava kuna, odnosno Hrvatska narodna banka. Traže da u HNB uđe revizija, da se ta institucija reorganizira i promijeni Zakon o HNB-u.

Nakon toga nam, kaže Sinčić, treba guverner koji će provoditi politiku u interesu hrvatskih građana, a ne banaka. HNB, dodao je, nikada nije bila banka, već je radila na principu mjenjačnice.

“Glavni nositelji politike uvođenja eura u Hrvatsku su Vlada predvođena Andrejem Plenkovićem i HNB. Gospodin Plenković je europski projekt i njegov je glavni cilj jednoga dana, kada više ne bude premijer, otići u Bruxelless i tamo postati član Europske komisije, da se može tamo hvaliti kako je uveo Hrvatsku u Schengen, uveo euro u Hrvatsku i napravio cijeli niz integracijskih poteza. To će mu biti sjajna crtica u karijeri pred europskim birokratima”, ustvrdio je Sinčić.

Vladin glavni cilj je prikriti odgovornost HNB-a za Agrokor

Smatra da je Vladin glavni cilj prikriti odgovornost HNB-a za sve što je Agrokor radio zadnjih tridesetak godina.

“Vlada je korumpirana, to se najviše vidi u slučaju Agrokor, korumpirana je saborska većina. Nositelj inicijative je HNB – izrazito korumpirana institucija. Revizija u HNB ne smije. HDZ i SDP se boje kao vrag tamjana ulaska revizije u HNB, odnosno promjene zakona koji bi to omogućio”, rekao je Sinčić ustvrdivši kako bi tamo bio detektiran još veći problem nego u Agrokoru.

Ocijenio je kako je ulazak u eurozonu dio procesa daljnjeg gubitka hrvatskog suvereniteta spram EU-a.

“On se događa u vrijeme kada se vidi da je EU u ogromnim problemima, da je projekt koji propada, kada je i sam predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker iznio pet scenarija, jer ni sam ne zna u kojem smjeru Europa ide i u kojem treba ići, kada imamo čitav niz separatističkih pokreta u Europi, u vrijeme porasta euroskepticizma. U takvom trenu, kada se pokazuju sve mane EU-a, bez jasnog scenarija za budućnost pogrešan je korak ići u daljnju integraciju”, poručio je,

Sinčić smatra da će doći do određenog rasta cijena, unatoč tvrdnjama premijera da “nećemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće”. Nerealnim ocjenjuje i obećanje guvernera HNB-a Borisa Vujčića da će razraditi mehanizme kako do toga ne bi došlo. “Guverner je već puno puta podbacio, iznevjerio hrvatske građane i financijski sustav”, ustvrdio je.

“HDZ je svašta obećavao tijekom kampanje, nije tek tako doći do europskih plaća. Radi se o demagoškom obećanju, podilazi se građanima bez realnih šansi da će se to ostvariti”, kaže predsjednik Živog zida.

>>HRVATSKI ZNANSTVENIK OTKRIO ŠOKANTNU ISTINU KAKO ĆE HRVATSKA PROPASTI: Bit će to mat u tri poteza – bankrot, egzodus, tuđa vlast!
 
(dnevnik.hr)