Većina roditelja inzistira na tome da njihova djeca nose sunčane naočale po danu na plaži, a vrlo malo daju značaja i razmišljanja o mogućem oštećenju vida pomoću elektroničkih uređaja

Zapravo, neki stručnjaci kažu da upotreba mobitela, TV-a i tableta nije mnogo drugačija od gledanja u sunce kad je u pitanju šteta koju može prouzročiti vašim očima.

Plava svjetlost koja se emitira sa zaslona ovih uređaja može biti upravo u području koje može uzrokovati najveću štetu: oko 430 do 440 nanometara.

Ona ima kratku valnu duljinu, ali njezina visoka energija prodire kroz leće oka i rožnice do mrežnice u stražnjem dijelu očiju. To može uzrokovati makularnu degeneraciju i na kraju sljepoću.

Liječnici upozoravaju da “milenijalci”, koji tijekom cijelog dana provode mnogo sati pregledavajući zaslone svojim mobilnih uređaja, riskiraju da će ostati slijepi kada budu imali 50 godina.

Mnogi ljudi doživljavaju česte glavobolje kao rezultat digitalnog naprezanja oka, a nije neobično da njihov vid postane nejasan neko vrijeme. Prema oftamologu dr. Alanu Mendelsohnu, gledanje zaslona dulje od pola sata dnevno je rizično.

Dr. Mendelsohn je priopćio o jednostavnom načinu smanjenja rizika: udaljite se od zaslona. Kaže da je ste samo izloženi jednoj četvrtini štetne izloženosti kada držite uređaj pola metra od vas, u usporedbi kada držite uređaj samo 25 centimetara od vaših očiju.

Međutim, kaže da djeca trebaju gledati prema zaslonu na udaljenosti od najmanje tri metra kako bi izbjegli oštećenje njihovog vida.

Američka optometrijska udruga izvještava da 80 posto djece doživljava umor, svrbež ili upaljene oči nakon dugotrajnog korištenja elektroničkih uređaja. To je zato što ljudi rjeđe trepću kada zure u elektroničke zaslone. Treptanje podmazuje oči i smanjuje naprezanje očiju.

Kako možete zaštititi svoje oči od štetnog svjetla?

Stručnjaci preporučuju da korisnici koriste aplikacije koje filtriraju plavo svjetlo. U stvari, neki uređaji imaju ovu značajku tvornički ugrađenu, a korisnici ju trebaju samo aktivirati da bi iskoristili sve njezine prednosti.

Aplikacija Night Shift na Apple uređajima, primjerice, omogućuje vam da se plavo svjetlo automatski filtrirate noću, kada je štetnije i može ometati spavanje, ili ju možete ostaviti cijeli dan upaljenu.

Još jedna dobra opcija jest da nosite naočale koje filtriraju loše dijelove plavog spektra svjetla, a propuštajući neštetni dio spektra. Takve naočale su vrlo pristupačne i nije teško pronaći par za produžene periode koje provedemo ispred zaslona.

Ljudske oči također pate od manjka vremena na otvorenom, a djeca su posebno teško pogođena. Doista, studija Sveučilišta Ulster pokazala je da je stopa kratkovidnosti među mladim ljudima udvostručena tijekom proteklih 50 godina, pri čemu je gotovo četvrtina britanskih tinejdžera kratkovidna.

U istočnoazijskim zemljama ta je brojka 90%. Kineska studija otkrila je da je samo dodatnih 40 minuta provednih vani dovoljno da se smanji kratkovidnost.

Djeca u dobi od 8 do 11 godina potroše 4,5 sati dnevno ispred zaslona – 6,5 sati kod tinejdžera – i izgleda da je ta generacija na putu do nekih ozbiljnih oštećenja vida.

Kada ova dobna skupina dosegne 50 godina starosti, mogla bi doživjeti neočekivani val sljepoće ako se ne poduzmu mjere predostrožnosti – a roditelji trebaju obavezno zaštititi vid i oči svoje djece.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Današnja djeca imaju više tehnologije na raspolaganju nego bilo koja generacija prije njih, i to je pomalo dvosjekli mač

Neki bi se roditelji mogli iznenaditi koliko je širok raspon dostupnih obrazovnih aplikacija koje tvrde da će u djeci potaknuti akademske vještine, ali to se neće dogoditi ako djeca ne usavrše vještine pisanja… rukom, naravno.

Studija koju je provela Zaklada “Heart of England Foundation NHS Trust” utvrdila je da se mala djeca upisuju u školu bez snage ruku i spretnosti koja je potrebna za držanje olovke zbog rasprostranjenog prekomjernog korištenja tableta i telefona osjetljivih na dodir.

Mogućnost držanja i pomicanja olovke zahtijeva snažnu kontrolu nad finim mišićima u prstima, a djeca koja neprekidno koriste zaslone uređaja osjetljivih na dodir nemaju priliku razviti te osnovne vještine.

Roditelji nemogu nikoga kriviti već sami sebe, prema britanskim pedijatarima. Mnogim roditeljima lakše je “parkirati” svoju djecu ispred iPad-a nego da ih potaknu da se igraju igračkama i grade nešto ili da sudjeluju u drugim aktivnostima koje izgrađuju mišiće ruku poput bojanja.

Jedna je majka ispričala Guardianu kako ju je sinova škola kontaktirala jer je njezin sin “uhvatio svoju olovku kako špiljski čovjek koji drži štap”.

Nije bio u mogućnosti da dobije privilan stisak prstiju ruke, i šestogodišnjak sada pohađa tjedni radni tretman da razvije snagu u prstima da bi napokon mogao držati olovku i potpisati se.

Rekla je kako žali što mu je pružila toliko tehnologije za igru, a nedovoljno tradicionalnih igračaka, i ona kaže da je sada postala vrlo stroga prema pristupu tehnologiji kod kuće.

To je priča koja se počela prečesto događati, dok pedijatrijski profesionalni terapeut Mellissa Prunty izvještava da je broj djece koja kasni u pisanju porastao zbog velike upotrebe tehnologije.

Ograničavanje vremena pred zaslonom ima mnoge prednosti

Čak i ako vaše dijete uspije držati olovku pravilno, postoje i drugi razlozi da mu se ograniči vrijeme ispred zaslona.

Razvojni stručnjaci upozoravaju da eksplozija upotrebe tableta (iPad) i mobilnih telefona šteti društvenom i tjelesnom razvoju djece.

Raste broj djece – uključujući i neke mlađe od četiri godine starosti – koja se tretiraju zbog kompulzivno ovisničkog ponašanja nakon izlaganja internetu i digitalnim uređajima od rođenja. Osim toga, vrijeme ispred zaslona povezano je s odgodom početka govora kod djece.

Korištenje mobilnih uređaja također je čimbenik epidemije dječje pretilosti. Broj djece koja su pretila, deset je puta veći nego prije samo četiri desetljeća, a broj pretile djece diljem planete sada prelazi 124 milijuna.

Iako je loša prehrana dio jednadžbe, nedovoljna vježba također igra važnu ulogu, jer djeca troše više vremena zalijepljena svojim tabletima nego što to provode vani u igri.

Porast kratkovidnosti posljednjih godina pripisuje se i djeci koja troše previše vremena gledajući u ekrane i ne provode dovoljno vremena na otvorenom.

Istraživanja pokazuju da djeca koja žive u urbanim sredinama imaju dvostruko veću vjerojatnost da će biti miopijska kao i ona koja žive u ruralnim područjima.

Američka akademija oftalmologa kaže da provođenje više vremena na otvorenom može smanjiti šanse za razvoj kratkovidnosti kod djece. U jednoj studiji, svaki dodatni sat kojeg je dijete provelo na otvorenom svaki tjedan smanjilo je rizik od kratkovidnosti za 2 posto.

