Ako mislite da ste u posljednje vrijeme vidjeli mnogo više djece s naočalama nego što ste ih viđali u prošlosti, vrlo je vjerojatno da ste u pravu

Rekordan je broju mladih ljudi kojima se dijagnosticira kratkovidost – a pretjerano vrijeme na kompuuterskom zaslonu je izgleda pravi krivac.

Kratkovidost, ili miopija, trenutno pogađa 40 posto sjevernoameričkih Amerikanaca, s tim da se broj slučajeva udvostručio u periodu između 1972. i 2004. godine i nastavlja se povećavati po stopama koje se opisuju kao „epidemija“.

U Europi, stopa mijopije među onima u dobi od 25 do 29 godina je porasla za 42,2 posto, što je gotovo dvostruko više od stope dobne skupine od 55 do 59 godina starosti.

Možda je lijepo misliti da kratkovidost nije velika stvar i da se može lako korigirati naočalama, ali visok stupanj mijopije može značajno povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih poremećaja oka.

Na primjer, rizik od glaukoma je sada 40 puta veći, dok su rizici od katarakte i odljepljenje rožnice 21 puta veći.

To je zato što se oko proteže proporcionalno stupnju kratkovidnosti koju osoba ima, uzrokujući stanjenje mrežnice i potencijalno pucanje.

Dok genetika može biti velik čimbenik kod kratkovidnosti, okolina u kojoj dijete živi i igra se, igra još veću ulogu, i zato djeca provode puno vremena ispred ekrana ovih dana što može imati tako velik utjecaj na njihov vid.

Budući da su pametni telefoni uvedeni 2007. godine, problemi s vidom su počeli rasti, uglavnom zbog činjenice da korisnici moraju čitati svoje zaslone na maloj udaljenosti.

Kratke valne duljine plavog svjetla koje emitiraju takvi uređaji posebno su štetne za vid, a dulja uporaba uzrokuje veće probleme.

Povrh toga, mladi ljudi koji su zalijepljeni za svoje zaslone ne provode vrijeme vani, što znači da im nedostaje zaštitni učinak koji svjetlo ima na mijopiju.

Stručnjaci preporučuju da djeca dobiju barem 45 minuta dnevne svjetlosti svaki dan, bilo da se radi o sportu ili jednostavno izloženosti koju dobiju dok hodaju u školu.

Također bi trebali ograničiti vrijeme gledanja ekrana na sat vremena ili manje, uzimajući dvo-minutne pauze svakih pola sata. Oni mlađi od dvije godine uopće ne bi trebali koristiti elektroničke uređaje.

Uređaji štete dječjoj kreativnosti kao i njihovoj viziji

Naravno, postoji i druga vrsta kratkovidosti od koje djeca pate kada je riječ o korištenju elektroničkih uređaja, a to je intelektualna kratkovidost i nedostatak mašte koju takva tehnologija može potaknuti.

Kada djeca koriste tehnologiju, njihovi mozgovi su zauzeti, što znači da troše puno manje vremena za sanjarenje i maštanje. Upravo tijekom tih trenutaka zastoja i dosade naš mozak nastoji biti najkreativniji.

Djeca koja nikada nisu morala smisliti način da bi se zabavila ne mogu doseći svoj puni potencijal. Povrh toga, ona se hrene onime što im tehnološki divovi serviraju – i ne dolaze do vlastitih pitanja o životu.

Studija na 800 korisnika mobilnih telefona pokazala je da jednostavno posjedovanje pametnog telefona u njihovoj blizini može smanjiti kognitivni kapacitet osobe – čak i ako je telefon isključen! Istraživači su to usporedili sa “odljevom mozga”, a tek sada počinjemo shvaćati posljedice.

Iako je očigledno rješenje ovog problema oduzimanje uređaja djeci, taj savjet nije uvijek praktičan.

Međutim, možete uvesti “slobodan dan” za elektroniku jednom tjedno. Također je važno da se vrijeme koje vaša djeca provedu ispred ekrana ustabili.

Na primjer, ako ste odlučili da je pola sata dnevno prihvatljivo, neka koriste cijelih 30 minuta odjednom.

Ne dopustite da vaša djeca izgube vid i svoju kreativnost. Držite njihovo vrijeme na ekranu pod kontrolom, i pobrinite se da dobiju dovoljno vremena na otvorenom i spriječite ometanje njihove kreativnosti koja može rasti jedino ako nisu ipsred ekrana.

Novi-Svjetski-Poredak.com