Nova studija objavljena u časopisu Science je utvrdila da je 75 posto svjetskog meda zagađeno sa najmanje jednim smrtonosnoim pesticidom

Kemijska supstanca zvana neonikotinoid sastavni je dio nove generacije insekticida koji se u današnje vrijeme koriste u poljoprivrednoj proizvodnji.

Studija „Svjetski pregled neonikotinoida u medu”, je analizirala 198 različitih vrsta meda iz cijelog svijeta u potrazi za tragovima neonikotinoida – štetnim pesticidima koji drastično smanjuju pčelinju populaciju.

Od svih analiziranih vrsta meda, 75 posto ih je sadržavalo neonikotinoide, 30 posto je sadržavalo jednu vrstu neonikotinoida, 45 posto je sadržavalo dvije ili više, a 10 posto je imalo četiri ili pet.

Neonikotinoidi su vrsta pesticida koji su povezani s opadanjem pčelinje populacije. Neonikotinoidi su razvijeni 1991. godine i komercijalna uporaba započela je sredinom 1990-ih. Oko 2006. godine, komercijalni pčelari su počeli izvještavanje o onome što je danas poznato kao kolaps kolonije pčela – gdje cijela kolonija pčela može izumrijeti bez očitog razloga.

Poremećaj je prijavljen u kolonijama diljem svijeta. Nekoliko studija je pokazalo da su za to krivi neonikotinoidi, koji se koriste za ubijanje štetnih insekata kod usjeva, piše Naturalblaze.com.

„Činjenica da je 45% naših uzoraka pokazalo veliku kontaminaciju je zabrinjavajuća i pokazuje da su pčelinje populacije diljem svijeta izložene koktelu neonikotinoida”, napisali su istraživači.

„Učinci izloženosti višestrukim pesticida, čija se štetnost tek nedavno počela istraživati, su veći ako su aktivni zajedno nego kad rade pojedinačno. Ovaj svjetski opis situacije treba biti koristan donositeljima odluka koji bi trebali razmotriti rizike i prednosti korištenja neonikotinoida i pružiti znanstvenicima popis najčešćih štetnih kombinacija neonikotinoida koji se nalaze u medu.”

Istraživanje je također pokazalo da je 34 posto uzoraka meda sadržavalo „koncentracije neonikotinoida za koje se zna da su štetne” za pčele i predstavljaju opasnost za njihov opstanak.

Chris Connolly, stručnjak neurobiologije na Sveučilištu u Dundeeu, rekao je za Phys.org da su ti rezultati „alarmantni” i da je otkrivena količina neonikotinoida „dovoljna da utječe na funkcije mozga pčele i ometa njihovu sposobnost oprašivanja naših usjeva i naših autohtonih biljaka.”

Nakon godina nagađanja i proturječnih studija iz zemalja širom svijeta, čini se da je pošteno reći da su insekticidi neonikotinoidi uzrok dramatičnog pomora pčela. U lipnju, dvije nove studije su dodatno potvrdile opasnosti ove klase pesticida.

Prva studija je uključivala istraživače u Mađarskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj koji su istraživali polja uljane repice, iz kojih se dobiva jestivo ulje. Neka polja su zasijana sa sjemenkama koje su tretirane sa neonikotinoidima, dok su druga zasijana sa netretiranim zrnima. Znanstvenici su proučavali pčele od proljeća 2015. do sljedećeg proljeća. Studija „ Učinci neonikotinoida u određenim zemljama na pčele i divlje pčele”, objavljeno je u časopisu Science. „Ovi rezultati ukazuju na to da neonikotinoidi uzrokuje smanjenu sposobnost pčelinjih vrsta da uspostave nove populacije godinama nakon izlaganja ovom pesticidu”, napisali su istraživači.