Ne samo da današnjoj tehnološki-opsjednutoj djeci nedostaju fine motoričke vještine i vrrijeme provedeno na otvorenom, oni su također izloženi opasnim Wi-Fi zračenju i propuštaju priliku za stvaranje društvenih veza.

Govoreći na godišnjoj konferenciji Udruge učitelja i predavača, profesor Colin Kinney izjavio je: “Razgovarao sam s brojnim učiteljima koji su zabrinuti zbog sve većeg broja mladih učenika koji mogu raditi na zaslonu, ali nemaju nikakvih manipulativnih sposobnosti da se igraju sa građevnim blokovima ili slično, ili učenika koji se ne mogu družiti s drugim učenicima, ali čiji roditelji ponosno govore o njihovoj sposobnosti da koriste tablet ili smartphone.”
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Osnovna škola u kineskoj provinciji Hubei je stavila metalne okvire na stolove svojih učenika da bi spriječila “oštećenje vida”. 41 posto djece u kineskim osnovnim školama danas trebaju naočale

Osnovna škola je podigla letvicu za svoje učenike – doslovno.

Metalni okviri su postavljeni na stolovima radi zaustavljanja djece da budu previše blizu svojih knjiga i postanu kratkovidni.

U položaju na slici,okviri spriječavaju male đake da budu previše nagnuti preko svojih knjiga i bilježnica.

Okvir se također može pomaknuti naprijed, kako bi učenik mogao položiti svoju knjigu na njega, na odgovarajućoj udaljenosti za čitanje.

Ova ideja se počela provoditi u jednoj kineskoj školi. Dugi sati u razredu i nedostatak vanjske igre su krivi za „epidemiju kratkovidnosti” među kineskim učenicima, kojima udaljeni objekti izgledaju nejasna.

Nastavnici u osnovnoj školi Zhang Lin u Wuhanu, središnja Kina, rekli su da će metalni okviri pomoći djeci da razviju dobre navike čitanja i spriječe ih od oštećenja očiju.

Stalni rad na blizinu može doprinijeti kratkovidnosti, pa držnje knjige na većoj udaljenosti može održati oči zdravima.

Oko 41 posto osnovnoškolske djece u Kini sada treba naočale, a kad napuste školu, do 90 posto će biti kratkovidno.

S druge strane, jedan na tri građana Britanije je kratkovidno iako je i kod njih to u porastu, jer ljudi provode sve više vremena u zatvorenom prostoru pred računalom i TV ekranom.

Ren Weibing, koji savjetuje kineske roditelje o tome kako izbjeći probleme s dječjim vidom, rekao je: „Kad sam bio u osnovnoj školi 1970-tih, nitko nije nosio naočale.”

„Ali nismo imali televizore ili računala, i provodili smo svoje vrijeme igrajući se vani. Danas djeca provode puno vremena buljeći u stvari na maloj udaljenosti.

„Roditelji nisu svjesni ozbiljnih posljedica lošeg vida, već im je samo stalo do dobrih rezultata njihove djece u školi.”

Australski znanstvenik i profesor Ian Morgan, koji je objavljivao članke na ovu temu u časopisu Lancetu, rekao je da, dok dugi sati u školskim klupama rade pritisak na oči, izloženost dnevnom svjetlu može biti od zaštitnog faktora.

Smatra se da izloženost dnevnom svjetlu potiče oslobađanje kemikalija koja sprječavaju narušavanje očne jabučice i nastanak kratkovidnosti.

Dodao je i da dnevna drijemanja, koja su česta u školama jugoistočne Azije oduzimaju djeci velik dio dnevnog svjetla.

Ravnatelj Zhang Jianming, OŠ Zhang Lin, je rekao da su metalni okviri protiv kratkovidnosti instalirani od strane Gradskog Ureda protiv dječje kratkovidosti.

On je objasnio da će okviri koristiti kao pomoć djeci da razviju dobre navike čitanja.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Vid je moguće ispraviti, samo to možemo jedino vježbanjem, no puno ljudi ne mari za vježbe mišića očiju, u današnje vrijeme. Mišići u tijelu slabe ako se ne koriste redovito. Zato je potrebno raditi vježbe za sve mišiće u tijelu

Ovo se može vidjeti na jednostavnom primjeru – prijelom kosti na nozi zahtjeva korištenje kolica tijekom određenog razdoblja kako bi kost zarasla. Međutim, tada mišići nogu nisu aktivni, čime postaju slabiji.

Ista stvar se događa s očnim mišićima koji okružuju leće, piše healthyfoodteam.com

Ako nosite naočale, a ne radite redovite vježbe za oči, vaš vid će se postupno pogoršavati. To znači da vašim očnim mišićima treba onoliko vježbe koliko i svakom drugom mišiću.

Japan prednjači u lošem vidu

Kratkovidnost, na primjer, nastaje kod dugotrajnog gledanja na blizinu. 1900. godine svega je 6% populacije bilo kratkovidno, a danas prosječno 60% ljudi ima problema s nekom vrstom miopije (kratkovidnosti).

U Japanu taj postotak za djecu srednjoškolske dobi je nevjerojatnih 90%.

Dakle, kratkovidnost je u velikom postotku stečena nepravilnom upotrebom očiju. Kod kratkovidnosti mišići se oka naviknu na jedan položaju kome predugo i prečesto ostaju i na taj način drže oko u obliku u kojem može vidjeti u blizinu, ali ne i na daljinu.

Smjernice će vam pomoći da poboljšate svoj vid:

1. Zatvorite oči na nekoliko minuta svaka 2-3 sata i dok žmurite ne stišćite oči previše.

2. Radite gimnastiku oka koja obuhvaća 16 vježbi (očima pratite linije, vidi sliku).

3. Ne koristite svoje naočale.

4. Pritisnite očne jabučice lagano koristeći kažiprst i srednji prst istovremeno, i to tako da ne osjećate nikakvu bol. Zatim pritisnite očne jabučice samo kažiprstom, dva puta.

5. Uvijek gledajte u daljinu kada ste vani.

6. Pijte sok od mrkve s nekoliko kapi maslinovog ulja.

7. Koristite mlaku vode kad perete oči.

8. Izbjegavajte sjedenje ispred računala najmanje 2 sata prije spavanja.

9. Vježbajte indijsku tehniku ​​Trataka (praksa promatranja u vanjski objekt) u cilju poboljšanja vida. Ova metoda meditacije koja podrazumijeva koncentriranje na jednu točku, kao što je mali objekt, crna točka ili plamen svijeće, jača oko.

10.Radite svakodnevnu masažu prema prvoj slici gore.

Kada prvi put počnete s ovom aktivnošću, trebalo bi da se fokusirate na sliku ili na neki predmet neko vrijeme, obraćajući pažnju na svaku misao i osjećanje koje se tada javlja, tako da um postane u potpunosti zaokupljen objektom posmartanja. Poanta ove vježbe je da izdržite što više možete, prije nego što vam pogled padne na drugi predmet.

Što kvari vid?

Više manje svaki 2. građanin visokorazvijene zemlje u kojoj trenutno živite ima problema sa vidom. Bilo manjih ili većih. Sigurno ste se zapitali, oni koji nose naočale, zašto se vid kvari i zašto se on ne može povratiti nazad.

Oftomolozi već desetljećima šire ideologiju da se vid ne može ispraviti, jer njihova industrija optičarskih pomagala leži na milijardama eura/dolara vrijednoj demagogiji. Pogledajmo samo u prirodi. Ukoliko neka životinja izgubi vid i postane kratkovidna, njezin opstanak se dovodi u pitanje, i time je ona izložena smrti. Da je ipak evolucija nas odlučila istrijebiti jer smo svi kratkovidni?

Vid kvari tehnologija i način života. Ljudi ne bi smjeli čitati i gledati na blizu, bliže od 50 cm. Ukoliko čitaju nešto na udaljenosti manjoj od 50 cm, njohov vid se pogoršava. Kompjutorska rasvjeta, neonska rasvjeta također kvari vid, i dolazi do pojave astigmatizma, koji se popularno naziva “cilindar”.

Da li je loš vid ireverzibilan? Odgovor je da nije! Vid se može ispraviti, no dužim nošenjem naočala kroz dugi niz godina zahtijeva više truda i viježbe kroz duže vremensko razdoblje. Netko popravi vid za mjesec dana, a netko za nekoliko godina. Ukoliko je to vaš san, zdrav i čisti vid, pogledajte tablice dolje. (tablice su prenesene iz knjige “Pogled bez naočala”, Viktor Medvedev, www.pogledbeznaocala.com)

Ove tri tablice su srž vježbi za popravljanje vida koje je razvio Viktor Medvedev.

Prenosimo vam neka svjedočanstva

“Postovani Viktore! Hvala vam na odgovoru , i evo mogu ovdje ispricati moju pricu i moje svjedocanstvo mozete objaviti : Imam 43 god. i nosio sam naocale od osmog razreda osnovne skole, i to sam koliko se sjecam kroz sve ove godine imao dioptriju od – 2,5 pa do +2, (neznam ako je to bilo tocno), ali znam da sam stalno i cijeli zivot nosio naocale, zadnje mjerenje prije nego sto sam poceo sa ovim programom bilo je +1,75 na lijevom i +2 na desnom oku.Kad sam poceo sa programom prije 5 mjeseci , odmah sam bacio naocale i pokusao bez njih i u pocetku je bilo malo tesko i neobicno ali sam uspio ,redovno sam vjezbao svaki dan prema programu , (cak kad sam bio i u Londonu na putovanju 5 dana nasao sam vremena za vjezbanje, a i na skijanju prosli mjesec takodjer,) zena mi se cesto puta cudila , kako mogu to raditi svaki dan , odakle mi volja, ali vjerujte mi pa to nije nista, pola sata ili malo vise dnevno , nije nista kad znate da ce rezultati doci.Uporno sam vjezbao i osjecao s vremenom da mi naocale ne trebaju i da vidim sve bolje, testirao sam se posle 5 mjeseci na vasem optotipu i vidio sam sva slova savrseno na lijevom oku , a na desnom osjecam jos mi samo malo fali do savrsenstva, ,osjetio sam isto vec i posle mjesec dva veliko poboljsanje ali se tada nisam testirao.Sve ovo je super i jako sam zahvalan na ovom programu i ljudima koji su sve ovo omogucili , osjecam se sjajno HVALA”
— D.R., Švedska

“Hvala, hvala, hvala, ja jednostavno nemam dovoljno riječi da vam se zahvalim. To može razumjeti samo onaj tko je trebao sve veću i veću dioptriju a sada treba sve manju i manju…..”
— M.K., Dubrovnik

Jedan od urednika portala uredno svakodnevno vježba već godinu i pol dana vid koji se počeo kvariti prije par godina, zbog učestalog sjedenja pred kompjutorom. Napradak je spor ali motivirajuć. Najvažnije da je rast dioptrije STAO! Svakim danom sve bolje i bolje vidi. Isplati se, KRENITE VEĆ DANAS!
 
(preveo:mag.A.B./uredio:NSP)

Jeste li znali kako neke svakodnevne navike koje radimo rutinski mogu ugroziti vaš oči? Želite li sačuvati vid i oči održati zdravima izbjegavajte sljedeće obrasce ponašanja

Naš organizam se svakodnevno susreće s nizom negativnih utjecaja koji mu mogu naškoditi. Od svih štetnih utjecaja nije se moguće obraniti pa se organizam na njih s vremenom prilagodi.

Kratkovidnost, na primjer, nastaje kod dugotrajnog gledanja na blizinu. 1900. godine svega je 6% populacije bilo kratkovidno, a danas prosječno 60% ljudi ima problema s nekom vrstom miopije (kratkovidnosti).

U Japanu taj postotak za djecu srednjoškolske dobi je nevjerojatnih 90%.

Dakle, kratkovidnost je u velikom postotku stečena nepravilnom upotrebom očiju. Kod kratkovidnosti mišići se oka naviknu na jedan položaju kome predugo i prečesto ostaju i na taj način drže oko u obliku u kojem može vidjeti u blizinu, ali ne i na daljinu.

Isto je i s dalekovidnošću. Ukoliko dugotrajno gledate na daljinu, oči će se prilagoditi da bi trpile što manji napor i vaš će se vid pokvariti. Ovo su samo svije u nitu od brojnih prilagodbi koje tijelo vrši.

Slomljena kost zaraste, zub se izliječi od karijesa, oči vraćaju svoj prirodni vid

Postoje razne metode za vraćanje zdravog i oštrog vida, samo najteža od svih je upornost, i vježba. Vid nije irreverzibilan i može se ispraviti prirodnim vježbama. Naravno, za to treba vremena. Nekima trebaju mejseci, a nekima godine da bi došli do svojeg savršenog vida.

Svakako ukoliko čitate ili gledate kompjuter sa naočalama i lećama, nikada nemojte udaljeni manje od 50 cm, jer vam tada slijedi degradacija vida.

Gledanje u mutnoj zoni je zdravo i koristno, a ne loše kao što nam oftomolozi govore

Mutna zona dio je vašeg videokruga koji ne vidite jasno. Između dijela koji jasno vidite i dijela koji vam je zamućena nalazi se zamišljena granica. Cilj vježbi koje poboljšavaju vid i cilj samog poboljšanja vida je pomicanje te zemišljene granice što dalje, dok vaš vid ne postane savršen.

Za ljude koji boluju od kratkovidnosti, mutna zona se najčešće nalazi na udaljenosti od pola metra ili manje. Kod dalekovidnosti ta je zona obično sve što se nalazi bliže od pola metra.

Važno je da skinemo često naočale ili kontaktne leće i gledate u svoju mutnu zonu. Što je manje gledate, manje ćete vidjeti. Čak i dako vam je sve mutno, nemojte se bojati pogledati i naravvno prihvatiti ono što vidite. Cilj gledanja u mutnu zonu je da stimulirate jačanje veze i slanje signala na dijelu oko – mozak. Ni u kom se slučaju ne naprežite da biste bolje vidjeli. Opustite se, dišite pravilno i, naravno, trepćite.

Donosimo vam 5 navika kojima redovito kvarimo vid:

1. Gledanje filmova na laptopu ili tabletu
Iako je praktično i zabavno, gledanje filmova, serija ili dugo čitanje s laptopa ili tableta je vrlo štetno za vaš vid.

Blizina ekrana koji je tek 20 do 30 centimetara udaljen od vašeg lica značajno umara i napreže oči zbog čega se mogu javiti i glavobolje. Svako toliko napravite pauzu od 5 minuta i gledajte u daljinu.

“Premalo treptanja dok radite na računalu isušuje oko i izaziva iritacije poput peckanja i svrbeži oka. “

2. Odlazak na sunce bez sunčanih naočala
Osim što šteti vašoj koži, UV zračenje vrlo je opasno i za vaše oči te može uzrokovati razne bolesti.

Tijekom kasnih proljetnih i ljetnih mjeseci, kada je UV zračenje najjače ne zaboravite staviti sunčane naočale čija leća ima adekvatnu zaštitu. Naočale nosite tijekom ljeta čak i ako je polu oblačno vrijeme.

3. Čitanje tijekom vožnje
Duga vožnja može biti poprilično dosadna, no umjesto čitanja pronađite si radije neku drugu zanimaciju za oči. Naime, tijekom čitanja u vožnji vaše su oči konstantno u pokretu te se trude uhvatiti fokus.