Druga studija objavljena u časopisu Science pratila je kanadske farme kukuruza i također su došli do istog zaključka. Istraživači na Sveučilištu York u Kanadi su otkrili da divlje pčele nisu samo izložene neonikotinoidima putem prskanja, već i kroz divlje cvijeće. „To pokazuje da neonikotinoidi, koji su topljivi u vodi, se prelijevaju sa polja na okoliš, na druge biljke koje su vrlo privlačne pčelama”, rekla je Nadia Tsvetkov, voditeljica istraživanja sa Sveučilišta York.

Nažalost, opasnost neonikotinoida je već poznata neko vrijeme. Studija iz srplja 2016. objavljena u Studija objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B otkrila je da neonikotinoidi ne ubijaju trutove pčela, već drastično smanjuju količinu žive sperme proizvedene od strane muške populacije. Istraživači na švicarskom Sveučilištu u Bernu otkrili su da pčele koje jedu pelud tretiranu neonikotinoidima proizvode 39 posto manje žive sperme nego pčele koje ne jedu tretiranu pelud.

Što treba napraviti da kemijske tvrtke prestanu koristiti ovaj opasni proizvod? Trebaju li ljudi stojati po strani i osloniti se na vladu koja bi trebala zaštititi okoliš i pčele?
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Posljednjih je desetljeća zdravlje i brojnost pčela ugroženo, ponajviše zbog uporabe pesticida te zbog gubitka genetske bioraznolikosti uslijed širenja genetski modificiranih usjeva

Svima je jasno – bez pčela nema života, no neki su ovo ipak shvatili puno ozbiljnije od drugih

Posebno je pohvalno kada se aktivistima, koji se bore za očuvanje bioraznolikosti, pridruže i poznate osobe, koji će svoju popularnost iskoristiti za promoviranje rada s ciljem dobrobiti za naš jedini svijet.

Zbog svoje zabrinutosti za pčele, kao i za budućnost planeta, Morgan Freeman je svoj posjed od 50 hektara u Mississippiju pretvorio u pčelinje utočište, zasadivši mnoge biljke koje privlače pčele, od cvijeća do drveća.

Osim njega, o pčelama i njihovoj iznimnoj ulozi razmišlja i basist grupe Red Hot Chilli Peppers, Flea (Michael Peter Balzary), koji je na svom posjedu osnovao pčelinjak s otprilike 200 000 pčela.

Bez pčela, koje stradavaju u alarmantnim brojkama zbog izloženosti pesticidima koje razvijaju velike tehnološke kompanije, opskrba hranom će biti velikim dijelom uništena.

Naime, znanstveno je istraženo i dokazano da se pomori pčela i kolapsi kolonija, gdje pčele jednostavno zalutaju i ne mogu naći put do košnice, događaju zbog visoko otrovnih pesticida koji se koriste u zaštiti usjeva.

Budući da su svi otrovni pesticidi odobreni za uporabu od strane Agencija za zaštitu okoliša, potrebno je ustrajno aktivističko djelovanje usmjereno na promjene zakona o pesticidima kao i podizanje svijesti o važnosti pčela.

Ovome će svakako pridonijeti i ovakvi primjeri aktivizma poznatih osoba, koji su i te kako podigli pažnju javnosti.
 

 
(nexus-svjetlost.com)

Ovaj Francuz je uspio da istrenirati svoje pčele da mu proizvode med iz marihuane!

Med koji dobija iz marihuane Nikolas je nazvao “CannaHoney”. Po njegovim riječima, pčele “izvlače” resin iz konoplje, kojeg on osobno smatra jako ljekovitim.

“Naučio sam ih i da sakupljaju šećer iz voća, umjesto cvijeća”, kazao je medijima Nikolas kada su ga upitali za njegove istrenirane pčele.

S obzirom na to da nemaju endokanabinoidni sastav, insektima ova biljaka ne šteti već je vrsta hrane. Pčelar smatra da sve što prođe kroz njihovo tijelo bude kasnije poboljšano.

Ipak, ova zanimljiva ideja nije nova. Postoje informacije o pokušajima znanstvenika i pčelara da ubrizgaju konoplju u med, ali niko nije uspio to izvesti.