S obzirom na to da se vaše ruke zbog vožnje stalno pomiču, oko se značajno umara i opterećuje dvostruko više nego kod običnog čitanja zbog čega možete osjetiti glavobolju i zamućen vid.

4. Premalo treptanja pred kompjuterom
Koliko vam se puta dogodilo da ste se tijekom korištenja interneta, čitanja, igranja igrice ili pisanja na računalu ‘zabuljili’ u ekran i jednostavno zaboravili trepnuti.

Premalo treptanja isušuje oko i izaziva iritacije poput peckanja i svrbeži oka. Ako nakon korištenja računala često osjećate spomenute simptome nabavite umjetne suze – kapi koje štite i vlaže oko. U minuti trebate trepnuti oko 5-10 puta.

5. Premalo sna
Poznato je kako premalo sna može uzrokovati tamne i podbuhle podočnjake, no ova vrlo loša navika šteti i vašim očima. Tijekom noći oči se regeneriraju i odmaraju. Prekratak san tako oku ne dozvoljava da se ‘odmori’ te može uzrokovati suhoću oka i pucanje kapilara u oku.
 
(zadovoljna.dnevnik.hr,knjiga/uredio:nsp)

Da li se vaše dijete često igra s laptopom, tabletom ili smart “pametnim” telefonom?

Istraživanje pokazuje da izlaganje male djece tehnologijama zapravo šteti jer su izloženi kritičnim faktorima za razvoj, ponašanje i učenje. Što nas još treba zabrinjavati?

Tablet utječe na rast mozga
Između rođenja i prvog rođendana, mozak se utrostruči u veličini i nastavlja se ubrzano razvijati dok ne napune 21 godinu.

Ovo zahtijeva širok spektar stimulacije koje ne obuhvaćaju izlaganje spomenutim tehnologijama. U nekim slučajevima, ove tehnologije će izazvati kognitivna kašnjenja, oslabljeno učenje i povećanu impulzivnost.

Odlaže društveni razvoj
Mališani koji koriste stvari kao što je iPod, često odlažu razvoj socijalne vještine za razgovor i akademska postignuća.

Pretilost
Jedno od četvero kanadske djece i jedno od troje američke djece su pretili. Ovi uređaji često čine da naša djeca više žive neaktivni stil života. To je jednako debljanju.

Nedostatak sna
Također ne iznenađuje. Nije neuobičajeno da djeca ostanu do kasno igrajući računalne igre.

“Digitalna demencija.”
Brzi medijski sadržaji doprinosi da pažnja bude u deficitu i smanjuje koncentraciju. Ovo je uzrokovano “odljevanjem znanja” neuronalnih puteva u frontalnom korteksu.

Povećan rizik od ovisnosti
Ove tehnologije često odvoje djecu od roditelja. To je dokazano da kada je roditeljska vezanost odsutna, šanse za bolest ovisnosti raste, posebno za onu tehnologiju koja im je dostupna.

Izlaganje radijaciji
WHO je klasificirao mobilne telefone kao mogući kancerogen zbog zračenja koje emitiraju. U 2013, dr Anthony Miller iz Sveučilišta u Torontu škole za javno zdravlje, preporuča da na temelju istraživanja, da izlaganje radio frekvencijama treba biti reklasificirano kao vjerojatno kancerogeno.

Naprezanje očiju
Trošenja previše vremena ispred ekrana može biti pritisak na oči bilo koga. Na djecu posebno. Djeca mogu razviti Computer Vision sindrom, što je vrsta naprezanja očiju. Ako vaša djeca koristiti ove tehnologije, ograničite ih na 30 minuta odjednom. Što se tiče kratkovidnosti u Japanu je postotak kratkovidne djece nevjerojatnih gotovo 90%.
 
(ifehack.org,webtribune.rs/uredio:nsp)

Šećer je jedna od najopasnije tvari na svijetu, koja služi kao hrana. Njezino djelovanje se uspoređuje sa najopasnijim drogama. Ovdje navodimo spisak razloga zašto treba ruducirati i prestati konzumirati šećer u dnevnoj prehrani.

1. Šećer može potisnuti imunološki sustav.
2. Šećer narušava odnose minerala u tijelu.
3. Šećer može uzrokovati hiperaktivnost, anksioznost, poteškoće u koncentraciji, i ćudljivost kod djece.
4. Šećer može proizvesti znatan porast triglicerida.
5. Šećer doprinosi slabljenju obrane protiv bakterijskih infekcija (zaraznih bolesti).
6. Šećer uzrokuje gubitak funkcije i elastičnosti tkiva, što više šećera jedete to više gubite elastičnost i funkcionalnost tkiva.
7. Šećer reducira lipoprotein visoke gustoće.
8. Šećer dovodi do nedostatka kroma.
9. Šećer dovodi do raka jajnika.
10. Šećer može jako brzo povećati razinu glukoze.
11. Šećer uzrokuje nedostatak bakra.
12. Šećer ometa apsorpciju kalcija i magnezija.
13. Šećer može uzrokovati da su oči više ranjive na starosne makularne degeneracije.
14. Šećer podiže razinu neurotransmitera: dopamin, serotonin, i norepinefrin.
15. Šećer može uzrokovati hipoglikemiju.
16. Šećer može proizvesti kiseli probavni trakt.
17. Šećer može uzrokovati nagli porast razine adrenalina kod djece.
18. Šećer može uzrokovati malapsorpciju koja je česta kod bolesnika s funkcionalnom bolesti crijeva.
19. Šećer može uzrokovati prerano starenje.
20. Šećer može dovesti do alkoholizma.
21. Šećer može uzrokovati karijes.
22. Šećer pridonosi pretilosti
23. Visoki unos šećera povećava rizik od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
24. Šećer može uzrokovati promjene koje su često kod osoba s želučanim ili duodenalnim ulkusom.
25. Šećer može uzrokovati artritis.
26. Šećer može uzrokovati astmu.
27. Šećer uvelike pomaže nekontroliranom rastu Candida albicans (kvaščeva infekcija).
28. Šećer može uzrokovati žućne kamence.
29. Šećer može uzrokovati bolesti srca.
30. Šećer može uzrokovati upalu slijepog crijeva.
31. Šećer može uzrokovati hemoroide.
32. Šećer može uzrokovati proširene vene.
33. Šećer može povisiti glukozu i inzulin kod korisnika oralnih kontraceptiva.
34. Šećer može dovesti do parodontnih bolesti.
35. Šećer može dovesti do osteoporoze.
36. Šećer pridonosi kiselosti sline.
37. Šećer može uzrokovati smanjenje osjetljivosti na inzulin.
38. Šećer može smanjiti količinu vitamina E (alfa-tokoferol) u krvi.
39. Šećer može smanjiti hormon rasta.
40. Šećer može povećati razinu kolesterola.
41. Šećer može povećati sistolički krvni tlak.
42. Visoke količine unosa šećera povećavaju krajnje produkte napredne glikozilacije (AGEs) (Šećer se veže za non-enzimatski protein)
43. Šećer može ometati apsorpciju proteina.
44. Šećer uzrokuje alergije na hranu.
45. Šećer može doprinijeti dijabetesu.
46. Šećer može uzrokovati toksemiju tijekom trudnoće.
47. Šećer može doprinijeti ekcemu kod djece.
48. Šećer može uzrokovati kardiovaskularne bolesti.
49. Šećer može oštetiti strukturu DNA
50. Šećer može promijeniti strukturu proteina.
51. Šećer može uzrokovati starenje kože mijenjajući strukturu kolagena.
52. Šećer može izazvati katarakte.
53. Šećer može uzrokovati emfizem.
54. Šećer može uzrokovati aterosklerozu.
55. Šećer može promicati podizanje lipoproteina niske gustoće (LDL).
56. Visoki unos šećera može utjecati na fiziološke homeostaze mnogih sustava u tijelu.
57. Šećer smanjuje sposobnost enzima da funkcionira.
58. Šećer više unose osobe koje imaju Parkinsonovu bolest.
59. Šećer može povećati veličinu jetre tako što se stanice jetre dijele.
60. Šećer može povećati količinu jetrene masti.
61. Šećer može povećati veličinu bubrega i proizvesti patološke promjene u bubregu.
62. Šećer može oštetiti gušteraču.
63. Šećer može povećati retenciju tjelesne tekućine.
64. Šećer je neprijatelj # 1 crijevne peristaltike.
65. Šećer može uzrokovati mijopiju (kratkovidost).
66. Šećer može narušiti obloge kapilara.
67. Šećer može uzrokovati krhke tetive.
68. Šećer može uzrokovati glavobolje, uključujući i migrene.
69. Šećer igra ulogu u raku gušterače kod žena.
70. Šećer može negativno utjecati na ocjene i uspjeh školske djece i izazvati poremećaje učenja.
71. Šećer može uzrokovati depresiju.
72. Šećer povećava rizik od karcinoma želuca.
73. Šećer može uzrokovati dispepsiju (probavne smetnje).
74. Šećer može povećati rizik od dobivanja gihta.
75. Šećer može povećati razinu glukoze u oralnom testu tolerancije na glukozu tijekom probave složenih ugljikohidrata.
76. Šećer može povećati reakciju inzulina kod ljudi koji konzumiraju velike količine šećera u odnosu na nisko-šećernu prehranu.
77. Prehrana bogata rafiniranim šećerom smanjuje sposobnost učenja.
78. Šećer može uzrokovati manje učinkovito funkcioniranje dvaju krvnih proteina, albumina, i lipoproteina, koji mogu smanjiti sposobnost tijela da upravlja masnoćama i kolesterolom.
79. Šećer može doprinijeti Alzheimerovoj bolesti.
80. Šećer može uzrokovati ljepljivost trombocita.
81. Šećer može uzrokovati hormonsku neravnotežu, a neki hormoni postaju manje aktivni dok drugi postaju preaktivni.
82. Šećer može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
83. Prehrana bogata šećerom može izazvati slobodne radikale i oksidativni stres.
84. Visoko šećerna prehrana može dovesti do bilijarnog raka trakta.
85. Visoko šećerna potrošnja kod trudnih adolescenata je povezana s dvostruko-povećanim rizikom za prerano rođenje dijeteta (eng. SGA).
86. Visoka potrošnja šećera može dovesti do značajnog smanjenja trajanja trudnoće kod adolescenata.
87. Šećer usporava vrijeme putovanja hrane kroz probavni trakt.
88. Šećer povećava koncentraciju žučnih kiselina u stolici i bakterijskih enzima u debelom crijevu. To može mijenjati žuč da počne proizvoditi rak-uzrokujuće spojeve i rak debelog crijeva.
89. Šećer povećava estradiol (najpotentniji oblik prirodnog estrogena) kod muškaraca.
90. Šećer se kombinira i uništava fosfatazu, enzim, što čini proces probave težim.
91. Šećer može biti faktor rizika raka žučnog mjehura.
92. Šećer je tvar koja stvara ovisnost.
93. Šećer može biti opojan, sličan alkoholu.
94. Šećer može pogoršati PMS.
95. Šećer koji se daje nedonoščadi može utjecati na količinu ugljičnog dioksida kojeg oni proizvode.
96. Smanjenje unosa šećera može povećati emocionalnu stabilnost.
97. Brza apsorpcija šećera promiče prekomjeran unos hrane kod pretilih ispitanika.
98. Šećer može pogoršati simptome djece sa poremećajem pažnje (ADHD).
99. Šećer negativno utječe na elektrolite mokraćnog sastava.
100. Šećer može usporiti sposobnost funkcioniranja nadbubrežne žlijezde.
101. Infuzija (intravensko hranjenje) šećernom vodom može spriječiti protok kisika do mozga.
102. Visoki unos saharoze može biti važan faktor rizika kod raka pluća.
103. Šećer povećava rizik od dječje paralize.
104. Visoki unos šećera može izazvati epileptične napadaje.
105. Šećer uzrokuje visok krvni tlak kod pretilih ljudi.
106. U Odjelima Intenzivne Njege, ograničavanje šećera spašava živote.
107. Šećer može izazvati smrt stanica.
108. Šećer može uzrokovati povećanje količine hrane koju jedete.
109. U maloljetnim rehabilitacijskim kampovima, kada se djeca stave na prehranu sa manje šećera, događa se 44%-tni pad antisocijalnog ponašanja.
110. Šećer može dovesti do raka prostate.
111. Šećer dehidrira novorođenčad.
112. Šećer može uzrokovati niske težine kod rođenja beba.
113. Veća potrošnja rafiniranog šećera je povezana s lošijim ishodom shizofrenije
114. Šećer može povisiti razine homocisteina u krvi.
115. Slatka hrana povećava rizik od raka dojke.
116. Šećer je faktor rizika kod raka tankog crijeva.
117. Šećer može uzrokovati rak grkljana.
118. Šećer zadržava sol i vodu u tijelu.
119. Šećer može pridonijeti blagom gubitku pamćenja.
120. Više 10-godišnje djece troši gazirana pića, nego mlijeka.
121. Šećer može povećati ukupnu količinu hrane koja se konzumira.
122. Izlaganje novorođenčadi šećeru rezultira povećanoj sklonosti prema saharozi u odnosu na vodu, kod djece od šest mjeseci do dvije godine starosti.
123. Šećer uzrokuje zatvor.
124. Šećer uzrokuje proširene vene.
125. Šećer može uzrokovati propadanje mozga u žena kod predijabetske faze i dijabetesa.
126. Šećer može povećati rizik od raka želuca.
127. Šećer može uzrokovati metabolički sindrom.
128. Šećer kod trudnica povećava oštećenje neuralne cijevi kod embrija.
129. Šećer može biti čimbenik kod bolesnika s astmom.
130. Veća potrošnja šećera uzrokuje šansu za dobivanje sindroma razdražljive utrobe.
131. Šećer može utjecati na sposobnost mozga da se bavi s nagradama i posljedicama.
132. Šećer može uzrokovati rak debelog crijeva.
133. Šećer može uzrokovati rak endometrija.
134. Šećer može uzrokovati karcinom stanica bubrega.
135. Šećer može uzrokovati tumor jetre.
136. Šećer može povećati upalne markere u krvi pretilih ljudi.
137. Šećer može smanjiti razinu vitamina E u krvi.
138. Šećer može povećati apetit za sva jela.
139. Šećer igra ulogu u etiologiji i nastanku akni.
140. Previše šećera može ubiti vaš ljubavni život.
141. Šećer potkopava školski uspjeh kod djece.
142. Šećer može uzrokovati umor, neraspoloženje, nervozu i depresiju.
143. Šećer je čest izbor pretilih osoba.
144. Linearno smanjenje unosa mnogih hranjivih tvari je povezano s povećanjem ukupnog unosa šećera.
145. Potrošnja visoke fruktoze je bio povezana s bolestima jetre.
146. Šećer se dodaje kao rizik od karcinoma mokraćnog mjehura.