Francuski pčelar Nikolas je prvi izgleda uspio u ovome da dobije med iz kanabisa kojeg prave njegove pčele.

Nikolas je inače ljubitelj prirode i insekata od djetinjstva, takođe veliki zagovornik medicinske konoplje. Pčelarstvom se bavi preko 20 godina.

Dresuru pčela za proizvodnju meda iz konoplje proučava od 2006. godine a prije tri godine pokazao se prvi uspjeh sa ovim “istreniranim pčelama” koje sada proizvode med od kanabisa (marihuane).

Nikolas za sada posjeduje trideset košnica, a posao planira nastaviti u Španjolskoj, gdje su manja ograničenja i više profesionalaca u području pčelarstva.
 

 
(zanimljivostidana.com/uredio:NSP)

Približavaju se veliki praznici Božić i Nova Godina. To su dana kada se obitelj okuplja na svečanom ručku. No tom prilikom ne razmišljamo, čak i ne pomišljamo kako bi taj ručak izgledao kad ne bi bilo polinatora, kad ne bi bilo pčela

I ne samo taj svečani ručak, kako bi izgledala naša sveukupna prehrana kad ne bi bilo pčela, jer svaki treći zalogaj naše hrane potječe od usjeva koji oprašuju pčele. Tijekom mojih javnih nastupa i pisanja, stalno naglašavam sveopću povezanost i međusobnu ovisnost svega živoga na kugli zemaljskoj. Milijuni godina evolucije i životne prilagodbe stvorilo je ovaj stupanj prirodne ravnoteže i sklada.

Pomicanjem, uklanjanjem ili dodavanjem samo jednog elementa, remeti tu ravnotežu, taj sklad. Pritom ne tvrdim, da se ravnoteža o kojoj govorim, stalno ne mijenja, ali te se promijene dešavaju relativno sporo i postupno.

I tada dolazi čovijek modernog doba. Promatram okoliš – samo za mog životnog vijeka Svijet se je više promijenio nego li za proteklih desetak tisuća godina. Umjesto planinskih puteva, danas imamo autostrade s nekoliko voznih traka u jednom smjeru, umjesto sporog hoda krećemo se u strojevima koji postižu i nadzvučne brzine.

Danas imamo uvijek dostupno obilje hrane, čak i one egzotične iz dalekih krajeva, hrane koja može stajati na policama, a da se ne kvari, hrane lijepog izgleda, ali hrane bez mirisa i okusa kakav je ta hrana imala nekada. Sve to zahvaljujući čovjeku, znanstveniku, tehnologu i njegovom ‘genijalnom’ umu.

Da poveća produkciju mlijeka čovjek ‘genijalac’ koristi sintetski hormon rasta (rBGH) ne pomišljajući kakav će učinak tog hormona biti na potrošača tog mlijeka. Da poveća i olakša proizvodnju zrnja u polju koristi herbicid, ne predviđajući njegov učinak na sve živo, pa na kraju i na čovjeka.

Danas imamo uvijek dostupno obilje hrane, čak i one egzotične iz dalekih krajeva, hrane koja može stajati na policama, a da se ne kvari, hrane lijepog izgleda, ali hrane bez mirisa i okusa kakav je ta hrana imala nekada. Sve to zahvaljujući čovjeku, znanstveniku, tehnologu i njegovom ‘genijalnom’ umu

Ne predvidi sposobnost nekih korova da se pod vanjskim pritiskom prilagode i steknu otpornost na taj herbicid, ne predvidi učinak rezidua (ostataka) tog herbicida na sve živo što koristi to zrno za hranu. Taj pomalo umišljeni čovjek, u svom stvaralačkom zanosu i ne pomišlja na mogućnost greške u koracima. U toj svojoj stalnoj težnji za sve bržim razvojem i ne pomišlja da razvoj ne može biti održiv, da će se jednog dana urušiti kao kula od karata.

Pomućenje razuma

Moć čovjeka porasla je do te mjere da danas, kad mu je oholost pomutila razum, pomišlja i na to da se igra Boga, da mijenja život oko sebe, da briše pojedine vrste s lica kugle zemaljske. Jasno, sve to čini naoko u plemenitoj namjeri. Tako pronalazi tehnologiju nazvanu “gene drives”(1), kojom može u kratkom vremenskom razdoblju uništiti neku vrstu, npr. komarca prenositelja malarije.

U plemenitoj namjeri da riješi problem malarije i ne pomišlja o drugimulogama tog komarca, koji je zasigurno hrana nekoj ptičici, kojoj je Priroda dodijelila zadatak da održava populaciju tog komarca unutar okvira postojeće ravnoteže.

No tko kaže da će se čovjek zadržati na komarcu. Ako mu te promijene donose materijalnu korist i moć da vlada drugima, tada mu se razum može potpuno pomutiti. Što ako tako umno poremećeni čovjek upotrijebi tu tehniku kao oružje za uništenje druge etničke rase ili nacije? Porast znanja danas je enorman.

Tako kažu, da se znanje na području genetike udvostruči svake dvije godine, pa danas niti mi, kojima je genetika bila specijalizacija i zanimanje cijeli život, tu genetiku ne možemo spoznati. Smatram da je stoga nepotrebno zalaziti u tumačenje pojedinih novih genetičkih tehnologija. Dovoljno je reći ono vezano uz hranu, za što je svaki čovjek zainteresiran.

Ovih dana američki Centar za sigurnost hrane (CFS) upozorava američku javnost, da je USDA odobrio novi GM krumpir, koji se uskoro može naći na tržištu, a da prethodno nije prošao neophodna ispitivanja sigurnosti. Krumpir pod nazivom Simplot (tvrtke J.R. Simplot Co.) je danas jedina GM sorta krumpira na komercijalnom tržištu. Sorta je dobivena ‘Gene Silencing’ technologijom, odnosno RNA-interference (RNAi) tehnologijom, koja umiruje izražajnost nekog vlastitih gena unutar vrste. U ovom slučaju radi se o genu odgovornom za potamnjenje (oksidaciju) narezanoga krumpira, točnije o jednom od pet gena odgovornih za sintezu polifenol oksidaze(2).

Međutim, znanstvenici nemaju dovoljno spoznaje o ostalim ulogama tog gena, pa stoga niti o mogućim popratnim pojavama na krumpiru. Pritom ne smijemo zaboraviti da GM hranu na američkom tržištu ne treba obilježavati jer je ona, prema navodu nadležnih službi, navodno jednaka onoj drugoj konvencionalnim metodama proizvedenoj hrani.(!?) Kako se američki potrošač u toj zemlji demokracije može zaštititi?

Ovo spominjem samo da bi razumjeli brzinu kojom se pronalaze nove tehnologije koje su potpuno nepoznatih učinaka na čovjeka i njegovu sredinu. I dok se novi proizvod postojeće tehnologija još ne uspije niti testirati, već je proizvod dobiven novom tehnologijom tu, na tržištu.

Svaki treći zalogaja koji pojedemo potječe od usjeva koje oprašuju pčele

Vratimo se našem svečanom Božićnom ručku. Da Vam pišem o oprašivačima i ovisnosti naše prehrane o njima, ponukala me je upravo pročitana vijest o masovnom uginuću pčela u Kanadi. Već desetak godina piše se o umiranju pčela. Isprva su bili krivi mobiteli i zračenja, a potom kemikalije koje koristimo u proizvodnji hrane.

Nacionalni servis za poljoprivrednu statistiku SAD-a izvještava o smanjenju broja pčela za polovinu. Znanost ovom fenomenu daje naziv Colony Collapse Disorder (CCD) i započinje očajnu potragu za uzrokom. Nove studije ukazuju da je krivac glifosat, aktivna tvar herbicida Roundup, danas masovno korištenog u proizvodnji GM usjeva.(3) Danas se na američkim poljima troši blizu 250 miliona kilograma tog herbicida.