REFERENCE

1. Sanchez, A., et al. “Uloga šećera u ljudskim neutrofilna fagocitozu,” Am J Clin Nutr studenoga 1973;. 261:1180-1184.
Bernstein, J. et al. “Depresija limfocita Transformacija Nakon oralne glukoze Gutanje.” Am J Clin Nutr 1997;. 30:613.
2. Couzy, F., et al. “Prehrambene Implikacije u interakciji Minerali,” Progresivni Hrana i prehrana Znanost. 17; 1933:65-87.
3. Goldman, J. et al. “Bihevioralni Učinci saharoze na predškolsku djecu.” J Nenormalan Dijete psihologije 1986;. 14 (4) :565-577.
4. Scanto, S. i Yudkin, J. “Utjecaj Prehrambenog saharoze na lipide u krvi, inzulin u serumu trombocita ljepljivost i tjelesne težine u ljudskim dragovoljaca.” J Postgrad Med 1969;. 45:602-607.
5. Ringsdorf, W., Cheraskin, E. i R. Ramsay “Saharoza, neutrofilna Fagocitoza i otpornost na bolesti”, Stomatološka Surv. 1976; 52 (12) :46-48.
6. Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American. Svibnja 1987:90.
Lee, AT i Cerami, A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci. 663:63-67.
7. Albrink, M. i Ullrich IH “Interakcija Prehrambenog saharoze i vlakna na serumske lipide u zdravih mladih ljudi FED visoke ugljikohidratima dijeta.” Am J Clin Nutr 1986;. 43:419-428.
Pamplona, ​​R. et al. Mehanizmi Glikacija u aterogeneze Med hipoteze ožujka 1993.;. 40 (3) :174-81.
8. Kozlovsky, A., et al. “Učinci Prehrana bogata jednostavne šećere o mokraćnog kroma gubitke.” Metabolizam lipnja 1986;. 35:515-518.
9. Takahashi, E., Tohoku University School of Medicine, holističkog zdravlja Digest. Listopada 1982:41.
10. Kelsay, J. et al. “Dijete. Visoka u glukoza ili saharoza i mladih žena” Am J Clin Nutr 1974;. 27:926-936.
Thomas, BJ, i sur. Odnos uobičajenu prehranu do posta Koncentracija plazma inzulina i inzulin odgovor na oralnu glukoza, Hum Nutr Clin Nutr 1983; 36C (1):. 49_51.
11. Polja, M.., Et al. “Utjecaj nedostatak bakra na metabolizam i ugibanja u štakori hranjeni saharoza ili škrob dijetama,” Am J Clin Nutr 1983;. 113:1335-1345.
12. Lemann, J. “Dokaz da Glukoza Gutanje priječi Net renalna tubularna reapsorpcija kalcija i magnezija.” Am J Clin Nutr 1976;. 70:236-245.
13. Chiu, C. Am J Clin Nutr srpnja 2007;. 86:180-188
14. “Šećer, bijelo brašno Povlačenje proizvodi kemijske odgovor.” Ovisnosti pismo. Srpnja 1992:4.
15. Dufty, William Sugar Blues (New York: Warner Books, 1975)…
16. Ibid..
17. Jones, TW, et al. Poboljšana Adrenomedullary odgovor i povećana osjetljivost na Neuroglygopenia: temeljnih mehanizama negativan utjecaj šećera Gutanje kod djece J Pedijatrija.. Veljače 1995; 126:171-7.
18. Ibid..
19. Lee, ATand Cerami A. “. Uloga glikozilacije u Aging” Anali New York Academy of Science 1992;. 663:63-70.
20. . Abrahamson, E. i Peget, A. tijelo, um i šećer (New York: Avon, 1977.)
21. Glinsmann, W., et al. Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila. FDA Izvješće šećera Task Force. 1986:39.
Mäkinen KK sur. . Nacrtna Izvješće o učincima 16_month ksilitol Chewing_Gum Programa naknadne na 40_Month saharoze desni Programa Karijes istraživanje 1998;. 32 (2) 107-12.
Riva Touger-Decker i Kor van Loveren, šećeri i karijesa.
Jesam. J. Clin.Nutr. Listopada 2003, 78:881-892.
22. Oduševljen, H., et al. “Nutrient intake, pretilosti, dijabetesa i.” Brit Med J. 1989; 1: 655-658.
23. Tragnone, A. i sur. Prehrambene navike kao rizični čimbenici za upalne bolesti crijeva Eur J Gastroenterol Hepatol siječnja 1995.;. 7 (1) :47-51.
24. Yudkin, J. Slatko i opasno. (New York, Bantam Books: 1974), 129.
25. Darlington, L., Ramsey, et al. . “Placebo-kontrolirana, slijepih studija Prehrambenog manipulacije terapije kod reumatoidnog artritisa,” Lancet veljače 1986; 8475 (1) :236-238.
26. Ovlasti, L. “Osjetljivost: Vi reagiraju na ono što jedete.” Los Angeles Times veljače 12, 1985.
Cheng, J. et al. Prethodno Klinička studija na korelacija između alergijskog rinitisa i prehrambenih čimbenika Lin Chuang Er Bi Yan Hou Ke Za Zhi kolovoz 2002;. 16 (8) :393-396.
27. Crook, WJ Kvasac Veza (TN: Profesionalne Knjige, 1984)..
28. Heaton, K. “Sweet Put do žučnih kamenaca.” Brit Med J. 14. travnja 1984; 288:1103-1104.
. Misciagna, G., i dr. Am J Clin Nutr 1999;. 69:120-126.
29. Yudkin, J. “Šećer Potrošnja i infarkta miokarda.” Lancet 6. veljače 1971;. 1 (7693) :296-297.
Šah DJ, et al. Pogubnost Šećer i zaštitni učinci škroba na kardiološkog pregradnja, kontraktilne disfunkcije, a mortalitet kao odgovor na pritisak preopterećenja. Am J Physiol srca circ Physiol. Rujna 2007; 293 (3): H1853-H1860
30. Prione, T. saharin bolest (Novi Kanaan, CT: Keats Publishing, 1974)..
31. op. cit..
32. Prione, T. i Campbell, G. dijabetes, koronarne tromboze i saharin bolesti. (Bristol, Engleska, John Wright i Sinovi, 1960).
33. Behall, K. “. Utjecaj estrogena Sadržaj oralnih kontraceptiva i potrošnja saharoze na vrijednosti parametara krvi” Bolest Abstracts International-1982;. 431-437.
34. Glinsmann, W., et al. . Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila FDA Izvješće šećera Task Force 1986;. 39:36 _38.
35. Tjaderhane, L. i Larmas, M. visoke Saharoza Dijeta Smanjuje mehaničke čvrstoće kostiju u Uzgoj štakora. Am J Clin Nutr. 1998:128:1807-1810.
36. Wilson RF i Ashley FP Učinci eksperimentalnu Varijacije u prehrambenim unos šećera i oralnu higijenu na biokemijsko sastavu i pH Besplatna Glatka površina i aproksimalnih plaketa J Dent Res lipnja 1988;.. 67 (6) :949-953
37. Beck-Nielsen H., et al. Učinci prehrane na staničnoj inzulinske obvezujuća i osjetljivost na inzulin u mladih zdravih ispitanika “Dijabetes 1978;.. 15:289-296.
38. Mohanty P. et al. Glukoza izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita J Clin Endocrin metabolička kolovoz 2000;.. 85 (8) :2970-2973.
39. Gardner, L. i Reiser, S. “Učinci Prehrambenog ugljikohidrata na posta razinama ljudskog hormona rasta i kortizola.” Zbornik Soc Exp Med Biol 1982;. 169:36-40.
40. Ma Y. i sur. . Udruga Između unos ugljikohidrata i razine lipida u serumu J Am Coll Nutr travnja 2006;. 25 (2) :155-163
41. . Preuss, HG Šećer-induciranih krvnog tlaka Povišenja Preko životni vijek Tri Substrains od Wistar štakora J Am Coll od Nutr 1998;. 17 (1) 36-37.
42. Furth, A. i Harding, J.: “Zašto Šećer je loše za vas.” New Scientist 23. rujna 1989;. 44.
43. Lee AT, Cerami A. Uloga glikozilacije u Starenje Ann NY Acad Sci 21. studenog 1992;.. 663:63-70.
44. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery: 1988)..
. 45 Henriksen H. B ., a Kolset SO . . Tidsskr Niti Laegeforen 6. rujna 2007; 127 (17) :2259-62.