Ovih dana američki Centar za sigurnost hrane (CFS) upozorava američku javnost, da je USDA odobrio novi GM krumpir, koji se uskoro može naći na tržištu, a da prethodno nije prošao neophodna ispitivanja sigurnosti. Krumpir pod nazivom Simplot (tvrtke J.R. Simplot Co.) je danas jedina GM sorta krumpira na komercijalnom tržištu.

Utvrđeno je da glifosat može utjecati na učenjem usvojeno ponašanje pčela i kroz neko vrijeme utjecati na osobine roja u košnici. U praksi korištene koncentracije Rounup herbicida mijenjaju (umanjuju) kratkoročno pamćenje pčela. Kako pčele ne umiru odmah, već se vraćaju u košnicu, donose herbicid u kontakt s ličinkama. To znači da će mlade pčele imati manji krug leta od košnice, a s vremenom to će uvjetovati nestanak roja.

Iako su pobornici s GMO usjevima imali namjeru osigurati veću proizvodnju hrane za gladne u svijetu (koje li licemjerne tvrdnje), nestanak polinatora će imati katastrofalan učinak na proizvodnju hrane, jer prema Programu za okoliš Ujedinjenih Naroda, od 100 usjeva koji osiguravaju 90 % svjetske potrebe za hranom, sedamdeset i jednog oprašuju pčele. Procjenjuje se da samo u SAD, vrijednost hrane nastale polinacijim pčelama iznosi preko 20 biliona US$ godišnje. Dovoljno da se i oni koji misle samo o novcu i profitu ozbiljno zabrinu.

Komentator Judson Parker navodi: “Usprkos ovom kolapsu pčelinih rojeva, Agencija za zaštitu okoliša SAD-a spremna je dati dozvolu korištenja glifosata u kombinaciji s još učinkovitijim herbicidom zvanim 2,4-D.

Studenoga 2014. Natural News izvještava: pored Ontaria u Kanadi, deseci miliona pčela uginulo je odmah nakon sjetve kukuruza. Jedan pčelar izvještava o gubitku 600 košnica s nekih 37 miliona pčela.(4)

Uzrok takvom pomoru pčela je sjeme kukuruza tretirano neonikotinoid insekticidom firme Bayer CorpScience Inc. Kakve ima veze sjeme kukuruza sa pčelama, pitati ćete. Nova tehnologija sjetve pneumatskim sijačicama u zraku ostavlja dovoljno otrovne prašine od koje umiru pčele.

Ovdje treba napomenuti, da su pesticidi na bazi neonikotinoida u EU zabranjeni, a neke članice su zabranile i uporabu herbicida na bazi glifosata. Međutim u SAD i Kanadi ti su otrovi dopušteni.

Bez polinatora, cijeli poljoprivredni proizvodni sistemi Sjedinjenih Država i Kanade će se urušiti, ostavljajući građanstvo bez hrane. Uza svu agresivnost korporacija koje proizvode te otrove, teško je povjerovati da Vlade zemalja mogu pokazati toliko malo brige za vlastiti narod. Stvarno mračna budućnost.
 

 
 
Marijan Jošt

1. Esvelt K.M., Smidler Andrea L., Catteruccia Flaminia, Church G.M. 2014. Concerning RNA-guided gene drives for the alteration of wild populations. eLife, July 17, poveznica

2. 2014. Poorly Tested Gene Silencing Technology to Enter Food Supply with Simplot Potato. Center for Food Safety, poveznica

3. Parker, J. 2014. New study shows honeybees harmed by herbicide used on GMO crops. Food Safety Examiner, poveznica

4. Huf E.A. 2014. GMO corn plantings lead to death of 37 million bees in Canada. Natural News, November 26, poveznica