46. Prione, T.: saharin bolest (Novi Kanaan Ct: Keats Publishing, Inc, 1974). 0,131.
47. Ibid.. 132.
48. Vaccaro O., et al. . Odnos Postload glukoze u plazmi mortaliteta s 19 godine praćenja Diabetes Care listopad 15,1992;. 10:328-334.
Tominaga, M., et al, smanjena tolerancija glukoze je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ali ne natašte. Diabetes Care. 1999:2 (6) :920-924.
49. Lee, AT i Cerami, A. “modifikacije proteina i nukleinskih kiselina po reducirajući šećeri: moguća uloga u starenja.” Priručnik za biologiju starenja (New York: Academic Press, 1990.)..
50. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
51. Dyer, DG, et al. “Akumulacija Maillard reakciju proizvoda u kožu Collagen u dijabetes i starenje.” J Clin Invest. 1993:93 (6) :421-422.
52. Veromann, S. et al. Dijetalna Šećer i sol predstavljaju stvarne faktori rizika za razvoj katarakte Ophthalmologica srpanj-kolovoz 2003;.. 217 (4) :302-307.
53. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
54. Schmidt AM et al. Aktivacija receptora za napredne proizvode glikozilacije kraj: mehanizam za kronične vaskularne disfunkcije u dijabetičara Vasculopathy i ateroskleroza circ Res ožujak 1999 19; 84 (5) :489-97…
55. Lewis, GF i Steiner, G. Akutni učinci inzulina u kontroli VLDL proizvodnje u ljude. Posljedice za inzulin otporne Državna Diabetes Care travnja 1996;.. 19 (4) :390-3
R. Pamplona, ​​M.. J., et al. “Mehanizmi Glikacija u aterogeneze.” Med hipoteze 1990;. 40:174-181.
56. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
57. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery, 1988)..
58. Hellenbrand, W. Dijeta i Parkinsonova bolest. Moguću ulogu u prošloj unos specifične hranjive. Rezultati iz self-primjenjenog Hrana frekvencije upitnika u case-control studije neurologiju rujna 1996.;. 47 (3) :644-650
Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American svibnja 1987:. 90.
59. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness Mar-travanj 1991:. 34-38.
60. Scribner, KB sur. Masne jetre i povećana pretilost u Mice konzumiranja Brzo vs Polako upija ugljikohidrata. Pretilost. 2007; 15:2190-2199.
61. Yudkin, J., Kang, S. i Bruckdorfer, K. “Učinci velikih količina šećera.” Brit J Med 22. studenoga 1980;. 1.396.
62. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness ožujak-travanj 1991:. 34-38
63. Ibid..
64. Ibid..
65. Ibid..
66. Ibid..
67. Nash, J. “. Zdravlje kandidati” Bit Jan 1992-1923:. 79-81.
68. Grand, E. “Alergije na hranu i migrene.” Lancet. 1979:1:955-959.
69. . Michaud, D. Dijetalna šećera, glikemijski teret i rizik od raka gušterače u prospektivna studija J Natl Cancer Inst 4. rujna 2002;. 94 (17) :1293-300.
70. Schauss, A. Dijeta, kriminal i delinkvencije (Berkley Ca; Parker Kuća, 1981)..
71. Peet, M. “Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza.” Brit J Psych 2004; 184:404-408..
72. Cornee, J. et al. “Case-control studije karcinoma želuca i prehrambene čimbenike u Marseilleu, u Francuskoj”, Eur J Epidemiol 1995;. 11:55-65.
73. Yudkin, J. Sweet and Dangerous (New York: Bantam Books, 1974). 129.
74. . Choi HK, a Curhan G bezalkoholnih pića, fruktoza potrošnja i rizik od gihta kod muškaraca:… prospektivna studija skupine British Medical Journal veljače 9,2008; 336 (7639) :309-312.
75. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986:43;. 151-159.
76. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986;. 43:151-159.
77. Molteni, R, et al. Visoke masnoće, rafinirani šećer Dijeta Smanjuje hipokampusa Brain-izvedeni Neurotrophic Factor, neurona plastičnosti i učenje neuroznanosti 2002;.. 112 (4) :803-814.
78. . Monnier, V., Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja J Gerontol 1990;. 45:105-111.
79. Frey, J. Ima li šećera u Alzheimerova bolest Annales de Biologie Clinique 2001;?. 59 (3) :253-257.
80. Yudkin, J. “. Metabolički promjena uzrokovane šećera u odnosu na srčanih bolesti i dijabetesa” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :5-8.
81. Ibid..
82. Blacklock, NJ, “Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone.” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :9-12.
Curhan, G., et al. Koristite pića i rizika za bubrežnih kamenaca u žena. Ann Inter Med. 1998:28:534-340.
83. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
84. Moerman, CJ, i sur. Dijetalna unos šećera u etiologiji bilijarnog trakta raka Internat J Epidemiol travnja 1993;.. 2 (2) :207-214.
85. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu među trudnice adolescenata Am J Nutr lipnja 1997;.. 1113-1117.
86. Ibid..
87. Bostick, RM, et al. “Šećer, Meat.and unos masti i Non-prehrambene Čimbenici rizika za rak debelog crijeva incidencija u Iowi žene.” Rak Uzroci i kontrole. 1994:5:38-53.
88. Ibid..
Kruis, W., et al. “Učinci dijeta niskima i visokim udjelom šećera na Gut Transit, žučne kiseline metabolizam i bakterijsku fermentaciju Gut 1991;.. 32:367-370.
Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje, pretilost i Pedijatrija ožujka 1999.;. 103 (3) :26-32.
89. Yudkin, J i EISA, O. Dijetalna Saharoza i estradiol Koncentracija u mladih muškaraca. Ann Nutr metabolička. 1988:32 (2) :53-55.
90. Lee, AT i Cerami A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci 1992;. 663:63-70.
91. . Moerman, C. et al “Dijetalna unos šećera u etiologiji žučni mjehur raka mokraćnog sustava.” Internat J spo travnja 1993;. 22 (2) :207-214.
92. Avena NM Dokaz za šećer ovisnosti: Bihevioralni i Nuerochemical učinci povremena, prekomjernoj unos šećera Neurosci Biobehav Rev 2008; 32 (1) :20-39..
Colantuoni, C., et al. Dokazi To Intermitentna, Prekomjerni unos šećera uzrokuje endogenog opioidnog ovisnost Obes Res lipnja 2002;.. 10 (6) :478-488.
93. Ibid..
94 Pismo Edell Zdravlje rujna 1991;.. 07:01.
95. Sunehag, AL, i sur. Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999;.. 48 7991 – 8000).
96. Christensen L. et al. Utjecaj dijetetski promjene na emocionalne nevolji. J Abnor psihologa. 1985; 94 (4) :565-79.
97. Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje i pretilost Pedijatrije Mar1999;.. 103 (3) :26-32.
98. Girardi, NL otupjela catecholamine Odgovori nakon glukoza Gutanje u djece s poremećajem deficita pažnje Pedijatrija Res 1995;.. 38:539-542.
.. Berdonces, JL Pozornost deficit hiperaktivnost i infantilne Otk Enferm siječnja 2001; 4 (1) 11-4
99. . Blacklock, NJ Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1 & 2) :9-17.
100. Lechin, F. et al. Učinci oralnoga glukoze opterećenje na plazma neurotransmitori u ljude Neurophychobiology 1992;.. 26 (1-2) :4-11.
101. Arieff, AI IVS šećera vode može Cut Off kisika do mozga. Veterani uprava Medical Center u San Francisco San Jose Mercury;. 12. lipnja / 86.
102. De Stefani, E. Dijetalna Šećer i raka pluća: Studija slučaja kontrola u Urugvaju Nutr i rak 1998; 31 (2):.. 132_7.
103. Sandler, BP Dijeta Sprječava Polio (Milwakuee, WI,: Lee zaklada za prehrambene znanosti, 1951)..
104. Murphy, P. Uloga šećer u epileptičnim napadajima. Townsend Letter za liječnici i pacijenti. Svibnja, 2001.
105. Štern, N. & Tuck, M. Patogeneza hipertenzije u šećernom bolešću. Šećerna bolest, temeljna i klinički test. 2. izdanje, (Fil: Lippincott Williams & Wilkins, 2000) 943-957.
106. Christansen, D. Critical Care: Šećer Limit spašava živote Znanost Vijesti 30. lipnja 2001; 159:404…
107. Donnini, D. et al. Glukoza može izazvati stanične smrti kroz slobodni radikali posredovane mehanizam. Biochem Biohhys Res komu. 15. veljače, 1996:219 (2) :412-417.
108. Levine, AS, i sur. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti Am J Nutr 2003 133:831 S-834S..
109. Schoenthaler, S. Probni Los Angeles Odjel Dijeta-Ponašanje program: Jesam Empirijska analiza šest institucionalnim okruženjima Int J Biosocial Res.. 5 (2) :88-89.
110. Deneo-Pellegrini H,. et al.Foods, hranjive tvari i raka prostate: case-control studije u Urugvaju fra J Cancer 1999 Svibanj; 80 (3-4) :591-7…
111. . Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999 travanj;. 48 (4) :791-800.
112. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu kod trudnih adolescenata Am JF Nutr 1998;.. 128:807-1810.
113. Peet, M. Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza Britanac J Psihijatrija 2004; 184:404-408…
114. Fonseca, V. et al. Učinci visoke masnoće dijeta saharoze na Enzimi u Homosysteine ​​metabolizma u Ratu Metabolizam 200;.. 49:736-41.
115. Potischman, N, et.al. . Povećani rizik od ranoj fazi raka dojke koji se odnose na potrošnji slatke namirnice među ženama manje od 45 godina u Sjedinjenim Američkim Državama “Rak uzrokuje Kontrola 2002 prosinac;. 13 (10) :937-46.
116. Negri. E. et al. Faktora rizika za adenokarcinom tankog crijeva.
Intern J Cancer 1999:82:. I2 :171-174.
117. Bosetti, C. sur. Hrana Grupe i larin rizik od raka: Case-control studije iz Italije i Švicarske Inter J Cancer 2002:100 (3):.. 355-358.
118. Shannon, M. suosjećanja Pogledajte pretežak. CCL obitelji pronađeni. Studeni-Dec.1993. 20 (3) :3-5.
119. Zdravlje Nakon 50. Johns Hopkins Med Pismo. Svibnja 1994.
120 .. Rajeshwari, R. et al. Svjetovni Trendovi u Dječjim Zaslađeni-pića potrošnja (1973-1994): Studija Bogalusa srca. J AM Dijeta izv. prof. Veljača 205; 105 (2) :208-214.
121. Levine, AS sur. “. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr, 2003; 133:831 S-834S.
122. Booth, DAM sur. “Slatkoća i izbor hrane:. Mjerenje sladila ‘Učinci na usvajanju” Slatkoća Dobbing, J., Ed, (London: Springer-Verlag, 1987)…
123. Cleve, TL Na causation proširenih vena. (Bristol, Engleska, John Wright, 1960.)
124. op. cit..
125. Ket, Y. i sur. Dijabetes, oslabljen glukoze natašte i razvoj kognitivnih oštećenja u starijih žena Neurologija 2004;.. 63:658-663.
126. Chatenoud, Liliane sur. Rafinirani-žitarica usisnog i rizik od raka u odabranim Italiji. Am. J. Clin Nutr. Prosinca 1999; 70:1107-1110.
127. Yoo, S. et al. Usporedba dijetetski unos povezana s metabolizma Faktori rizika sindrom u mladih odraslih osoba: Bogalusa Heart Study Am J Clin Nutr 2004 listopad, 80 (4) :841-848..
128. Shaw, Gary M. i sur. Oštećenje neuralne cijevi povezane s majke Periconceptional unosu od jednostavnih šećera i glikemijski indeks.
Jesam. J. Clin Nutr. Studenog 2003, 78:972-978.
129. Krilanovich, Nicholas J. Fruktoza Zlouporaba, epidemije pretilosti, Specijalne Problemi djeteta, i poziva na akciju Am. . J. Clin Nutr studenoga 2004; 80:1446-1447.
130. .. Jarnerot, G., potrošnja rafiniranog šećera po bolesnika s Crohnovom bolest, ulcerozni kolitis, ili razdražljiv utroba sindrom skand J Gastroenterol 1983 studeni;. 18 (8) :999-1002.
131. Allen, S. “Šećeri i masti:. Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr.
2003; 133:831 S-834S.
132. De Stefani E, et al. Saharoza kao čimbenik rizika za rak debelog crijeva i rektuma: Case-control studije u Urugvaju Int J Cancer 5. siječnja 1998; 75 (1) :40-4…
133. Levi F, i sur. . Dijetetski čimbenici i rizika od raka endometrija Rak 1. lipnja 1993;. 71 (11) :3575-3581.
134. Mellemgaard A. i sur. Prehrambene Čimbenici rizika za karcinom bubrežnih stanica u Danskoj Eur J Cancer travnja 1996.;. 32A (4) :673-82.
135. Rogers AE, et al. Nutritivni i Dijetalna Utjecaji na jetre tumorigenesis u miševa i štakora Arch Toxicol Suppl 1987;.. 10:231-43. Pregledajte.
136. Sorensen LB, et al. “Učinak saharoze na upalnih markera u debelih čovjeka” Am J Clin Nutr kolovoz 2005;. 82 (2)
137. Mohanty, Priya, et.al. “Glukoza Izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita,” J Clin Endocrinol metabolička .. 2000, kolovoz: 85 (8) 2970-2973.
138. Arumugam V, i sur. “A High-Glycemic Meal Pattern Elicited Increased Subjective Appetite Sensations in Overweight and Obese Women.” Appetite . 2007; [Epub ahead of print].
139. Smith RN et al. “The Effect of a High-protein, Low Glycemic-load Diet Versus a Conventional, High Glycemic-load Diet on Biochemical Parameters Associated with Acne Vulgaris: A Randomized, Investigator-masked, Controlled Trial.” J Am Acad Dermatol 2007;57:247-256.
140. Selva, DM, et al. Monosaccharide-Induced Lipogenesis Regulates the Human Hepatic Sex Hormone-Binding Globulin Gene. J. Clin. Invest. 2007. doi:10.1172/JCI32249.
141. Fu ML, et al. Associatation Between Unhealthful Eating Patterns and Unfavorable Overall School Performance in Children. J Am Diet Assoc. 2007;107(11): 1935-1942. 142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
143. Drewnowski A. et al Taste Preferences in Human Obesity: Environmental and Familial Factors. Am J Clin Nutr. 1991; 54: 635-641.
144. Berglund, M. et al. Comparison of Monounsaturated Fat with Carbohydrates as a Replacement for Saturated Fat in Subjects with a High Metabolic Risk Profile: Studies in the Fasting and Postpr andial States. Am. J. Clin Nut. Dec 1, 2007;86(6):1611 – 1620.
145. Ouyang X. et al. “Fructose Consumption as a Risk Factor for Non-alcoholic Fatty Liver Disease.” J of Hepatol. 2008;48(6):993-999.
146. De Stefani E., et al. “Dietary patterns and risk of bladder cancer: a factor analysis in Uruguay.” Cancer Causes Control , 2008; [Epub ahead of print].
 
NoviSvjetskiPoredak.com